Utvrđivanje nasljedne mase

[uniqueB]

Poštovanje

 

Molim savjet u vezi utvrđivanja imovine pokojnice. Pokojnica je bila vlasnik stana i poslovnog prostora (naslijeđenih od oca), suprug je dvojni državljanin. Pokojnici je to bio drugi brak (bez djece), te je sklopljen dok suprug još nije radio, te je sva imovina stečena u njihovom braku, a glasi na supruga - bračna stečevina. Nakon smrti supruge suprug je ostao u stanu, davao poslovni prostor u najam i odbio sudu dati podatke o imovini pokojnice i bračnoj stečevini, te sud nije prikupio materijalne dokaze o stanju imovine koja se uvrštava u ostavinsku masu. Ostavinska rasprava je odgođena na neodređeno vrijeme. Suprug je umro, nije imao djece, iza njega je provedena ostavinska rasprava u inozemstvu. U stanu je ostavio popriličan dug neplaćanjem računa, te je zadržao sav novac stećen najmom prostora nakon smrti supruge.

Obzirom da se ostavinska rasprava iza pokojnice napokon nastavlja, molim informacije o nekoliko stvari:

Na koji način utvrditi njegovo imovinsko stanje, odnosno dio bračne stečevine koji je zatajio sudu, a ušao bi u ostavinsku masu? Postoji li međunarodna pravna suradnja kojom bi sud mogao utvrditi imovinu pokojnika?

Njegovi nasljednici polažu pravo na nužni dio imovine koju bi suprug dobio iz imovine pokojnice. Stan je glasio na nju, ali dugove je napravio suprug tokom dugogodišnjeg korištenja stana.

Ulazi li i najamnina za poslovni prostor primljena nakon smrti pokojnice u ostavinsku masu?

Hvala unaprijed. :hvala:

[mokronoge]

Ako su roditelji supruge preminuli prije nje, onda je njen jedini nasljednik njen suprug (bez obzira kad i kako je stekla imovinu koju ulazi u ostavinu)

 

Tako da njega nasljeđuju njegovi nasljednici koji za nekretnine koje se nalaze u RH moraju pokrenuti postupak za provođenje ostavine u RH. Njegovi nasljednici u tom slučaju nasljeđuju sve što je on stekao iza svoje pok. supruge.

 

Onaj tko njega nasljedi "nasljeđuje" i dugove - do iznosa visine vrijednosti ostavine.

 

Ako joj je on bio jedini nasljednik nikome nije dužan polagati račune o imovini i imovinskim pravima ostvarenim iz te imovine.

 

-sad neznam dali je preminula imala djece iz prvog braka ?

To onda mijenja stvari

[uniqueB]

Hvala na brzom odgovoru!

Ispričavam se, zaboravio sam navesti taj podatak - iz prvog braka je imala dvoje djece. Umrli su prije nje, od njih ima četiri unuka, kojima je oporukom ostavila sve. Suprugu je dala pravo doživotnog korištenja stana (smatra li se to kao nužni dio u nematerijalnom obliku, u obliku prava?), naravno bez stanarine, ali uz plaćanje svih računa. Problem je što njezin dio bračne stečevine nije utvrđen, a podatci o suprugovoj imovini nisu dostupni. Da li je sud mogao zatražiti podatke o imovini od strane države? Ovako je zajednička stečevina u cjelosti završila kod njegovih nasljednika, a oni sad polažu i pravo na dio imovine pokojne supruge, iako bi polovica onog što su dobili trebala biti dio nasljedne mase iza pokojnice. Tek tada bi njihov zahtjev za sudjelovanjem u ostavini bio opravdan?

[mokronoge]

Moram priznati da zapravo uopće ne razumijem kako je došlo do ove situacije.

Naime u trenutku smrti se ostavina dijeli na jednake dijelove između djece i potomaka. Što bi u Vašem slučaju značilo na 3 jednaka dijela ako se radi o zakonskom nasljeđivanju (s time da bi 1/3 koje bi naslijedilo dijete naslijedili na jednake dijelove unuci iza tog djeteta, bez obzira koliko ih ima, oni dijele tu 1/3 na jednake dijelove)

Bračna stečevina je sve ono što je stečeno za vrijeme trajanja braka bez obzira na novčani doprinos bilo kojeg bračnog partnera)

Znači u tom slučaju bi suprug imao pravo zahtijevati izdvajanje 1/2 na ime bračne stečevine, dok bi se druga polovina dijelila na gore navedeni način.

Pravo zahtijevati nužni dio imaju svi zakonski nasljednici i on bi iznosio 1/2 zakonskog dijela

Dakle u varijanti 1 - 1/2 od 1/3

u varijanti 2 - 1/2 od 1/6 (odnosno dijela koji bi pripao pojedinom unuku..)

 

Sad nije mi jasno jeli suprug priznao oporuku ?

Ili se tek sada nakon njegove smrti raspravlja njena ostavina?

Iako je ona umrla prije njega ?

 

Onda na mjesto supruga dolaze njegovi nasljednici odnosno oni naslijeđuju njegovu 1/3

 

Ispričavam se na nejasnom odgovoru, ali upit mi stvarno nije jasan, i nikako ne razumijem što će vama informacija o njegovi imovini u inozemstvu jer njeni unuci nisu njegovi nasljednici.

 

Onaj tko naslijedi imovinu naslijedio je i dugove.

Do visine naslijeđene imovine.

 

Ne vjerujem da je imovina stečena u inozemstvu stečena za vrijeme trajanja braka, nego je vjerojatno stečena nasljeđivanjem, a tada ne ulazi u bračnu stečevinu.

[uniqueB]

Sva imovina koja je glasila na supruga bila je bračna stečevina. Vjenčali su se dok je još bio student i bez ičega. Naknadno je postao dvojni državljanin, radio u inozemstvu do mirovine gdje su i živjeli. Imovina stečena u braku je uglavnom glasila na njega. Stan i poslovni prostor supruga je naslijedila od oca. Nakon njezine smrti, osporio je oporuku i zatražio nužni dio. Sudu je odbio dati podatke o bračnoj stečevini. Nije snosio nikakve sankcije, a sud je u nedostatku podataka jednostavno čekao godinama i nije zatražio podatke o imovini iz inozemstva. Nakon njegove smrti ostavina za njim je obavljena u inozemstvu. Dakle iz bračne stečevine nije izdvojeno 50% nego je zadržao sve, a od preostalog tražio nužni dio i napravio dugove.

Nevjerojatna mi je inertnost Hrvatskog suda, toleriranje nepoštivanja odluka suca o popisu imovine i stav suca: "A što da ja radim?"?!

Sada sud u ostavinu uključuje njegove nasljednike i vozi dalje kao da prethodnih odluka o utvrđivanju bračne stečevine nije ni bilo. Kako strani državljani mogu dobiti podatke o imovini Hrvatskih državljana, a sud takve podatke iz inozemstva ne? Ako se radi o sporazumu s EU, zar je jednosmjeran?

Inaće, potpuno su nam jasna pravila o omjerima prilikom nasljeđivanja, hvala. Nije nam jasno kako dio imovine koji je trebao biti ukljućen u nasljednu masu može nestati, a sucu je svejedno?

[mokronoge]

Hrvatski sud može raspravljati samo o nekretninama koje se nalaze u RH, za nekretnine koje se nalaze u inozemstvu nadležan je sud zemlje gdje se nekretnine nalaze. To je pravilo.

Tako da ste sa svojim zahtjevom o izdvajanju bračne stečevine, po svemu sudeći trebali ustati za vrijeme ostavinskog postupka iza supruga (ako je to uopće predviđeno po zakonu te zemlje)

Sudac nije dužan tražiti i prikupljati dokaze o nečijoj ostavini. Nasljednici, odnosno zainteresirani su dužni dostaviti dokaze o onome što ulazi u nečiju ostavinu.

Po meni sud je ispravno postupio što je njegove nasljednike pozvao na nasljedstvo, jer je on umro poslije nje, postao je njezin nasljednik u trenutku njene smrti.

Ali ako je umro, tražite prekid postupka u kojem on osporava oporuku i traži pravi na nužni dio.

[bovu]

od suda tražite da službenim putem utvrdi vrijednost imovine u inozemstvu ,koja je bračna stečevina.(pismeno podneskom).

ako postupak traje.

sud je to dužan utvrditi. (pregledati odluke Vrhovnog suda RH.

ako netražite da sud utvrdi imovinu u inozemstvu to sud sigurno neče napraviti samoinicijativno)

nasljeđena imovina nikako nemože biti bračna stečevina .

nasljeđena imovina je osobna imovina i muž na nju ima pravo kao i drugo nasljednici u jednakim djelovima.

iz te imovine može tražiti nužni dio.

ali obzirom da je imovina(bračna stečevina) u inozemstvu ostala u vlasništvu muža tražite da se ta imovina ubroji u nužni dio prema muževim nasljednicima.

[mokronoge]

bovu, hvala na info za praksu Vrhovnog suda !

 

Ako je ikako moguće molila bih broj nekog predmeta, jer sam jako zainteresirana za saznati više što se tiče ove tematike.

Hvala unaprijed!