Jump to content
Sign in to follow this  
mmimmi

18 ili 20 dana GO-a?

Preporučene objave

Zaposlenici doma zdravlja dobili su odluku o korištenju GO. Kao minimalni broj dana na koji radnik ima pravo svima je navedeno 18 dana, a na to se nadodaju dani za staž, uvjete rada, itd. Poslodavac to objašanjava činjenicom da je u kolektivnom ugovoru kao najmanji broj dana navedeno 18, te da se oni samo drže toga. Da li je poslodavac u pravu, ili je trebao kao najmanji broj dana navesti 20 dana?

 

hvala

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Sukladno odredbi članka 55. stavak 1. Zakona o radu NN 149/09

određeno je da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 4 tjedna.

Člankom 7. stavak 3. istog zakona je propisano da se u slučaju da je kolektivnim ugovorom.... zakonom o radu neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno, da se ima primijeniti za radnika najpovoljnije pravo.

Što je u ovom konkretnom slučaju, za vas odredba Zakona o radu

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Novim Zakonom o radu je napravljena pomutnja što se tiče godišnjih odmora.

Po meni ovjde se radi o 2 različite stvari. Jedno je osnovica a drugo minimalno trajanje godišnjeg odmora.

Svi poslodavci koji u svojim Pravilnicima, Ugovorima o radu te Kolektivnim ugovorima imaju polaznu veličinu određenu na najmanje 18 dana, na taj broj dana i dalje dodaju dane koji su unaprijed određeni po točno utvrđenim kriterijima. Ukoliko za nekog od zaposlenika ukupan broj dana godišnjeg odmora bude manji od 4 tjedna, u tom slučaju treba zaposleniku dati najmanje četiri tjedna tj.20 ili 24 radna dana (ovisno kako se računa broj dana u tjednu).

Kod mene, radi se o javnoj službi, godišnji se računaju da se na OSNOVICU od 18 dana dodaju dani prema kriterijima:

1. s obzirom na dužinu radnog staža

2. s obzirom na složenost poslova (stručna sprema

3. s obzirom na radne uvjete

4. s obzirom na socijalne uvjete

5. s obzirom na doprinos na radu.

S obzirom na sve te dodatne kriterije, svi djelatnici imaju najmanje 20 radnih dana (4 tjedna) godišnji odmor. Kad netko ne bi imao,u rješenju za korištenje godišnjeg odmora pisalo da ima pravo na godišnji u zakonskom minimumu od 4 tjedna.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Neznam što je tu vama sporno.osnovica je po novom ZOR-u 20 dana.Danas je donesen zakon o izmjenama i dopunama zakona o radu i ta odredba nije mijenjana a niti dopunjavana baš zato jer i nije sporna.

 

čl.55

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četri tjedna.

-ta četri tjedna su osnovica.

Po vašem tumačenju poslodavac bi mogao kao osnovicu uzeti 12 dana i na to dodati 8 dodatnih dana(s raznih osnova)i to bi po vama bilo u redu jer zadovoljava brojku od 20 dana.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

matovilka je napisao:

Novim Zakonom o radu je napravljena pomutnja što se tiče godišnjih odmora.

Po meni ovjde se radi o 2 različite stvari. Jedno je osnovica a drugo minimalno trajanje godišnjeg odmora.

Svi poslodavci koji u svojim Pravilnicima, Ugovorima o radu te Kolektivnim ugovorima imaju polaznu veličinu određenu na najmanje 18 dana, na taj broj dana i dalje dodaju dane koji su unaprijed određeni po točno utvrđenim kriterijima. Ukoliko za nekog od zaposlenika ukupan broj dana godišnjeg odmora bude manji od 4 tjedna, u tom slučaju treba zaposleniku dati najmanje četiri tjedna tj.20 ili 24 radna dana (ovisno kako se računa broj dana u tjednu).

Kod mene, radi se o javnoj službi, godišnji se računaju da se na OSNOVICU od 18 dana dodaju dani prema kriterijima:

1. s obzirom na dužinu radnog staža

2. s obzirom na složenost poslova (stručna sprema

3. s obzirom na radne uvjete

4. s obzirom na socijalne uvjete

5. s obzirom na doprinos na radu.

S obzirom na sve te dodatne kriterije, svi djelatnici imaju najmanje 20 radnih dana (4 tjedna) godišnji odmor. Kad netko ne bi imao,u rješenju za korištenje godišnjeg odmora pisalo da ima pravo na godišnji u zakonskom minimumu od 4 tjedna.

Slažem se. Ovakvo tumačenje je dao i RIF i Informator i potrebno je razlučiti dvije različite stvari: osnovica za GO i najkraće trajanje GO. Osim toga, čl.38. st.1. Temeljenog kolektivnog ugovora koji je zaključen 25.09.2010. (dakle nakon stupanja na snagu novog ZOR-a)propisuje: Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima djelatnosti. St.2. navedenog članka: Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu,niti više od 30 radnih dana.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala svima na odgovorima. Malo je sve zbrda-zdola, nisu svi usuglašeni oko broja dana, pa ispada da unutar jednog te istog ministarstva jedna ustanova uzima 18 dana, a druga 20 dana kao polazišnu točku (nazovimo to tako). I normalno, ovi sa 18 dana se osjećaju zakinuto.

 

lp

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Pozdrav,

 

iako se od donošenja novog zor-a dosta barata s pojmom osnovice za godišnji kao nečeg nejednakog minimalnom, zakonom zajamčenom najkraćem trajanju godišnjeg odmora, ipak se treba uzeti u obzir da je do donošenja ove promjene u novom zor-u osnovica u kolektivnim ugovorima bila jednaka zakonom određenom najkraćem trajanju godišnjeg odmora, dakle nije bio slučaj da je osnovica kraća od zakonom određenog minimalnog trajanja godišnjeg odmora. Tako da je Mario SB u pravu gleda ovog jer ako se osnovicu za najkraće trajanje godišnjeg više ne veže uz zakonsku odredbu najkraćeg trajanja godišnjeg, uz što je vežemo odnosno prema čemu se ona određuje i može li to dovesti do proizvoljnog određivanja osnovice kao što je i on naveo u svom primjeru? Osim toga, ovo i jest nepravedno skraćivanje dana godišnjeg radnicima koji su na temelju dodatnih kriterija ostvarili prava na dodatne dane godišnjeg, jer imamo minimalno trajanje koje nije isto što i osnovica na koju se primjenjuju dodatni kriteriji, a čemu odredba o minimalnom trajanju godišnjeg uopće kad se najduže trajanje godišnjeg redovito limitira u kolektivnim ( kako primjer ranije navedenih 30 dana ), dakle u prvom redu se oštećuju oni radnici kojima se kao osnovica uzima 18 dana kao kraće od zakonom zajamčenog minimalca. U principu, ovakvim razlikovanjem osnovice i zakonom zajamčenog minimalnog trajanja godišnjeg, radnicima se uzimaju barem dva dana od njihovog bonusa, koji bi trebao biti nagrada.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Mogu samo na sve ovo dodati da je minimum godišnjeg (ako je radnik radio dovoljno dugo, sukladno ZR-u) 4 tjedna.

 

Takav je stav radne inspekcije.

 

Naime imali smo posjet i pregled radne inspekcije.

 

Svi mi koji imamo starije ugovore (prije stupanja novog ZR-a) imamo naznačeno da je godišnji odmor utvrđen u iznosu minimalno 18 radnih dana.

 

Oni koji su se zaposlili nakon stupanja na snagu novog ZR-a

stoji da im je minimum 4 tjedna.

 

Nama je samo naznačen minimum u ugovoru o radu.

Ostalo ovisi....

 

Iako nitko od radnika nije bio zakinut za te izmjene nego se postupalo po odredbama novog ZR-a, inspektor je rekao da se moraju napraviti aneksi svih starih ugovora i izmijeniti odredbe o godišnjem odmoru sukladno novom ZR-u.

 

To je situacija iz prakse, koja po meni potvrđuje da je minimum trajanja godišnjeg odmora 4 tjedna. Kako određuje ZR.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Slažem se s Mokronoge, minimalni godišnji odmor je 4 tjedna i to nije sporno.

U našim ugovorima o radu niti ne piše da je minimalno trajanje godišnjeg 18 dana. Radi se o odredbama Kolektivnog ugovora za javnu službu koja ima pojam "osnovica" od 18 dana.Kako je moja ustanova potpisnik tog kolektivnog mislim da se toga moramo i držati.

Evo što kaže Kolektivni ugovor za javnu službu, koji je stupio na snagu nakon donošenja novog Zakona o radu:

1. Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima djelatnosti.

2. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od najkraceg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, niti više od 30 radnih dana.

Ja to shvaćam tako da se na 18 dana (osnovica a ne minimalni godišnji odmor) dodaju dani po kriterijima granskih kolektivnih ugovora a ako nekome ukupno ispadne manje od 4 tjedna, svakako ima pravo koristiti taj minimum od 4 tjedna propisanog novim ZOR-om.

Imam li pravo ili ne?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Članak 56. st.1. zor-a? U vezi kolektivnog? Onda je pretpostavka da će svi obuhvaćeni tim granskim kolektivnim imati toliko dodatnih dana da će im ukupan godišnji radovito biti duži od zakonskog minimuma? Samo, čemu onda uvođenje pojma osnovice?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

za matovilka

-vi ste tim kolektivnim zakinuti.stalno spominjete osnovicu od 18 dana.po starom ZOR-u minimalno trajanje godišnjeg odmora je bilo 18 dana i to je ujedno bilo i osnovica.Zašto sada kada je najmanje trajanje godišnjeg odmora 20-24 i osnovica nebi bila takva?mislim, ja razumijem što vi govorite,al mi tu nema logike.Po tom vašem tumačenju radnik koji je kod vas stekao pravo na 2 dodatna dana(s bilo koje osnove)je u jednakom položaju kao i radnik koji se tek zaposlio jer i jedan i drugi imaju po 20 dana godišnjeg?jer na ovog koji se tek zaposlio ćete primjenjivati zakon i dati mu 20 dana,a ovome koji je recimo na osnovi radnog staža stekao 2 dodatna dana ćete uzeti osnovicu od 18 plus ta dva dodatna dana.jel to vama u redu? : :kavica:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ja se potpuno slažem sa svim što ste rekli. Nema logike da se uzima 18 dana kao osnovica. Tim više što je Kolektivni ugovor stupio na snagu nakon Zakona o radu gdje se korištenje minimalnog godišnjeg odmora povećao na 4 tjedna. Međutim što mi je raditi? Pisati rješenja o korištenju godišnjih odmora prema Kolektivnom ili...?

U našem Pravilniku o radu godišnji odmori su regulirani baš tim Kolektivnim ugovorom.

Čak i pravnik u našem sindikatu govori o 18 dana osnovice. Vrlo nezgodna situacija. Što mi je raditi?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Vaš sindikat je pregovarao i sklopio kolektivni s poslodavcem prje stupanja na snagu novog zor-a, tijekom važenja norme od 18 dana najkraćeg trajanja godišnjeg?

Tehnički, sindikat ima pravo ugovoriti uvjete pod drugačijim uvjetima prema čl. 7.st.2, ali na ovakvu izmjenu nije ovlašten odredbom zor-a, upravo suprotno ( čl. 56.st.1. u vezi s čl. 55. st.1.i2.). Doduše, za konkretniji odgovor trebalo bi pogledati kolektivni ( za državne službenike?), a dotad biste trebali uskladiti pravilnik s odredbama novog zakona, kao i ostale akte odnosno pojedinačne ugovore. a kolektivni ugovor bi trebalo također uskladiti sa zor-om , naročito s obzirom da su donešene nove izmjene, zar ne?

 

Lp

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala svima na savjetima i odgovorima. Mislim da je napravljen propust kod pregovora i sklapanja Kolektivnog ugovora za javne službe, jer je on potpisan krajem 2010. g. kada je Zakon o radu već bio na snazi.

Puno hvala i severusu na savjetima, no bojim se da po tom pitanju ništa neće biti poduzeto, barem ne u mojoj ustanovi.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

Sign in to follow this  



×
×
  • Napravi novi...