Jump to content

Nova shema postdiplomskih


Celeste

Preporučene objave

Neki dan bješe u novinama objavljen natječaj za postdiplomske (svi smjerovi) na našem faksu.. e sad, budući je sve to po novom sistemu organizirano, dal netko zna koja je točno bitna razlika ovih doktorskih i specijalističkih studija? Mislim načelno mi je jasno kaj bi čemu trebalo služiti, al dal se recimo zna kad netko završi specijalistički dal može "preći" na doktorski, i isto tako dali su doktorski opsegom gradiva širi od spec., pa obuhvaćaju i gradivo koje se tamo uči, ili se radi o dva apsoštrumfno različita kolosijeka???

:-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Interesantna tema. Danas zvao tajništvo s par pitanja vezanih uz natječaj, no nisu mi bez tajnika koji nije bio tamo, znali dati odgovor. Pokušati ću baš tu razliku spec. i PhD. studija istražiti, pa ako nešto suvislo saznam, objavim to ovdje.

 

 

 

Informacije radi, evo i cijeli tekst poziva:

 

N a t j e č a j za upis polaznika na poslijediplomske studije

 

Sveučilište u Zagrebu

Pravni fakultet u Zagrebu

Vijeće poslijediplomskih studija

 

 

Na temelju jamstva Senata Sveučilišta u Zagrebu, broj: 01-1521/9-2005., od 21. prosinca 2005., da su poslijediplomski studijski programi Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nakon sveučilišne recenzije, prošli postupak pokretanja postupka prihvaćanja na Senatu Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu raspisuje

 

N a t j e č a j

 

za upis polaznika na poslijediplomske studije

 

 

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji (šest semestara):

Europsko pravo

Fiskalni sustav i fiskalna politika

Građanskopravne znanosti i obiteljskopravna znanost

Javno pravo i javna uprava

Kaznenopravne znanosti

Međunarodno javno i međunarodno privatno pravo

Pravo društava i trgovačko pravo

Socijalna politika

Socijalni rad

 

Poslijediplomski specijalistički studij (četiri semestra):

Europsko pravo

Fiskalni sustav i fiskalna politika

Građanskopravne znanosti i obiteljskopravna znanost

Javno pravo i javna uprava

Kaznenopravne znanosti

Međunarodno javno i međunarodno privatno pravo

Pravo društava i trgovačko pravo

Socijalna politika

Psihosocijalni pristup u socijalnom radu

Supervizija psihosocijalnog rada

 

Poslijediplomski studij može upisati osoba:

 

- koja je završila dodiplomski pravni studij, dodiplomski studij socijalnog rada ili drugi odgovarajući studij u skladu s uvjetima za upis na pojedini studij,

- koja poznaje jedan svjetski jezik u mjeri da se može koristiti stručnom literaturom.

 

Prednost pri upisu na studij imaju osobe s višom prosječnom ocjenom.

 

Nastava započinje u zimskom semestru akademske 2006/07. godine, a izvodi se u poslijepodnevnim satima kroz najviše šest tjedana po semestru.

 

Školarina iznosi 7.500,00 kuna po semestru. Za zainteresirane pristupnike postoji mogućnost kreditiranja školarine

 

Prijave se primaju najkasnije do 31. svibnja 2006. na adresu: Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, Trg maršala Tita 14.

 

Uz prijavu je obvezno priložiti:

 

- dokaz o završenom studiju s postignutim ocjenama iz svih predmeta,

- dokaz o državljanstvu,

- potvrdu o zaposlenju (ako je osoba zaposlena),

- pisanu izjavu o jeziku kojim se osoba služi,

- pisanu izjavu o tome tko će plaćati školarinu (osobno, pravna osoba u kojoj je osoba zaposlena, stipendija i sl.)

 

O rezultatima natječaja svi podnositelji prijava bit će izviješteni najkasnije do 30. lipnja 2006.

 

Studijski programi i izvedbeni planovi poslijediplomskih studija objavljeni su na web stranici www.pravo.hr.

 

Sve potrebne obavijesti mogu se dobiti na e-mail: tajnistvo@pravo.hr odnosno na telefon broj: 4564 302.

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nda, i pretpostavljala sam da je broj tajnistva vise pro forme i da nece znati odgovoriti na konkretnija pitanja :-) iz tog razloga ih nisam ni zvala...mozda ako je netko u kontaktu sa nekim od profesora ili asistenata??

u svakom slucaju, neka javi tko sto sazna - jest da je rok do 31.5. ali bolje prije neg kasnije!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Članak 73.

 

1) Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati na­kon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

 

(2) Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada, stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

 

(3) Iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i jav­ne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat znanosti.

 

(4) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.

 

(5) Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijali­stič­ki studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe zvanje specijalista određenog područja (spec.). Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona.

 

(6) Sveučilište statutom može utvrditi da se završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija stječe drukčije zvanje od onoga propisanog stavkom 5. ovoga članka, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano specija­lis­tičko usavršavanje.

 

(7) Sveučilište općim aktom uređuje stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te propisuje broj ECTS bodova pot­reban za prijavu doktorskog rada na poslijediplomskom sveu­či­lišnom studiju.

 

 

Nova organizacija studija i nastavak studija prema prijašnjim propisima

 

Članak 116.

 

(1) Studiji na visokim učilištima počinju s ustrojavanjem danom stupanja na snagu ovoga Zakona. Ustrojavanje će se dovršiti i organizacija studija početi provoditi prema odredbama ovoga Zakona najkasnije počevši od školske godine 2005./2006., od kada će se obavezno uvesti i ECTS sustav. Poslijediplomski studiji ustrojit će se i početi provoditi prema odredbama ovoga Zakona najkasnije počevši od školske godine 2004./2005.

 

(2) Studenti upisani na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija i steći odgovarajući akademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Studenti kojima je na temelju prijašnjih propisa odobrena tema za izradu doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i stjecanja doktorata znanosti prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(3) Visoko učilište može ograničiti trajanje prava na završetak studija prema stavku 2. ovoga članka na određeni broj godina, ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostalo do završetka studija prema programu prema kojemu je započeo studij uvećan za dvije godine.

 

(4) Nakon uvođenja studija prema ovom Zakonu studenti iz stavka 1. ovoga članka koji ne dovrše studij prema starom studijskom planu i programu mogu studij nastaviti prema ovome Zakonu i na njemu utemeljenom nastavnom programu sukladno općem aktu visokog učilišta.

 

(5) Nacionalno vijeće može tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona iznimno dati dopusnicu za novi studij i visokom učilištu koje ne odgovara uvjetu iz članka 51. stavak 3. točka 2., uz uvjet visokom učilištu da ispuni taj uvjet u roku ne duljem od 5 godina.

 

Članak 120.

 

(1) Sveučilišni i stručni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačeni su s odgovarajućim sveučilišnim diplomskim odnosno stručnim studijima prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih završile imaju ista prava koja imaju osobe koje završe odgovarajući studij prema ovome Zakonu, uključivši i pravo na akademski ili stručni naziv iz članka 72. i 73. ovoga Zakona.

 

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekle akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.–74. ovoga Zakona, te nakon što dobiju takvu ispravu mogu koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu. Ako je visoko učilište općim aktom utvrdilo da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članaka 71.–74., osobe iz stavka 1. ovoga članka novi akademski naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde ili diplome.

 

(3) Doktorati znanosti stečeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s dok­toratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu.

 

(4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(5) Visoko učilište može, ako je to predviđeno njegovim općim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovršili, omogućiti na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza), studij završe izradom doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti.

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U prethodnom postu su osnovne zakonske odredbe o poslijediplomskim studijima.

 

Na stranicama pravnog fakulteta u zagrebu imate doista vrlo, vrlo detaljne opise programa i uvjete ovih studija i specijalistickih i doktorskih. Da ih ne kopiramo sve evo linkova:

 

Poslijediplomski specijalisticki studij:

http://www.pravo.hr/isite_view_1/default.asp?ru=1625&sid=&akcija=&jezik=1

 

Doktorski studij:

http://www.pravo.hr/isite_view_1/default.asp?ru=1646&sid=&akcija=&jezik=1

 

Osnovna razlika jest da je doktorski studij studij koji se ustrojava s ciljem da se diplomiranim pravnicima olakša uključivanje u znanstveni rad i stjecanje doktorata znanosti iz područja prava, dok specijalisticki studij poslijediplomski studij imaju za svrhu stjecanje produbljenih specijalistickih znanja iz raznih podrucja prava, obicno uzim podrucjima i podrucnima specijalizacije. Npr. na tekstilno-tehnolostkom fakultetu jedan od takvih spec. studija je i studij Visoka moda (da steknete sliku o specijalizaciji).

 

Predlagatelji doktorskog studija kazu da se on ustrojava kako bi dipl. iur. sluzio u: "produbljenju znanja o pravu promatranjem prakse i teorijskom obradom pitanja koja se pritom postavljaju radi uvođenja u znanstvena istraživanja na tom području. Cilj je usmjeriti studente koji poznaju praksu prema znanstvenom radu, omogućiti im stjecanje doktorata znanosti i individualni znanstveni razvoj"

 

Predlagatelji spec studija napravu kazu da cete na njemu produbljiti stručna znanja ali isto tako dobiti i potrebne "teoretske osnove koje omogućuju diplomiranim studentima daljnji individualni znanstveni razvoj. Smatraju da je tesko odvojiti strucnoo usavrsavanje od znanstvenog pristupa.

Zato je Studij zamišljen tako da ga polaznici mogu nastaviti kao doktorski studij, ako za to ispune potrebne uvjete. To omogućuje da pravni stručnjaci, kada ocijene da im specijalistička stručna znanja stečena na studiju kojeg su završili i znanstvene spoznaje koje su u vezi s time na njemu stekli daju osnovu za daljnje znanstveno izučavanje tog područja prava, nastave znanstveno usavršavanje na poslijediplomskom doktorskom studiju."

 

Ovo je malo upitno jer je zakonom definirana razlika doktorskih i specijalistickih studija. Podzakonski akti i odluke rektorskog zbora jasno su odredile da se oni i fizicki odjeljuju tako da se sa spec. studija nece moci prece na doktorski, sto izgleda ipak nije pravilo jer pravni fakultet u zagrebu to dopusta (?!). Isto tako, na poznatom sastanku rektora i dekana koji je zimus odrzan na visednevnom skupu na Sljemeu (Tomislavac) na kojem se bas raspravljalo o buducnosti poslijediplomskih studija receno je da se na doktorske studije NECE moci upisati osobe koje se ne bave znanoscu i ne rade na znanstveno-istrazivackim projektima, vec ce se osobe koje, dakle, rade u npr. gospodarstvu ili pravosudju moci upisati isljucivo i SAMO na specijalisticke studije.

 

Izgleda da svi jos tapkaju u bolonjskom procesu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Tijek studiranja?

 

Biras si ,uz obvezne, izborne predmete po svom nahodjenju. Za svaki odredjeni kolegij dobijes odredjeni broj ECTS bodova (nadam se da ne moramo objasnjavati sto je to) i kad skupis dobvoljan broj bodova kroz studij - ispunila si svoje obveze.

 

Studij traje, ovisno o vrsti od 4-6 semestara.

 

Studijske obveze po kolegiju, semestru i vrsti studija opisane su u prihvacenim programima tih studija.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ma zapravo pod tijek sam mislila na to prelazenje sa spec na dokt.(jasno mi je sve ovo sa ects), to me nekako najvise kopka, jer stvarno proizlazi da ce se moci, ali kako ako bi to trebali biti skroz razliciti studiji??? dal vjerovat tome sta pise u programu, s time da oni nisu dali nikakvu garanciju da ce se to moci, vec sve prebacuju na nas - kao moci ce se ako cemo smatrati da ce nam biti potrebno :-/ svasta!

 

e, da, jel mozda znas (ili ak neko drugi zna) dali je moguce upisat 2 postdiplomska, ili je to takav suicidalni pothvat da nije za preporuciti...?

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Na Senatu i u razgovorima dekana su se svi zaklinjali da se nece moci prebacivati i da ce se jako stiti doktorski studij za ljude bas iz znanosti i istrazivanja. Osim toga, svrha spec studija i je da ljudi izvan znanosti nadogradjuju svoje znanje iz nekog uzeg podrucja. I to ima logike.

 

Izgleda da je lova primamljivija i da ce pravni faks dozvoliti prebacivanje. Znam da neki fakulteti izricito ne dozvoljavaju bilo kakvo prebacivanje sa spec. na doktorski. Kako ce to funkcionirati u praksi - vjeruj mi, malo tko zna tocno.

 

Ako im je program prihvacen, onda ga kao takvog moraju i realizirati jer ce svaki program morati proci evaluaciju, kako da bi uopce dobio dozvolu za izvodjenje, tako i da bi mogao dobiti nastavak.

 

Moguce je upisati dva studija. Ako imas dovoljno novaca za taj sport.

 

No ako te zanima cisto suicid, znam puno jeftinijih nacina za realizaciju. Npr. kupis strik i omotas oko vrata.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bravo Ane na elaboraciji!

Ja sam to jučer rješio - postao sam mr. sc. a ove specijalističke i doktorske ostavljam drugima. Na pravu je i tako malo ljudi magistriralo, a kamoli da doktorira isto. Na Trgovačkom pravu je od 1962 do 2006. u XXIX generacija postdiplomanata magistralo točno 112 .Na kaznenom je od 1958. do danas magistriralo 237.

 

Koliko sam vidio samo su znanstveni PDS pretvoreni u specijalističke i dodani dkotorski sa 5 ispita.

Za upis doktorskih se traži 2 znastvena rada (ne navodi se u kojim časopisima, jer trenutno nema ni Pravlnika o CC časopisima).

 

Ja mogu nakon što objavim jedan znanstveni rad ići direktno na doktorat izvan doktorrskog studija.

 

Pozdrav i idemo na proširenje obitelj

 

mr.sc. Z.K.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

hvala na savjetu, znam da sam vec dosadna, ali ni iz ovoga mi nije jasno koji su uvjeti prelazak sa spec na dokt??? isto pise i pod dokt i pod spec. ali nigdje decidirano i jasno za ovo sta mene zanima, dok je vrlo jasno kako se prelazi sa dokt. na spec i sa starih magisterija na doktorski...neznam, ko da fali dio teksta..

sorite na gnjavazi...

 

 

10. PRIJELAZ NA DOKTORSKI STUDIJ I PRIJELAZ S DOKTORSKOG STUDIJA

 

Studenti koji su započeli doktorski studij mogu do konca šestog semestra zatražiti od Vijeća nastavnika odobrenje teme specijalističkog rada uz podnošenje pisanog prijedloga. Vijeće će udovoljiti tom zahtjevu ako su studenti u cijelosti udovoljili nastavnim obvezama na specijalističkom studiju.

 

Studenti koji su završili neki raniji pravni poslijediplomski magistarski studij za znanstveno usavršavanje i stekli akademski naziv magistra pravnih znanosti mogu upisati peti studij ovoga poslijediplomskog doktorskog studija iz kaznenopravnih znanosti ako im to odobri Vijeće nastavnika uz uvjet polaganja razlikovnih ispita. Ti studenti nisu dužni obraniti pisani nacrt disertacije na javnom kolokviju.

 

Studenti koji su pohađali neki raniji pravni poslijediplomski magistarski studij za znanstveno usavršavanje bez stjecanja akademskog naziva, mogu na temelju odobrenja Vijeća nastavnika upisati peti semestar doktorskog studija. Vijeće može odobrenje uvjetovati polaganjem razlikovnih ispita. Studenti koji na taj način upišu doktorski studij moraju objaviti najmanje tri rada iz područja prava koja se izučavaju na Studiju, koje imenovano povjerenstvo nastavnika Studija do predaje pisanog nacrta disertacije ocijeni znanstvenima. Radovi ne smiju biti iz područja koje se želi obraditi u doktorskoj disertaciji. Ukoliko je od završetka tečaja koji su pohađali do podnošenja molbe prošlo više od pet godina, obavezan je upis od prvog semestra Studija.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

7. UVJETI UPISA STUDENATA U SLJEDEĆI SEMESTAR, SLJEDEĆU GODINU TE PREDUVJETI UPISA POJEDINIH PREDMETA ILI GRUPA PREDMETA

 

 

Uvjeti za upis studenata u viši semestar jesu da su upisani u prethodne semestre i da su im ti semestri ovjereni. Uvjet za upis u peti semestar jest da je student položio sve ispite iz prve dvije godine studija i objavio najmanje jedan rad kojeg povjerenstvo nastavnika Studija ocijeni znanstvenim radom.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zoki, jos jednom :clap: na novim cvarcima!

 

U NN su objavili pravilnik o kategoriziranju objavljenih znanstvenih i strucnih radova kao i uvjetima za izbor u znanstvena i nastavna zvanja i znam da je za pravne znanosti odredjen puno manji broj obveznih CC radova nego za npr. tehnicke ili medicinske znanosti jer je nama i daleko teze doci do CC izdanja. Cak, ako se ne varam, da se mislim dva rada u Zborniku PFZ smatra kao jedan CC rad. Tako nesto je propisano...moram vidjeti koje su to NN pa cemo biti sigurni.

 

Ja imam znanstvenih radova dovoljno, ali mi fali pokoji ispitic :-D

 

Vidim da puno mojih prijatelja i kolega vaze oko ovo natjecaja, upisati se ili ne, ostati na pds, potrositi jos novaca ili ne... a svi imamo i druge dnevne brige od posla, familija, stanova, ostalih troskova. Treba malo prespavati pa odluciti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Prijave su do 31.5

ali ja bih trebala početi raditi sad 1.5 a ni to jos nisam potpisala

ergo- ja nemam para

pa me zanima

pise da postoji nekakva mogućnost kreditiranja

ali koja banka ce mi odobriti kredit bez 3mjeseca radnog staža?

cula sam da su neke primali i naknadno

bi li mene primili ako ja dodem sa lovom i prijavom u 9mjesecu, jos neće početi predavanja??

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislis da ti na faksu znaju nesto o tome???

 

Bila sam totaln frapirana kad sam razgovarala s referenticom jednog pds-a na faksu. Zena blagog pojma o nicemu nema, na zna da se ukida stari mr. sc., da postoji neka bolonja... strasno. O detaljima da ni ne pricam.

 

Kolegica se rapitivala po bankama za takav kredit i zakljucila da je u ZG banci napovoljniji. Mozda samo za nju, nisam ulazila u detalje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nema oslobođenja osim za asistente sa faksa. Pa cilj tih PDS i je da profesori pokupe lovu.

Jedini sponzor ti može biti tata ili banka (kredit). Može i firma - samo onda moraš kod njih raditi određeno vrijeme ( dvostruko od studija - 4 g. ) pa im vratiti lovu ako odeš ranije iz firme ili ne završiš. Da si upisala lani mogla si još upisati znanstveni i to jeftinije za 5.-5.000 kn. po sem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ne da mi se dati lovu a prolaznost je takmala

a radno vrijeme je od 9 - 5 ......u načelu5:/

i sta cu onda još cijelu noć učiti

mogu si nacrtati privatni zivot

krepana sam

 

diplomirala sam ove godine i onda naravno da su morali podići cijene

 

ako ću upisivati išta onda cu ovaj na 2 godine

bas da vidim jel ću konačno naučit stogod praktično

ali kad vidim popis predavača

zbunjola Dika i cerek Parać...

jedva čekam kak će me naučiti nešto praktično

 

totalno sam down

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

istina, vremena uvijek ima za pds, ali meni su vise manje svi preporucili da ako to mislim upisati da je najbolje odmah dok nemam obaveza u vidu obitelji i sl, i dok me jos drzi volja i naravno dok mi je donekle frisko sve sta se ucilo na faksu... uglavnom mislim da cu to probat odma odgulit. a s obzirom da radim u ministarstvu, ne bi mi ni pravosudni bogznašto pomogao, pa eto...

a jel iskreno mislite da ce taj specijalisticki "praktični" studij imati ikakvog smisla, isto kao i patsy imam aodređene dvojbe koliko će se tu baš učiti praksa...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Koliko sam skužio nema baš bitne razlike između prve dvije godine doktorskog i specijalističkog bar na trgovačkom i kaznenom. Znanstveni je zapravo samo pretvoren u specijalistički. Teorije je 90 % a prakse ostalo. Praksa se i tako ne uči na faxu.

Odslušaj PDS pa ćeš vidjeti. Možeš otići slušati III sem. prethodne generacije (dvorana kod vjećnice ) pa vidi.

Nekad su iznistirali da ljudi rade par godina pa poslije idu na PDS. Sa pravosudnim možeš biti sudac, odvjetnik, državni odvjetnik, direktor pravnih poslova u jakoj firmi, a sa magisterijem samo asistent na faxu. :-o:-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija