HRVI, tko zna nek odgovori

anonimno · 23. svibanj 2006.

Tražim savjet, dobio sam privremeno rješenje na osnovu ptst, 30% do kraja 06.2007.

čuo sam da se dobiva privremeno do 3 god. Da li netko ima iskustva s tim , je li bolje kad ti daju privremeno na kraće ili duže.

I još nešto ne kužim, ovo sa postocima rat-mir, kad tražiš mirovinu, kako to određuju, pa ako sam 30 % invalid iz rata nisam 70 u miru, ili jesam?? tko to razumije kako ide ili ima neki link za pomoć bio bih zahvalan

anonimno · 23. svibanj 2006.

Što se tiče privremenoga rješenja na osnovu PTSP to je ok samo najbolje je kada bi dobio trajno rješenje ali jako, jako mali broj ljudi dobije trajno, Nije istina da se tri godine daje privremeno ja ih znam koji imaju privremeno već 7 godina a ležali su u Vrapču i Popovaći po nekoliko puta i ponovo dobiju privremeno. Jednom kolegi je oduzeta vozačka za trajno i ne može dobiti trajno rješenje. U čemu je štos, struka tvrdi da je PTSP izlječiv, ne samo da dobiješ privremeno invalidnost nego dobiješ i mirovinu privremeno. Svake godine moraš ići liječniku i obnavljati te papire jer kada dođe revizija ako nemaš novu dokumentaciju nastaju problemi.

Što se tiče kumulirane mirovine a to je upravo to što veliš 30% rat a 70% ostale okolnosti. Taj omjer daje mirovinska komisija u Tvrtkovoj ili u tvom područnom uredu što je veći postotak rata to je veća mirovina. Ali isto tako igra ulogu dali ćeš dobiti profesionalnu nesposobnost ili opću nesposobnost što znači, profesionalna nesposobnost kaže da si nesposoban za svoju profesiju ( nesposoban za vojnu službu) ali recimo sposoban za portira u nekoj firmi jer imaš preostalu radnu sposobnost a opća veli da si nesposoban za sve vrste poslova i tu je koeficijent 1 a u profesionalnoj 0,8. E sad kada dobiješ recimo opću znači 100% si nesposoban a oni vele 30% je posljedica rat a 70 % su ostale okolnosti i tako se i računa 30% dobiješ po ZOPHBDR a 70% po Zakonu o MO i sve se lijepo zbroji i to ti je mirovina. Nadam se da ti je jasno o čemu se radi

Imaš sve na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Poki

anonimno · 23. svibanj 2006.

kako to, pa zakon lijepo kaže da je za ptsp privremeno do 3 god a nakon toga trajno, i kako se ptsp liječi, pa ne briše se to iz mozga.

Tu mi nešto smrdi ako je čovjek bolestan bolestan je. i to 100 % od rata kak o može biti 70 ili 50

anonimno · 23. svibanj 2006.

Kolega reci mi koji to zakon kaže i gdje to piše da pročitam??? Ja znam što ljudi imaju već puno godina a to što piše baš me zanima..

A za ove postotke moraš pitati komisiju koja te bude ocjenjivala zašto i kako.

Kad bi dobivali 100% rat obda bi sve mirovine bile iznad 5000 kuna ali na žalost nisu

whitedd · 24. svibanj 2006.

ja imam 40% invalidnosti na osnovu p.t.s.p. i ocijenjeno mi je da je 100% poslljedica reta.dobio sam stalnu mirovinu ali ne 5000 več 3850.

anonimno · 24. svibanj 2006.

evo pajdo pravilnik:MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

888

Na temelju članka 108. stavka 1. točka 5. i članka 108. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine« broj 174/04) uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, donosi

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANJU POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA

238. Psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu(akutna reakcija na stres, poremećaj prilagodbe,posttraumatski stresni poremećaj i trajnepromjene osobnosti nakon ratnog PTSP)ako se utvrdi da prije rata nije bolovao odpsihičkih poremećaja

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20 do 40%

c) teškog stupnja s komorbiditetom(psihički i psihosomatski) 40 do 60%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

Molim ovog što je dobio 100% da opiše kako je to sve išlo korak po korak da i mi drugi vidimo što nas čeka

anonimno · 24. svibanj 2006.

Ovaj koli je dobijo 40% ptsp i trajnu mirovinu,to je istina.

Invalidnost ti je sigurno privremena?

I ja imam 3900kn., opća nesposobnost i 50%-50%.(rat-mir)

anonimno · 24. svibanj 2006.

pa ljudi daj napišite što ste sve prošli. koje komisije, što rade... bar da imamo neku predođbu pa valjda se sjećate tih procedura, tko , kamo , kako ????

whitedd · 24. svibanj 2006.

invalidnost mi je trajna...nakon dvije godine privremeno(F:43.1))slijedi F:62.0.i tu nema neke filozofije....osim ako ne simulirate...a za to ...hm....nemam

whitedd · 24. svibanj 2006.

i neznam kako F:43.1 može biti 50:50.To je ratna dijagnoza i kod nas su za tu dijagnozu a nakon F:62.0 svi dobili 100% rat...ne može drugačije

whitedd · 24. svibanj 2006.

uz to da na procijeni preostale radne sposobnosti budete nesposobni....a sa F:62.0 to svakako jeste....eto....

anonimno · 24. svibanj 2006.

Reci mi dali imaš čin i dali si dragovoljac ili samo branitelj, koji koeficijent imaš, kada si došao u vojsku i dali si bio u gardijskoj brigadi ili ako si bio u policiji dali si bio u specijalnoj?

Reci sve pa ču ti probati vidjeti kako si dobio toliku mirovinu.

anonimno · 25. svibanj 2006.

ma vidim ja da od ovog nema ništa, bolje mi je da se sam brinem za sebe i da čekam što bude, svi misle da se čovjek folira ali oni koji se foliraju ne traže savjete oni već sve znaju, pitam se zašto si sad ne pomažemo kad smo bili spremni poginuti jedan za drugog.

hvala lijepo svim koji nešto znaju a to čuvaju za sebe, isključujem se iz teme

whitedd · 25. svibanj 2006.

dragovoljac 1991-1995.Čin 0.Pripadnik HOSa.1991-1993,nakon toga 2.pričuvne brigade

whitedd · 25. svibanj 2006.

pa lipo napiši šta ti treba...točno šta ti treba...

whitedd · 25. svibanj 2006.

brate evo ti moj mail pa se javi... smile@email.htnet.hr

anonimno · 25. svibanj 2006.

Kolega kako si ti dobio 3850 kuna mirovine meni to nije jasno ako si dobio 100% opću nesposobnost i 100 % rat, ako si dragovoljac, ako si HRVI i ako si otišao u 2006. g. u mirovinu (Tj ako si zahtjev za mirovinu podnio poslije 01.01. 2006.g.) to nikako ne štima jednostavno nije moguće nešto nisi rekao možda je mirovina računata u 2005. g. ili u 2004.g. tada je možda i moguće ali u 2006. g. nema teorije.

Evo ti izračuna 71133 : 74976 = 0,948743 x 1,85 = 1,75517 X 40 = 70,207026248399487836107554417414 + 45 % = 101,80018806017925736235595390525 x 49,16 = 5004,4972450384122919334186939821 x 1.0 = 5004,49 kuna

Evo ti pa prouči da ti je mirovina računata u 2006.g. sa 100% posljedicom rata općom nesposobnosti za rad statusom HRVI, statusom dragovoljca i sa činom vojnika to izađe točno 5004, 49 kuna.

Molim te reci kada si predao zahtjev za mirovinu to je jako bitno.

Poki

whitedd · 26. svibanj 2006.

neznam gdije sam to napisao datum odlaska u mirovinu???...no dobro u mirovini sam od 06.10.2005g....i da ne ponavljam sve iz početka nema smisla...bitno je samo da sam otišao kad i večina u vrijeme nakon oluje... možda su sada nakon 11 (slovima jedanaest)godina malo stvari drugačije ali meni to i nije važno...samo sam htio malo pomoči kolegi sa vrha da ako je PRAVI invalid,riješi svoj status,,,što se nadalje ovih tablica množenja i dijeljenja tiče,znam tko ih sve rabi i zašto...u mojoj generaciji invalida nije bilo kalkuliranja..eto...sretno sa množenjem i djeljenjem...možda ti se i posreći...c ya...lol...

anonimno · 26. svibanj 2006.

Dragi moj, ne mora kalkulirati samo folirant, uz ptsp je vezan i opp ili kompulzivno ponašanje koje povlači za sobom opsesiju za izračunavanjima i kalkulacijama, tako da je sasvim ok da čovjek želi sve izračunati i znati što ga čeka, bilo bi stvarno fer da onaj tko je sve to prošao do mirovine opiše što je sve prošao, nama straha, osim ako nije preskočio neke stvari zbog veza?

whitedd · 26. svibanj 2006.

ok...odakle da krenem....

1.ako tražite mišljenje psihijatra nemojte tražiti mišljenje jednoga nego bar 10.Zašto??? ako se pojavite sa nalazima jednog ili dvojice smatrat će komisija da ste ih podkupili....ali 10 ne možete,jer kad bi i mogli toliko novaca dati onda vam sigurno nebi trebala mirovina....

2.bespotrebno je ležati poo bolnicama,bile one dnevne ili ne jer je opće poznato da tamo leže samo lovci na mirovine....

3.ne ulazite u nikakve udruge PTSP jer i tamo dolaze ljudi iz istog razloga(lovci na mirovine)4.u osnovi PTSP je samotnjačko oboljenje,znači ponašajte se tako...

5.na pitanje problema vi ih nemate,ali ih ljudi oko vas osiječaju....

e sad.... redosljed postupka....

1.prije odlaska na invalidsku komisiju otiđite na procijenu p.r.s.....na komisiji imate više izgleda sa več rješenom procijemom a oni na mirovinskom če vam lakše dati 100% rat ako nemate mišljenje invalidske,,,tj.1.stupanj....

2.u praksi i po zakonu invalidska može proidužiti privremeni invaliditet dva puta ...treći put mora biti za stalno iuli poništen...zato...pobrinite se da između tih komisija prikupite što više nalaza(godišnje 40tak) sa istom ako ne i gorom DG....vrhunac DG.koji možete dobiti je F62.0 ...znate o čemu ja....sa dijagnozom F62.0 niko vam ne može osporiti invaliditet i najmanje što možete dobiti(kao ja )je 40% invalidnosti,100%rat i mirovina....znači bit svega je doći do DG F62.0......e sad ako imate PTSP znate da je to traumatski poremečaj a ne znači da ste budale....nadam se da sam vam pomogao.....

ako niste zadovoljni možete mi se obratiti na gore navedeni mail pa da vam sve to lijepo i dokumentiram...

e i još nešto....odgovor ovome gore u vezi visine mirovine....lave ti sigurno nisi u mirovini,,,jer da jesi znao bi da se baš ovih mjeseci vrše isplate razlika po starome ZOPHB a tek nakon toga (kroz nekih par mjeseci do godinu dana)vršit če se obračun po tvojoj računici....znači mi imamo toliko koliko ti pišeš ali problem je što to ne primamo....eto...toliko od mene....

anonimno · 26. svibanj 2006.

E kolega sada ću ti ja reći sve ja sam došao u aktivnu policiju 1990, imam RVI trajno rješenje, zapovjednik u aktivnoj (tj. ZNG) sam postao u kolovozu 1991. nisam bio logističar ili vezista nego direktno na prvoj crti bojišta, još uvijek radim nemam PTSP bar ne na papiru a što se tiče izračuna mirovine i primanja evo informacije. Svi koji su otišli po novom zakonu u mirovinu tu mirovinu i primaju. Nije bitno kada ste dobili mirovinu nego kada ste podnijeli zahtjev mirovinskom ili točnije dan kada je mirovinsko zaprimilo predmet, što znači da osoba koja je zahtjev podnijela 31.12.2004. ( znači da je mirovinsko zaprimilo zahtjev 31.12.) a rješenje o mirovini dobio u 8 mjesecu 1995. obračun mirovine i mirovinu će dobiti po starom zakonu o Pravima hrvatskih branitelja koji je važio do 31.12.2004. a ne po novom zakonu koji je stupio na snagu u ponoć 01.siječnja 2005.g.

Izračun ide baš u lipu točno kako je napisano ako ne vjerujete neka vam netko iz mirovinskog to potvrdi ili negira.

Nisam ovdje da se prepucavam nego da ljudima pomognem koliko mogu a ne mogu baš puno ali eto bar nešto jer ova hodanja od vrata do vrata braniteljima idu na živce.

Taj novac koji dobivate je po starom zakonu a ne po novom,

anonimno · 29. svibanj 2006.

samo oni koji idu po novom zakonu mogu točno izračunati mirovinu.ovo prije je strašno.

2000 u mirovini

2003 konačno riješenje.čekao se novi zakon iz 2001.TO SU vam ojašnjenja mirovinskog.

žalba........uvažena iz drugih razloga,a ne komuliranja.

tužba

2006.po sudskoj odluci ponovna komisija.

tužio zbog djeljene-komulirane mirovine.ona vam iznosi 1207 kuna + dodatak,u momentu izračuna.100% nesposoban za rad+ RVI.

anonimno · 29. svibanj 2006.

Ovaj koli je dobijo 40% ptsp i trajnu mirovinu,to je istina.

Invalidnost ti je sigurno privremena?

I ja imam 3900kn., opća nesposobnost i 50%-50%.(rat-mir)

nemaš stavak sve u vezi rata,i zato nemaš 5000.

komulirani uzrok i mogu ti reči da si dobro prošao.

je napisao:

samo oni koji idu po novom zakonu mogu točno izračunati mirovinu.ovo prije je strašno.

2000 u mirovini

2003 konačno riješenje.čekao se novi zakon iz 2001.TO SU vam ojašnjenja mirovinskog.

žalba........uvažena iz drugih razloga,a ne komuliranja.

tužba

2006.po sudskoj odluci ponovna komisija.

tužio zbog djeljene-komulirane mirovine.ona vam iznosi 1207 kuna + dodatak,u momentu izračuna.100% nesposoban za rad+ RVI.

poruka

anonimno · 29. svibanj 2006.

Pozdravljam sve!

Ovako ,imam 3750 kn,opća nesposobnost

RVI 30%,čin razvodnika,djelatnik gardijske brigade,50 50(rat-mir),33 mjeseca rata,išao u mirovinu 2003god.

Zanima me ,kada bude prevođenje mirovina,kolika bi bila po novome.

Ajde potrudite se malo,HVALA

anonimno · 29. svibanj 2006.

Kolega o prevodenju mirovina sam vec pisao, malo pogledaj teme o braniteljima pa ce ti sve biti jasno, uglavnom manju mirovinu od ove ne mozes dobiti samo vecu, zadovoljan?

Poki

anonimno · 29. svibanj 2006.

Hvala!

anonimno · 29. svibanj 2006.

Ako budu prevodili stare mirovine , tj. do 1.1.2005.

to je upitno.

anonimno · 29. svibanj 2006.

Da li si direktno išao iz postrojbe ili naknadno.

I ćim su te dijelili teško.

anonimno · 30. svibanj 2006.

išao sam direktno iz postrojbe,ali moraju prevest mirovine,bez obzira na 2005 god.

anonimno · 30. svibanj 2006.

Pozdravljam sve!

Ovako ,imam 3750 kn,opća nesposobnost

RVI 30%,čin razvodnika,djelatnik gardijske brigade,50 50(rat-mir),33 mjeseca rata,išao u mirovinu 2003god.

Zanima me ,kada bude prevođenje mirovina,kolika bi bila po novome.

Ajde potrudite se malo,HVALA

po novom mirovina bi ti bila 3123 kune vojni dio,50 posto+++++

civilni koliko imaš sad pa plus 30 % ako si dragovoljac.

JA osobno sumnjam da če prevoditi sve mirovine .

zašto nisu več krenuli sa preračunom.?????????

anonimno · 30. svibanj 2006.

Hvala na izraćunu.

Toliko sam i prepostavlja.

Izgleda da čedu stare mirovine koje imaju dodatak,samo prevest da dodatak ide u osnovicu.

Tko bi sve mirovine po novome izračunao,trebalo bi im barem 5 godina!

anonimno · 30. svibanj 2006.

Ako dobiješ kumuliranu mirovinu tada imaš pravo na braniteljski dodatak ali ako dobiješ opću nesposobnost onda nemaš pravo na braniteljski dodatak

anonimno · 30. svibanj 2006.

Ovako kaže zakon za povećanje

Hrvatski branitelji, korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine koju su ostvarili nakon 1. siječnja 2005. i to prema ZOMO-u, na temelju staža manjeg od 40 godina, mirovina se povećava, ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu i to:

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%

2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseca za 15%

3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%

4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%

5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%

6. dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%.

Hrvatski branitelji, korisnici kumulirane invalidske mirovine ostvarene prema ZOPHBDR također imaju pravo na navedeno povećanje. Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Ovdje se ne spominje ni opća ni profesionalna nesposobnost nego se kaže da imaju svi pravo kojima nije izračun mirovine 40 godina nego je manji, što znači tu spada i opća i profesionalna nesposobnost nije bitno.

poki

anonimno · 31. svibanj 2006.

oprosti nije mi jasno ovo sa točkom 1. p.r.s. što to znači, i kako skupiti 40 nalaza pa ko će mi dati toliko para za participacije i 10 psihića pa zar se toliko vara nije valjda komisija toliko naivna ??

anonimno · 31. svibanj 2006.

Ako dobiješ kumuliranu mirovinu tada imaš pravo na braniteljski dodatak ali ako dobiješ opću nesposobnost onda nemaš pravo na braniteljski dodatak

nemožeš vjerovat-------imam komulirani uzrok i opču nesposobnost.znači opet ništa.

zakon je povoljan samo za one koji idu danas u mirovinu.....stare ko .......

:-o

anonimno · 31. svibanj 2006.

Hrvatski branitelji, korisnici kumulirane invalidske mirovine ostvarene prema ZOPHBDR također imaju pravo na navedeno povećanje. Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Ovdje se ne spominje ni opća ni profesionalna nesposobnost nego se kaže da imaju svi pravo kojima nije izračun mirovine 40 godina nego je manji, što znači tu spada i opća i profesionalna nesposobnost nije bitno.

poki

ili ako je ovo točno :-) samo je upitno i ostajem kod toga i daslje ---kada i koga budu prevodili.

anonimno · 31. svibanj 2006.

Ljudi,ma svakoga moraju prevest,bez obzira na sve.

Svima koji su prije išli u mirovinu a nemaju 100% opću nesposobnost(5004kn.), nego se radi o kumuliranoj mirovini,mogu oćekivat nešto više na mirovini.

anonimno · 31. svibanj 2006.

Ajmo,tko zna stvarno,jer izgleda da neke stvari bucamo?

1.-Jeli se sve mirovine prevodu(i one prije 2005)?

2.-što je sa prijevremenim miorovinama (6a)?

anonimno · 31. svibanj 2006.

Ljudi,ma svakoga moraju prevest,bez obzira na sve.

Svima koji su prije išli u mirovinu a nemaju 100% opću nesposobnost(5004kn.), nego se radi o kumuliranoj mirovini,mogu oćekivat nešto više na mirovini.

100 posto nesposobnost i 100 posto nesposobnost u vezi rata.

obadvoje je 100% nesposoban za rad,ali su načini izračuna automatski drugačiji i prva stvar koju izbubiš je da nemaš dodatak od 2300 kuna,nego po mjesecima provedenim u ratu.znači a to je u večini slučajeva u startu te sasjeku,i nemožeš skupiti koliko je nečiji dodatak.

1,postoje vojnici koji nikada prije rata nisu radili,a nisu ni mogli jer su sa 18 godina krenuli u rat,i sad ga na komisiji podijeli.-koji su mu to drugi uzroci-nije bitno.lupi ti 80/20,i to je 100 posto.

2.netko prođe kako bi i ovaj prvonavedeni trebao,to jest 100 posto u vezi rata,i ostvari sva prava,koje prvonavedeni može samo sanjati.i sad bi to ovaj novi zakon trebao ispraviti.... :-o

3.imate policijskog djelatnika.....ide danas u mirivinu,ima status rvi-20 %i dobije 100 % u vezi rata,a rat mu je prošao u kancelariji ,prevedu ga u vojni čin,npr bojnika i dobije mirovinu od 7500 kuna.

4.ovi sa 6 a .su uzeli otpremninu ,i sad užurbano rade da ih se prevede ,a ako su u međuvremenu ostvarili RVI-puna kapa i ovce i novce.

5mogu oćekivat nešto više na ------ovaj ostatak može očekivati nešto više od čega.zato branitelji i šute jer netko očekuje nešto više,a li nekuže da nemože biti duplo više,koliko ima prvonavedeni.

SVAKA ČAST ONIMA KOJI SU JE I ZASLUŽILI,ali nevidim pravednosti u istim ili sličnim slučajevima,to jest okolnostima pod kojima su išli u mirovinu.da netko ima 1oo posto veču mirovinu,a isti su čak rov djelili.I KAD otvorite zakon od HZMO onda vas bacaju u očaj jer zakon o braniteljima napiše jedno,a ovaj drugonavedeni napiše neke svoje statute,upute,stajališta i onda shvatite da oni godinama igraju tenis.točno tako,TENIS,,prebacuje se loptica na mirovinski,a tu počinje 9 krug ,.........

anonimno · 31. svibanj 2006.

mo-u

Starosna i prijevremena starosna mirovina, povećanje mirovine hrvatskim braniteljima koji su mirovinu ostvarili prema ZOMO-u

Hrvatski branitelji, korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine koju su ostvarili nakon 1. siječnja 2005. i to prema ZOMO-u, na temelju staža manjeg od 40 godina, mirovina se povećava, ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu i to:

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%

2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseca za 15%

3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%

4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%

5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%

6. dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%.

Pravo na navedeno povećanje imaju i hrvatski branitelji korisnici invalidske mirovine, te članovi obitelji hrvatskog branitelja, korisnici obiteljske mirovine koja je ostvarena nakon 1. siječnja 2005. i to prema ZOMO-u. Hrvatski branitelji, korisnici kumulirane invalidske mirovine ostvarene prema ZOPHBDR također imaju pravo na navedeno povećanje. Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

anonimno · 31. svibanj 2006.

alidska mirovina

Invalidska mirovina

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu i to:

a) invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, zbog trajnog gubitka radne sposobnosti nastale kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske;

b) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, nastale kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, kod kojega je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana djelomično zbog posljedica ranjavanja, bolesti ili ozljede zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično izvan tih okolnosti, određuje se tzv. kumulirana invalidska mirovina, u razmjernim dijelovima, u postotku u kojem na ukupnu invalidnost (profesionalnu ili opću nesposobnost za rad) utječe pojedini uzrok invalidnosti.

Stjecanje prava na invalidsku mirovinu prema ZOPHBDR zbog postojanja opće ili profesionalne nesposobnosti za rad nije više uvjetovano i postojanjem statusa HRVI, kao što je to bilo propisano prijašnjim Zakonom.

Vještačenje nesposobnosti za rad, odnosno utvrđivanje invalidnosti za stjecanje prava prema ZOPHBDR provodi se prema članku 34. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05. – u nastavku teksta: ZOMO), u vezi s člankom 15. ZOPHBDR, preko ovlaštenih vještaka nadležne područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno preko ovlaštenih viših vještaka (u povodu žalbe). Rješenje o pravu donosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon što Povjerenstvo za reviziju Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti obavi reviziju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka kojim je utvrđena invalidnost koja je posljedica bolesti, ranjavanja ili ozljede zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, bilo u cijelosti, bilo djelomično.

Budući da pravo na mirovinu više nije uvjetovano postojanjem statusa HRVI, hrvatski branitelj ne mora imati rješenje o utvrđenom statusu HRVI, nego se invalidnost prema ZOPHBDR može utvrditi na osnovi potvrde o statusu hrvatskog branitelja, potvrde o stradavanju i opisu ratnog puta i odgovarajuće medicinske dokumentacije koja je u uzročno-posljedičnoj vezi s ratom.

Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se prema uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako u ZOPHBDR nije drukčije određeno.

Svota mirovine (M) izračunava se tako da se utvrđeni osobni bod (OB) pomnoži s mirovinskim faktorom (MF) i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM), a osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod (PVB) pomnoži s polaznim faktorom (PF) i s mirovinskim stažem (za određivanje invalidske mirovine) i poveća za 45%.

OB= (VB x staž x PF) x 45%

M = OB x MF x AVM

Vrijednosni bod za određivanje invalidske mirovine, za invalidnost nastalu u vezi s okolnostima obrane suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice (plaće) za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Ova osnovica za odgovarajući čin i ustrojbeno mjesto podijeli se s prosječnom, godišnjom bruto plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj i dobije prosječni vrijednosni bod (članak 16. ZOPHBDR).

U 2006. godini hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za izračun invalidske mirovine, prema činu, ustrojbenom mjestu i zvanju, određene su sljedeće osnovice:

Činovi i ustrojbena mjesta

Osnovice

Vojnik

71.133

Pozornik

75.588

Razvodnik (zastavnik HRM)

80.919

Skupnik

71.914

Zapovjednik desetine

85.404

Zapovjednik voda

90.695

Zapovjednik satnije

108.838

Zamjenik zapovjednika bojne

119.422

Zapovjednik bojne

131.512

Zamjenik zapovjednika brigade

143.602

Zapovjednik brigade

143.602

Desetnik

82.273

Vodnik

88.184

Stožerni vodnik

88.788

Narednik

88.788

Nadnarednik

89.294

Stožerni narednik

92.202

Časnički namjesnik

102.844

Zastavnik

87.513

Poručnik (poručnik korvete)

90.695

Natporučnik (poručnik fregate)

98.254

Satnik (poručnik bojnog broda)

108.838

Bojnik (kapetan korvete)

119.422

Pukovnik (kapetan fregate)

131.512

Brigadir (kapetan bojnog broda)

143.602

Stožerni brigadir (komodor)

155.692

Brigadni general (komodor)

155.692

Zapovjednik zbornog mjesta

131.512

Zapovjednik zbornog područja

167.796

General bojnik (kontraadmiral)

167.796

General pukovnik (viceadmiral)

172.328

General zbora (admiral)

176.860

Zapovjednik obrane grada

131.512

Stožerni general (stožerni admiral)

181,392

Odluku o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda, prema osobnom činu i ustrojbenom mjestu i zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za godinu 2005., klasa: 041-01-06-02/2, urbroj: 341-99-01/01-06/9 od 22. ožujka 2006. donijelo je Upravno vijeće HZMO-a, a objavljena je u «Narodnim novinama».

Prosječna godišnja bruto plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za 2005. godinu iznosi 74 976,00 kn.

Za izračun mirovine uzima se osnovica, prema poslovima koje je hrvatski branitelj obavljao na ustrojbenom mjestu na koje je bio raspoređen u trenutku razvojačenja i prema osobnom činu u trenutku razvojačenja (pričuvnik), odnosno prestanka djelatne vojne službe (DVO). Ako je to za hrvatskog branitelja povoljnije, osnovica se određuje prema poslovima koje je obavljao na ustrojbenom mjestu na koje je bio raspoređen u trenutku stradavanja (ranjavanja, ozljeđivanja ili nastanka bolesti).

Polazni faktori za izračun invalidske mirovine propisani su u članku 17. ZOPHBDR, a njihova visina iznosi:

- za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, bez statusa HRVI, 1,10

- za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata, bez statusa HRVI, kao i za dragovoljca iz Domovinskoga rata bez statusa HRVI i za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI 1,50

- za pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata sa statusom HRVI, kao i za dragovoljca Domovinskog rata sa statusom HRVI 1,85.

Nakon što se utvrdi osobni bod tako da se prosječni vrijednosni bod (utvrđen prema članku 16. ZOPHBDR) pomnoži s polaznim faktorom (iz članka 17.) i mirovinskim stažem od 40 godina (članak 18. stavak 1.), osobni bod povećava se za 45% (u skladu s člankom 18. stavkom 2. ZOPHBDR). Tako dobiveni povećani osobni bod pomnoži se s odgovarajućim mirovinskim faktorom iz članka 80. ZOMO-a, i s aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava (AVM) i na taj način dobije se pripadajuća svota invalidske mirovine.

Prema članku 80. stavku 1. točki 3. ZOMO-a mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad iznosi 1,0, a za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad nezaposlenom branitelju iznosi 0,8.

Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, koja se isplaćuje hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti, iznosi 0,5.

Aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja 2006. iznosi 49,16 kn.

Kumulirana mirovina sastoji se od razmjernog dijela mirovine utvrđenog prema ZOPHBDR i izračunu na naprijed navedeni način i razmjernog dijela mirovine za dio invalidnosti nastale zbog uzroka koji nisu u vezi s okolnostima obrane suvereniteta Republike Hrvatske koji se izračunava na način propisan ZOMO-om (članak 75. do 77. ZOMO-a te članak 184.) i člankom 21. ZOPHBDR, te se mirovina za taj dio invalidnosti određuje u razmjernom dijelu u kojem na ukupnu invalidnost utječe taj uzrok. Tako određeni razmjerni dio mirovine ne smije iznositi više od razmjernog dijela invalidske mirovine određene na temelju osobnog boda utvrđenog prema članku 79. ZOMO-a za 40 godina mirovinskog staža (članak 21. stavak 2. u vezi s člankom 15. stavkom 3. ZOPHBDR).

Napominje se da se za djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe pravosuđa razmjerni dio mirovine (za dio invalidnosti koja nije u vezi s okolnostima obrane suvereniteta Republike Hrvatske) izračunava prema općim propisima, tj. na način propisan ZOMO-om (sve plaće ostvarene u radnom odnosu ulaze u obračun, pa i one ostvarene u MORH-u, MUP-u i na sudu), a ne prema Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenika osoba («Narodne novine», br. 128/99., 129/00., 16/01. i 22/02. – u nastavku teksta: Zakon o pravima DVO, PS i OSO) koji je poseban propis.

anonimno · 31. svibanj 2006.

Hrvatski branitelji, korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine koju su ostvarili nakon 1. siječnja 2005. i to prema ZOMO-u, na temelju staža manjeg od 40 godina, mirovina se povećava, ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu i to:

nakon 1........

anonimno · 31. svibanj 2006.

Pravo na navedeno povećanje imaju i hrvatski branitelji korisnici invalidske mirovine, te članovi obitelji hrvatskog branitelja, korisnici obiteljske mirovine koja je ostvarena nakon 1. siječnja 2005. i to prema ZOMO-u. Hrvatski branitelji, korisnici kumulirane invalidske mirovine ostvarene prema ZOPHBDR također imaju pravo na navedeno povećanje. Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

nakon 1. siječnja 2005. ............

vidim samo ovo NAKON 1......

tako sam i sam ocijenjen o zakonu o dvo,os,......

a ne po branireljskom zakonu,a kad čitate tko može ići po zakonu o DVO samo onaj koji je stvarno ostvario toliko i toliko staža......

previše pisanja za ništa,svaki referent tumači zakon po svome i misli da je najpametniji jer je po struci pravnik,ali zakon je pisan i uvijek če biti da može ,a nemora,ako se u svakom slučaju uzima nešto najpovoljnije za stranku-zašto se nepoštuje,

PAMTIM ODGOVOR-----stajalište HZMO je da je ......

JA SAM MISLIO DA JE AUTOBUSNO STAJALIŠTE,

A zakon tražite na sudu.

anonimno · 31. svibanj 2006.

i onda tužite i dobijete odgovor.

posljedica-ponovni izlazak na komusiju.

U emisiji za BRANITELE META g.sutkinja kaže da po zakonu ,ako u roku od 30 dana nebudete pozvani---imate pravo na vještaka kojeg će sud dodijeliti.....itd možete misliti kako se oni drže rokova.

anonimno · 31. svibanj 2006.

Ma gospodo nije istina da zakon tumači kako tko želi, zakon je jasan i nema se tu što brljati, zakon se može tumačiti kakav je a ne kako kome paše. Problem je što smo mi svi postali pametni i pravnici a to nije baš tako, danas su svi branitelji pravnici i tumače pravo po svom i onda pričaju gluposti o povećanjima i dodatcima a nemaju pojma, zakon je jasno rekao tko ima pravo, kakvo pravo te sljeduje i koje uvjete moraš ispuniti da bi to pravo ostvario…

Istina je da se zakon baš ne provodi i da se rokovi ne poštuju ali to je sasvim druga stvar.

Nedavno me je jadan brigadir u mirovini pitao sa čuđenjem kako RVI može primiti mirovinu od 2000 kuna, kada sam mu objasnio kako nije želio to prihvatiti nego je tjerao svoje, eto u tome je problem što netko misli da mora biti po njegovom zato što je on to što je … jednostavno ne želi čuti zašto i kako nego samo viče to treba tužiti, neka tuži ali neće ništa dobiti.. jedino da komisija promjeni svoju odluku

poki

anonimno · 1. lipanj 2006.

Istina je da se zakon baš ne provodi i da se rokovi ne poštuju ali to je sasvim druga stvar.

ako misliš da nakon 10 godina branitelj sam nije ušao u sve pravne propise i zakone -varaš se.

1 konkretno te pitam,1998 godine izađeš na komisiju ,a imaš status RVI,mirovinski te ocijeni kao civila.....

2 zakon kaže da ideš po tom i tom članku zakona o hrvatskim braniteljima(mislim 15)

ocijene te po gore navedenom,tko je kriv,što se u tom slučaju nije primjenio zakon i što po zakonu nisi ni izašao na komisiju,što nisi ocjenjen po zakonu,što nisi prošao po zakonu,------SAMOVOLJA REFERENTA...

u pravu si da nikad jedan branitelj nemože znati po člancima,stavkama,pravnim riječnikom se izraziti,ali da nezna svoja prava tu se nebi složio .

""Istina je da se zakon baš ne provodi i da se rokovi ne poštuju ali to je sasvim druga stvar.""

i u tome je cijela stvar i tako več godinama.,plus što ga ne branitelji ,već odgovorni ljudi u mirivinskom tumače po svom.jer čekaju daljne upute,stajališta,

nadopune.

"RVI može primiti mirovinu od 2000 kuna,"-i slažem se sa brigadirom,nemože primiti ,

JER sam dodatak mu je po provedenom stažu u ratu(znači ako je ocijena 100% u svezi rata 2300 kuna)ako je komuliran uzrok onda po broju mjeseci

provedenim u ratu,a sad ako netko ima malo staža(ratnog )onda nevjerujem da ima status RVI-a,a ako ima malo onda je vjerovatno ranjen.,pa otpada komuliran uzrok,i na kraju mirovina mu je oko 1200 kuna,+ ovo do 2000 dodatak........

"kada sam mu objasnio"-objasni meni kako ja mogu dobiti 1207 kuna,najnižu republičku mirovinu,

rvi,opča,komulirani uzrok.

najniža jer mi je vojni dio 435 kuna,civilni 350,pa od te sramote -najniža .odgovor je u osnovici od 27.000 kuna iz koje su dobili ovu sirotinju.to je 2000 godina.zadnje radno mjesto gardijska brigada.

ajmo malo o zakonu .......

anonimno · 1. lipanj 2006.

Evo,taman sam sada sa mirovinskog.

Ovako kažu,da više ne mozgamo!

-Pravo na prevođenje imaju i oni prije 2005 god.,ali ne i oni

koji su bili djelatne vojne osobe.To važi i za mirovine 6a.

Žao mi je!

anonimno · 1. lipanj 2006.

"Pravo na prevođenje imaju i oni prije 2005 god.,ali ne i oni

koji su bili djelatne vojne osobe.To važi i za mirovine 6a."

Žao mi je!

i sad počinje 9 krug -bar za mene.....

ocjenjen po zakonu prije ovoga ,znači dvo,ps,oso,

ZNAČI djelatna vojna osoba----a osnovica za izračun -pričuva,a bio i djelatna vojna osoba,i tako redom.ZNAČI postoji braniteljska i vojna mirovina.zašto su u jednom trenutko to izmješali tako da branitelj ide po zakonu o DVO,samo zato da naprave tenisko igralište ,pa se igraju.sad kad bi otišao u branitelje i pitao tko se prevodi sigorno bi dobio drugačiji odgovor+uputa obratite se HZMO.

:-? :-? i kad bi bar bio THE END.

jer ako imamo primjer da onaj tko danas ide u mirovinu,makar je npr,bio razvodnik zna kako,zašto i koliko,.nebojte se da sam jedini,drugome do mene sa istim uvjetima nešto priznaju,toliko o tom što negdje piše.

a ovi sa 6 a, večina ih je poslije odlaska krenula u potjeru za rvi-om i njih če prevesti po starom..tko je bar podnesao zahtjev ulazi u krug ,sad u kojem je to svaki ponaosob zna.

anonimno · 1. lipanj 2006.

Ma kolega nisi ti mene razumio, ja sam rekao da se zakon ne može tumačiti ovako i onako ali sam isto tako rekao da je neprovođenje zakona nešto drugo, e tu sam upravo sve rekao. Sve u biti leži u novcu kojega na žalost nema ili se ne bi tako izrazio nego bih rekao da se novac ne daju braniteljima, jer vidljivo je da ga ima za sanacije banaka, da ga se krade na milione eura za koje nitko ne odgovara, troši se za gluposti a za branitelje ima kada se branitelj ubije onda oni krenu sa rješavanjem njegovih problema, zar se svi moramo ubiti da bi nam djeca dostojanstveno živjela. Pojedinci se razbacuju sa novcem a treba ih biti sramota što hodaju po ovoj hrvatskoj zemlji koja je natopljena krvlju najhrabrijih hrvatskih vitezova, da bude stvar gora još po njoj pljuju, nije mi jasno zašto se naši suborci ubijaju i zašto dižu ruku na sebe to nije kršćanski, bog nas je učio drugačije.

Zaključak:

Zakon se ne primjenjuje zato što se braniteljima ne daje novac koji su krvavo zaslužili i nitko ne može reći da ga je teže zaslužio od branitelja a njima se krade iz usta..

Pozdrav

poki

anonimno · 2. lipanj 2006.

dobro jutro kolega poki

NAŽALOST SINOČ SE JE UBIO JOŠ JEDAN BRANITELl

anonimno · 2. lipanj 2006.

Tim rješenjem doista nije izračunata ni usklađena mirovina tužitelja kako on to navodi, ali je dan nalog prvostupanjskom tijelu da to učini, što je u skladu s odredbom članka 246. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, prema kojem će tuženo tijelo, ako nađe da rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, odrediti prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od jednog mjeseca.članka 246. stavak 1. Zakona o općem -------tko zna kako glasi taj članak zakona.

anonimno · 2. lipanj 2006.

To što se još jedan pošten vitez ubio to je najgora stvar ove države, političare to ne brine ni najmanje, život teče dalje za sobom branitelj ostavlja vjerojatno suprugu i djecu o kojoj treba brinuti. Nakon drugog svjetskog rada Tito je bar brinuo o svojim borcima koji i dan danas imaju prava.. Ljudi kuda ovo sve vodi, svaki dan nas je sve manje, nemamo jednu udrugu u koju bi svi bili udruženi, svaki grad ima 10 – 20 udruga dragovoljaca, branitelja, to je sramota. Ali cilj vrha i je rascijepati branitelje na manje skupine tako da mogu upravljati njima, da smo složni i u jednoj udruzi drugačije bi to bilo. Bili smo složni 90 a sada nismo nego smo prepušteni samo sebi.

Ljudima treba pomoći, mi sami moramo vidjeti i raspoznati kada čovjek puca, svaki ljudski život je dragocjen jer su to sve pošteni ljudi. Pogledajte samo suđenja našim ljudima a četnici koji su bili u agresiji na Hrvatsku hodaju po zemlji, sudovima nije dovoljna ni snimka koja dovoljno govori o njihovim zločinima, nego im još daju i položaje u državi.. što se stvarno dešava????????

whitedd · 3. lipanj 2006.

e pa za to smo malo i mi sami krivi...između pudlice i pitbula je velika razlika u dresuri...kad jer trebalo grist mi smo grizli a sada smo pudlice....ni jedan narod nema takvu moč adaptiranja na loše...svaka nam čast....ne vode nas krivi ljudi nego se mi damo lako izmanipulirati,kupiti za mirovinu,stan i ostale jadne stvari koje,nažalost život znače...i nikada nisam vidio nekoga da javno na nekom mediju progovori o ovom problemu a da u pozadini ne osiječam da želi od toga imati vlastitu korist...pričamo ovako gdje nas niko ne čuje i nadamo se da čemo tako nešto promjeniti....jadni smo...jadni....uh...

anonimno · 5. lipanj 2006.

Evo ,lagano kockice slažemo.

Da nebi pisali svakakve gluposti,svezi prevođenja mirovina,

imao sam jedan ugodan razgovor sa mirovinskom u Zagrebu,

i rećeno je da:

1.- prevodu se i one mirovine i prije 2005 god.

2.- svi koji su umirovljeni prije 2005 god,a bili su djelatni sastav ( opće ili profesionalno proglašeni nesposobnim),a

otišli su po ZOPHB,a ne po zakonu od DVO imaju pravo na prevođenje.

3.- oni koji su otišli u mirovinu 6a (bez obzira jesu li dobili invalidnost danas),oni nemaju pravo

Poki je bio u pravo puno toga!

anonimno · 5. lipanj 2006.

2.-" svi koji su umirovljeni prije 2005 god,a bili su djelatni sastav ( opće ili profesionalno proglašeni nesposobnim),a

otišli su po ZOPHB,a ne po zakonu od DVO imaju pravo na prevođenje."

još jedna od onih ping pong loptica,

OTIŠAO-i ocijenjen kao branitelj,.(zakon o braniteljima)dobio komulirani uzrok.znači pišem samo o ovom dijelu mirovine koji je svezi s ratom.

i sad počinje,----način obračuna kao dvo,policijski službenik,os,-znate onaj dio pančićevog zakona da svi idu po tom članku,

-ne u mirovinu,nego način obračuna osobnog boda.

i sad neka VAM U MIROVINSKOM kažu(vi koji možete pitati)

zakon o DVO,OS,POLICIJSKI SLUŽBENIK,a osnovica za izračun pričuvni vojnik.

konkretno----2000g.umirovljen.

2003 doneseno konačno riješenje jer se kao čekao novi zakon,a ovoj prazni hod bio na akontaciji.

znači ponovno dvo,a pričuvni vojnik,i bez obzira na upit jer sam bio i djelatni( U MOMENTU UMIROVLJENJA NE.)KAŽU SAD SI PRIČUVA.

POSLJEDICA----neka svatko pogleda svoje riješenje i ako mu piše ,a u periodu 2000-2005,piše da je to taj famozni zakon -znači nema prevođenja.

anonimno · 5. lipanj 2006.

Članak 76.

(1) HRVI iz Domovinskog rata kod koga je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, što se smatra ozljedom na radu pri obavljanju vojne dužnosti, ima pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba te propisima koji su temeljeni na citiranom Zakonu u iznosu invalidske mirovine pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta.

(2) Iznos invalidske mirovine za HRVI iz Domovinskog rata izračunava se na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba po članku 7. i 8. navedenog Zakona i uvećava za dodatak po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu.

famozni članak.SAMO novi umirovljenici znaju što ih pripada,a za ostale samo dobar odvjetnik.

sad i ovo prevođenje je trebalo malo izravnati oštečene,ali ,

1.sve piše u zakonu,i onda te odjednom ocijene kao DVO,A TI TO NISI,ILI JESI A NEDAJU OSNOVICU.

po zakonu oni če prevesti one kojima to prevođenje donosi ionako dobru mirovinu na još bolju,ako mu je povoljnija.

TKO može neka pita u mirovinskom tko je taj koji je otišao po zakonu o DVO.OS,PS.I DA SU TO RAZLUČILI IMALI BI PRAVILNO ODREĐENE I MIROVINE I OSNOVICE.danak se plača PANČIĆEVOMzakonu,ali ga ovaj ne poboljšava svima.

anonimno · 5. lipanj 2006.

2.- svi koji su umirovljeni prije 2005 god,a bili su djelatni sastav ( opće ili profesionalno proglašeni nesposobnim),a

otišli su po ZOPHB,a ne po zakonu od DVO imaju pravo na prevođenje.

molio bi ako je netko u grupi branitelja koji su bili djelatni sastav,a otišli po zakonu o ZOPHB,.možda i netko ima,nemislim na novoumirovljene da napiše nešto.

anonimno · 5. lipanj 2006.

A kolega što da napišem, nitko nije otišao kao DVO a po zakonu o pravima hrvatskih branitelja takvih nema, prije nego ste otišli dobili ste častan otpust sa pravom na mirovinu, što znači da prije nego ste otišli u mirovinu dobili ste častan otpust. Ako netko ne vjeruje neka pogleda rješenje o časnom otpustu a onda neka pogleda datum umirovljenja pa neka vidi dali je umirovljen prije nego je dobio častan otpust. Svi koji su otišli po zakonu o pravima hrvatskih branitelja imaju pravo na prevođenje, tj. Svi koji su otišli prije 01.01.2005.g. imaju pravo na prevođenje u koliko je to za njih povoljnije , ukoliko je nepovoljnije ostaje stara mirovina.

Najgore će proći DVO koji se nalaze u obrani suvereniteta od 1990. i stalno su aktivni sastav, milim na MUP i HV, što duže rade to je sve gore. Svaku godinu koju rade mirovina im ide dolje a ne gore, zanimljivo zar ne, možda nešto nenormalno u normalnom svijetu ali kod nas je to sasvim normalno što duže radiš to ti je mirovina sve manja, država potiče nerad.

anonimno · 6. lipanj 2006.

o tom i pišem cijelo vrijeme.ali prije 2000g,osnovica je bila zadnja plača,okvirno mirovina oko 85 % zadnje plače.

druga stavka kao u mom slučaju.zbog zdravstvenog stanja i na vlastiti zahtjev zatražio raskid ugovora,dobio ČASTAN OTPUST..ALI NE PRAVO NA MIROVINU,iako sam prošao komisiju u šarengradskoj -ocijena 1.nesposoban-otišao iz vojske bez mirovine.imao status rvi-a.

za ovo o DVO,SE NEBI SLOŽIO.

U SLUČAJU DA idete u starosnu mirovinu,to da,ali ako je netko u obrani suvereniteta onda mislim da ide i u večini status dragovoljca,pa če se primjeniti čin i ustrojbeno mjesto i završiti kao branitelji to jest po zakonu o hr.braniteljima.

PRIMJER .odlazite u mirovinu sa mjesta inspektora krim policije,imate status dragovoljca.čin se prevodi u vojni jer ste branitelj.

anonimno · 6. lipanj 2006.

"A kolega što da napišem, nitko nije otišao kao DVO a po zakonu o pravima hrvatskih branitelja "

moram još jednom.

ja sam otišao po zakonu o hrvatskim braniteljima,a po zakonu o DVO mi je izračun,

to je taj ping-pong.

znači kad su vršili izračun mirovine radili su to na način,da su uzeli 2 godine prije umirovljenja prosijeke mojih primanja,i podijelili sa republičkim da bi dobili osobne bodove.

sad da su mi dali osnovicu djelatnog bilo bi mi jasno,ali ne,dali je to stoga što nisam išao direktno iz postrojbe.ČASTAN OTPUST.-IMAM.

djelatni bio.

da nemam prijatelja koji su kao i ja ,onda bi mi bilo jasno kako nekom priznaju osnovicu djelatnog vojnika,a nekom ne.( ili već tko kakav čin ima)

znači-u periodu 2000-2005 ,je zakon o braniteljima,ali je izračun DVO,OS,PS.pišem o mirovinama za onaj dio koji nije išao direktno iz postrojbe,jer njih su umirovljavali kao višak po 6.a ili 11 ako su imali status rvi.a.

i sad dolazimo ponovo na način izračuna.zašto su mirovine po 6 a,male zato što je osnovica za izračun po meni upitna,to jest nije djelatna,a djelatni vojnik ste.Moje osobno pitanje je dali i kad vojnik ima pravo na osnovicu za izračun djelatnog vojnika,a neide u mirovinu direktno iz postrojbe,a ima opču nesposobnost za rad,status rvi-a,ide po zakonu o braniteljima,a obračun mu je kao DVO,NEMA TU OSNOVICU,A BIO JE I DJELATNI.

dobar odvjetnik je malo.

i drugo dali je protuzakonito čekati 2 godine da vam donesu konačno riješenje ,jer se čeka novi zakon.

radi se o 2000 godini.a čeka se 8 11 2001 da vas ocijene po novom zakonu.

anonimno · 6. lipanj 2006.

Članak 16.

Kod utvrđivanja vrijednosnih bodova, prema članku 7. ovoga Zakona, radi određivanja mirovine osiguraniku koji je uz plaću primao i gardijski dodatak, vrijednosni bodovi za 1998. i 1999. godinu utvrđuju se na temelju plaće ostvarene u tim godinama u koju je uračunat gardijski dodatak, bez obzira je li plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na taj dodatak.

anonimno · 6. lipanj 2006.

"SLUČAJU DA idete u starosnu mirovinu,to da,ali ako je netko u obrani suvereniteta onda mislim da ide i u večini status dragovoljca,pa če se primjeniti čin i ustrojbeno mjesto i završiti kao branitelji to jest po zakonu o hr.braniteljima"

Ja sam još uvijek u djelatnom sastavu HV, nisam HRVI i ne ganjam nikakav PTSP i koje kakva sranja. Po onome što znam ovog trenutka, zakon o hr.braniteljima se NE PRIMJENJUJE za osobe koje odlaze u mirovinu po posebnim zakonima, npr. Zakon u umirovljenju policijskih službenika i DVO

anonimno · 7. lipanj 2006.

Ja sam još uvijek u djelatnom sastavu HV, nisam HRVI i ne ganjam nikakav PTSP i koje kakva sranja. Po onome što znam ovog trenutka, zakon o hr.braniteljima se NE PRIMJENJUJE za osobe koje odlaze u mirovinu po posebnim zakonima, npr. Zakon u umirovljenju policijskih službenika i DVO

------primjenjuje se u sučaju da imaš gore navedeno i komisija te ocijeni u slučaju invalidske mirovine kao bolest,ranjavanje u svezi rata.i to po novom.PTSP i koje kakva sranja.----su mnogi u zadnjih godinu dana počeli ganjti,a prije tog su se kleli u sve što če im to........

i drugi koji su po 6a.uzeli otpremninu,mirovinu,

večina se kune da im ništa netreba,a poslije kad dobiju obračun.........PA KAK SAD TO,JA SAM SE BORIO.NEKA SVATKO OSTVARI ŠTO JE ZASLUŽIO.

anonimno · 9. lipanj 2006.

Meni nesto onako laicki nije jasno. Procitao sam dosta postova ovdje. Ne bas sve detaljno ali dovoljno da moram zakljuciti da meni u ovoj drzavi zaista postaje sve manje toga jasno. Oavko. Moj slucaj. Dragovoljac sam od 1991. godina i sve do umirovljenja 01.02.2004. neprekidno sam bio u djeltnom sastavu HV-a. Nisam ranjavan nisam invalid nemam PTSP niti ga imam namjeru traziti. A u mirovinu sam, moram se tako izraziti, OTJERAN jer sam proglasen nesposobnim za sluzbu kao NEPERSPEKTIVAN. I buduci da nisam imao dovoljno godina ni zivota ni staza poslali su me u mirovinu po tom famoznom clanu 6.a koji je izmisljen da bi se vojska mogla rijesiti sto vise ljudi. I perspektivnih i neperspektivnih. Sta meni nije jasno i sta je po meni van svake pameti ? Procitao sam taj Zakon o pravima hrvatskih branitelja koji je na snazi od 01.01.2005. i u njemu se u jednom clanu spominju dragovoljci kao zasebna "stavka" od branitelja. Ja sam danas od mirovinskog dobio odgovor na svoju zalbu da se na mene ne primjenjuje taj zakon jer sam otisao (otjeran) u irovinu 01.02.2004. Sta to po meni znaci ? Jednostavno to da se tim zakonom od 01.01.2005. meni ukida status dragovoljca. Mada jesam dragovoljac. Jer zamislite situaciju. Moj brat i ja smo dragovoljci. On jos radi i kada ode u mirovinu imat ce vecu mirovinu kao dragovoljac na osnovu ovog zakona koji se na mene ne primjenjuje. Mada sam i ja dragovoljac. Nadam se da se nekome dalo ovo citati i da me je shvatio. Ja imam pravo zalbe upravnom sudu. I nikada nisam mislio da cu kao dragovoljac morati angazirati odvjetnika da se tuzim sa drzavom. A za 13 godina sluzbe nisam nikada nista posebno trazio nego sam jos i zajeban kada je bilo ono prevodnjenje cinova (kada se ukinuo cin vodnika). Ja sam tesko razocaran. I zao mi je sto sam bio dragovoljac !

whitedd · 9. lipanj 2006.

Žao ti je što si bio dragovoljac???

Zbog današnje situacije ili...?

....takvu glupost može izjaviti samo ....

anonimno · 9. lipanj 2006.

je napisao:

Ja sam još uvijek u djelatnom sastavu HV, nisam HRVI i ne ganjam nikakav PTSP i koje kakva sranja. Po onome što znam ovog trenutka, zakon o hr.braniteljima se NE PRIMJENJUJE za osobe koje odlaze u mirovinu po posebnim zakonima, npr. Zakon u umirovljenju policijskih službenika i DVO

------primjenjuje se u sučaju da imaš gore navedeno i komisija te ocijeni u slučaju invalidske mirovine kao bolest,ranjavanje u svezi rata.i to po novom.PTSP i koje kakva sranja.----su mnogi u zadnjih godinu dana počeli ganjti,a prije tog su se kleli u sve što če im to........

i drugi koji su po 6a.uzeli otpremninu,mirovinu,

večina se kune da im ništa netreba,a poslije kad dobiju obračun.........PA KAK SAD TO,JA SAM SE BORIO.NEKA SVATKO OSTVARI ŠTO JE ZASLUŽIO.[/quot

STRAŠNO znači da sam ja ostvario ono što sam zaslužio nakon12 ponosnih godina HVa (91.-03), prošavši večinu ratišta, zaslužio sam mirovinu po državnoj navlakuši članu 6a (1400 kn) OTPREMNINU (54.000 kn) da bi mi se još neki od vas na forumima i rugali u smislu "pa šta hočeš uzeo si otpremninu", a tu moju otpremninu neki dobiju u roku od par mjeseci kroz svoju mirovinu, a na ratištu su proveli par dana ili mjeseci.

Ja i meni slični očito nismo imali "sreče" da poginemo ili da budemo ranjeni pa da i naše obitelji mogu dostojanstveno živjeti .

.

whitedd · 9. lipanj 2006.

Zaslužio si mnogo više od mnogih koji ovde pišu ali...kad čitamsve ove komentare iz tvog i iz drugih postova meni dođe da izrig...

anonimno · 10. lipanj 2006.

"ne ganjam nikakav PTSP i koje kakva sranja.

na to sam mislio neka dobije ako je zaslužio-"

ZNAČI-mislim na stvarno bolesne ljude koji su ostvarili svoja prava.

anonimno · 10. lipanj 2006.

54.000 kn) ---upitna cifra,bar duplo,za to razdoblje.

anonimno · 10. lipanj 2006.

Tebi dodje da se izrigas vjerojatno zato sto si se omastio dobrom mirovinom i sada mozes tupiti drugima kao ovom kolegi gore koji dobro kaze da je cl. 6a navlakusa. Neki su jednostavno prevareni od strane drzave ! Koji su imali srecu da nisu ranjeni da nisu poginuli da nemaju ili ne zele imati PTSP. Radi se o tome da po ovome kako je sada da nisu svi dragovoljci isti i da nisu svi branitelji isti. Znaci da se necije dragovoljstvo vise vrednuje a necije se uopce ne vrednuje. I meni se riga.

anonimno · 10. lipanj 2006.

54.000 kn) ---upitna cifra,bar duplo,za to razdoblje.

Nije upitna cifra ja sam za razdoblje 1991-2004 i po cl. 6a i kao narednik dobio 68 000.

anonimno · 10. lipanj 2006.

whitedd je napisao:

Žao ti je što si bio dragovoljac???

Zbog današnje situacije ili...?

....takvu glupost može izjaviti samo ....

Ponovit cu ti bez nekog posebnog pojasnjavanja jer bih onda ovdje mogao puno stranica napisati. I to velikim slovima. ZAO MI JE STO SAM BIO DRAGOVOLJAC ! A ti misli zasto.

anonimno · 16. lipanj 2006.

a šta reći eto već 9 godina primam naknadu plaće imam 20% trajno(50-50) i status dragovoljca doduše nemam ptsp već psihoze-neuroze.uvjek odbijan za mirovinu jer kako kažu rok je tri godine,a dotle 1830kn po vojničkoj plaći,čak mi ni činove iz jna nisu preveli itd.točno nakon tri komisije određuju trajni invaliditet načelno.Ali još uvjek primjenjuju stari zakon ne novi.ni sam netznam kako otići u mirovinu mirovinsko je ####ona rade po nalogu vlade i još prošle zime trebalo je prevesti sve mirovine ali je stopirano jer su morali dat lovu umirovljenicima.Po novom imao bi 2400-2500 i čekove,kreditnu sposobnost ovako sam gol i bos.I kako su uopće na mirovinskom odlučili 50-50 kad sam prije rata bio o.k.sad je kasno da se kajem,ali me fakat ljute,čak sam pisao u vladu,sabor,dobio požurnice za prevođenje ali ništa odgovori su uvjek isti-rok tri godine.šta će bit s nama na naknadama kad ćemo dobit mirovine,po prošlom zakonu mirovina mi je bila manja 50kn po izračunu pa sam po sili zakona ii dalje na naknadi plaće jer je povoljnija,obzirom da nemam 100% iz rata nego 50-50 nemam dodatak na sudjelovanje u ratu,je stvarno su obračuni ........

anonimno · 16. lipanj 2006.

je napisao:

Meni nesto onako laicki nije jasno. Procitao sam dosta postova ovdje. Ne bas sve detaljno ali dovoljno da moram zakljuciti da meni u ovoj drzavi zaista postaje sve manje toga jasno. Oavko. Moj slucaj. Dragovoljac sam od 1991. godina i sve do umirovljenja 01.02.2004. neprekidno sam bio u djeltnom sastavu HV-a. Nisam ranjavan nisam invalid nemam PTSP niti ga imam namjeru traziti. A u mirovinu sam, moram se tako izraziti, OTJERAN jer sam proglasen nesposobnim za sluzbu kao NEPERSPEKTIVAN. I buduci da nisam imao dovoljno godina ni zivota ni staza poslali su me u mirovinu po tom famoznom clanu 6.a koji je izmisljen da bi se vojska mogla rijesiti sto vise ljudi. I perspektivnih i neperspektivnih. Sta meni nije jasno i sta je po meni van svake pameti ? Procitao sam taj Zakon o pravima hrvatskih branitelja koji je na snazi od 01.01.2005. i u njemu se u jednom clanu spominju dragovoljci kao zasebna "stavka" od branitelja. Ja sam danas od mirovinskog dobio odgovor na svoju zalbu da se na mene ne primjenjuje taj zakon jer sam otisao (otjeran) u irovinu 01.02.2004. Sta to po meni znaci ? Jednostavno to da se tim zakonom od 01.01.2005. meni ukida status dragovoljca. Mada jesam dragovoljac. Jer zamislite situaciju. Moj brat i ja smo dragovoljci. On jos radi i kada ode u mirovinu imat ce vecu mirovinu kao dragovoljac na osnovu ovog zakona koji se na mene ne primjenjuje. Mada sam i ja dragovoljac. Nadam se da se nekome dalo ovo citati i da me je shvatio. Ja imam pravo zalbe upravnom sudu. I nikada nisam mislio da cu kao dragovoljac morati angazirati odvjetnika da se tuzim sa drzavom. A za 13 godina sluzbe nisam nikada nista posebno trazio nego sam jos i zajeban kada je bilo ono prevodnjenje cinova (kada se ukinuo cin vodnika). Ja sam tesko razocaran. I zao mi je sto sam bio dragovoljac !

Kolega ako si otišao u 6a mirovinu nemaš prava na nikakve dodatke , nitko ne veli da nisi dragovoljac ali nemaš pravo na taj dodatak jer ti je mirovina obračunata kao da imaš 40 godina radnoga staža a dodatak se daje onima koji su otišli u mirovinu sa manjim brojem godina od 40 recimo da ti je obračunato 35 godina radnoga staža a kako je tebi uzet obračun od 40 godina nemaš to pravo.

poki

anonimno · 17. lipanj 2006.

Ajde poki vidim da se kužiš u ovu problematiku,daj savjet kako prevest naknadu plaće u mirovinu i prije zakonskog roka od tri godine,jeli moguće tužit MIORH.zašto se na naknadu plaće ne djeli dodatak po osnovi sudjelovanja ako nije uzrok bolesti 100% u svezi rata kod mene je 50-50 omjer.Šta je to kumulirana mirovina?ja imam 1830 kn nakanadu,a izračunom su došli do 50% od vojske je 915kn i od civilstva iz firme u kojoj sam radio 850kn pa kad se pribroji jedno drugom manje je nego 1830kn naknade pa moram biti i dalje na naknadi jer je povoljnija od izračuna mirovine,novi zakon nisu ni razmatrali jednostavno su rekli da imaju rok 3 godine da me prevedu pa kad bude-bude.Dragovoljac sam,imam trajni status od 1997g prvu inv.privremeno od 1993 po osnovi bolesti t.230b 40% na 1 g,pa 30%na 1g i onda 20 trajno...

anonimno · 20. lipanj 2006.

Vidim da ima ljudi na ovome forumu koje si kuže u problematiku branitelja. Imam 30 godina staža, još u HV, čin narednik, plaća oko 5000 kuna, imam nalze za PTSP od prije godinu dana, nisam tražio invalidnost.

Razmišljam o mirovini, molimo da mi netko odgovori koliko bi imao mirovinu ako bi išao prema zakonu o braniteljima bez HRVI, recimo da dobijem 5O% vojno i 50% civile invalidnosti ili možda i manje vojne,komisija mi dade opću ili profesionalnu nesposobnost za rad. Možda je već netko tako otišao u mirovinu, volio bi da napiše nakoji način je otišao i koliko mogu očekivati da ću dobiti mirovine na ruke otprilike. Naravno drgovoljac sam sa dobrim ratnim putem.

anonimno · 20. lipanj 2006.

:-o ako sud presudi da se izađe ponovno na komisiju,a u mirovini sam,.(žalbu,pa tužbu sam pokrenuo zbog dijeljene mirovine i načina izračuna)2003 godine.

ove godine po presudi izašao ponovno na vještačenje

1prošao prvostupanjsku,čekam reviziju.

dali mi se radi obračun po novom zakonu kakova god bude ocjena ili po starom.jer imam osiječaj da oni to sve vračaju na momenat tužbe,a mislim da je to pogrešno ,jer ovo je kompletno ponovni postupak.

i drugo pitanje je da je već u žalbi trebalo ispraviti određene nepravilnosti,a mirovinski kaže da če to naknadno kad predmet dođe sa revizije..

:-? :-? :-? nemogu ja to skužiti.

jer po meni se ništa nemjenja jer sam išao u mirovinu po onom članku pančićevog zakona o dvo.

NE PO 6 A....jer nisam ni bio u momentU umirovljenja DVO.PRVOSTUPANJSKA OCIJENA 100 % NESPOSOBAN ZA RAD,RVI IMAM.I SVE PO ČLANKU BOLEST U VEZI RATA

anonimno · 20. lipanj 2006.

Članak 158.

(1) Prevođenje priznatih prava iz članka 152. do 155. ovoga Zakona izvršit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Postupci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu okončani pravomoćnim rješenjem okončat će se po odredbama ovoga Zakona ako je to hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata povoljnije.

dali za gore navedeno vrijedi ovaj članak jer nisu završili započeto,to jest nisu pokušali ispraviti po žalbi,a sad ide po tužbi.

:-o :-o

Mrljavac · 21. lipanj 2006.

Tu se može dobiti opća ili profesionalna nesposobnost. Bolje je za Vas da dobijete opću nesposobnost (što je vrlo teško u zadnje vrijeme).

Nalazi PTSP od godinu dana unazad su vrlo "friški" i tu treba imati kontinuitet liječenja od nekoliko godina. Više nije uvjet stjecanje statusa HRVI za odlazak u braniteljsku mirovinu ali je sa statusom HRVI dosta povoljnija braniteljska mirovina. Sa Vašim trenutnim statusom i razmišljanjem o odlasku u mirovinu (ja ne bih išao još jer papiri za PTSP su vjerovatno slabi), a treba se još bar godinu dana liječiti, i otići na psihološko testiranje što se plaća oko 500 kuna. Iz razgovora sa raznim ljudima koji su otišli u braniteljsku mirovinu sa činom narednika čuo sam da su svi različito prošli. Neki imaju sa 50-50 profesionalne mirovinu 2900 kuna, neki sa općom 50-50 imaju 3900, sve ovisi o mirovinskom i o tome dali će Vam dati opću ili profesionalnu i što više da je posljedica Domovinski rat. Vrlo teško pitanje na koje sumnjam da će netko moći dati decidiran odgovor.

Pozdrav. :misli: :misli: :misli: :misli:

anonimno · 21. lipanj 2006.

Hvala prijatelju! Po svemu sudeći bolje mi je uzeti moju redovnu mirovinu, nego više par stotina kuna i cijeli život hodati po doktorima radi papira i živjeti u strahu od revizije ili kako se nekome k... digne, ovaku ću otići kod doktora kada imam problem i kad ja hoću, što kažu bolje manje ali slađe.Slažete se?

Mrljavac · 22. lipanj 2006.

:coffe: :couple: :čeka: :moli:

:couple:

anonimno · 23. lipanj 2006.

Ha, ha, ha,... Svaka čast. Sve ste rekli. Upravo je kod mene tako. :-)

anonimno · 2. srpanj 2006.

ajde mrljavac reci nešto ti kad poki šuti,uputi me,pogledaj onaj post o naknadi plaće RE: za poki-a

Mrljavac · 2. srpanj 2006.

Više uzroka i invalidska mirovina

Kad je uzrok invalidnosti dvojak, tj. djelomice povreda na radu ili profesionalna bolest a djelomice neka povreda ili bolest koji nemaju veze s radom, uvažavaju se svi uzroci invalidnosti zajednički, ali se procjenjuju svaki posebno i mirovina se izračunava na poseban način.

Invalidska mirovina koja se priznaje u slučajevima kad je više uzroka, određuje se kao jedna mirovina ali se izračunava na poseban način te se naziva »kumulirana invalidska mirovina«.

Način izračuna kumulirane invalidske mirovine propisan je novim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u čl. 79. st. 4. koje se primjenjuju od 18. 12. 2002. (objavljene u »Narodnim novinama« br. 147/02. u čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju).

Ta dopuna zakona odnosi se samo na slučajeve kad kod invalida koji ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu (ili zbog opće nesposobnosti ili zbog profesionalne nesposobnosti) postoje dva uzroka invalidnosti, od kojih jedan nije a drugi jest vezan uz posao. Vezanost uz posao znači da je invalidnost nastala kao posljedica nezgode na radu ili kao posljedica profesionalne bolesti. Zakon propisuje da su zbog različitih uzroka invalidnosti, različiti i vrijednosni bodovi mjerodavni za izračun visine mirovine, pa se zato posebnom odredbom zakona određuje da se mirovina u tim slučajevima izračunava od zbroja osobnih bodova izračunatih prema tim različitim uzrocima invalidnosti, ali na poseban način u razmjernom dijelu, i to kao jedna mirovina.

U slučaju kad je ukupna invalidnost posljedica više različitih uzroka, visina kumulirane invalidske mirovine izračunava se tako da se posebno izračunaju vrijednosni bodovi za dio invalidske mirovine koji bi pripadao zbog invalidnosti kao posljedice bolesti ili neke povrede koje nemaju nikakve veze s radom a posebno se izračunavaju vrijednosni bodovi za dio mirovine koji bi pripadao za invalidnost koja je posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti. Postoji razlika u utvrđivanju vrijednosnih bodova za pojedinu vrstu mirovine a ovisna je o uzroku invalidnosti. Nakon toga ovisno o udjelu od postotka pojedinog uzroka invalidnosti, određuje se pripadajući razmjerni dio jedne invalidske mirovine a to je »kumulirana invalidska mirovina«.

Zašto su važne različitosti u izračunu?

Osobni bodovi za određivanje mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica povrede izvan rada ili bolesti izvan rada, dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju prosjeka plaća i osnovica osiguranja, množe s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. To znači da je u tom slučaju pripadajući dio visine invalidske mirovine ovisan o broju godina mirovinskog staža ostvarenog do dana nastanka invalidnosti i postotka bolesti ili povrede izvan rada.

Osobni bodovi za određivanje invalidske mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica nezgode ili povrede na radu ili zbog posljedica profesionalne bolesti, dobivaju se tako da se isti prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju plaća i osnovica osiguranja, množe s mirovinskim stažem od 40 godina i polaznim faktorom.

Medicinski vještak koji donosi ocjenu o uzroku, vrsti i stupnju invalidnosti mora u tim slučajevima utvrditi u kojem je postotku (od 10% do 90%) uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest u odnosu na povredu izvan rada ili bolest koja nije vezana uz profesiju. Osnovno je znati da u slučaju kad je veći postotak utjecaja na invalidnost povreda na radu ili profesionalna bolest, tada će biti veći i razmjerni dio kumulirane invalidske mirovine.

Zato je potrebno upozoriti da mirovinski zakon točno definira vrste invalidnosti, koje opet treba razlikovati od uzroka invalidnosti, jer sve te razlike utječe na vrstu i visinu invalidskih prava. Stoga ponovno podsjećamo da »invalidnost« u smislu mirovinskih prava (čl. 34. Zakona) postoji u dva različita stupnja, pa se tako razlikuje invalidnost koja uzrokuje »profesionalnu nesposobnost za rad«, što je manji stupanj nesposobnosti, za razliku od težeg stupnja invalidnosti koji uzrokuje tzv. »opću nesposobnost za rad«.

»Profesionalna nesposobnost za rad« postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju (koje se ne mogu otkloniti liječenjem), radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Ta se nesposobnost ocjenjuje individualno prema svakom osiguraniku posebno, uzimajući u obzir poslove koji odgovaraju njegovim individualnim tjelesnim i psihičkim sposobnostima a ujedno se smatraju odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

»Opća nesposobnost za rad« je teži stupanj invalidnosti koja nastaje kad kod osiguranika nastanu promjene u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za bilo kakav rad na bilo kojem poslu.

Obje opisane nesposobnosti za rad mogu nastati iz četiri bitna uzroka, koje zakon dijeli na dvije grupe a moguće su i kombinacije, kao što je slučaj kod kumuliranih invalidskih mirovina. Tako uzrok jedne i druge invalidnosti može biti: 1. bolest, 2. ozljeda izvan rada (npr. pad, neka povreda, prometna nezgoda i dr.), 3. profesionalna bolest, 4. ozljeda na radu ili 5. međusobne kombinacije dva ili čak svih tih uzroka. Sve osobe koje po osnovi takve invalidnosti, neovisno o uzroku, ostvare neku vrstu invalidske mirovine ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju, smatraju se »invalidima rada«.

U praksi najveći problemi i propusti te osjećaj nepravde doživljavaju osiguranici kod utvrđivanja uzroka invalidnosti koji su posljedica profesionalnih bolesti i nezgoda na radu. »Lista profesionalnih bolesti« utvrđena posebnim zakonom o listama profesionalnih bolesti, za razliku od povreda i nezgoda koje se, kao nezgoda i nesreća na poslu ili vezano uz posao, utvrđuju u posebnom postupku. U tom naknadnom postupku često zbog nekog propusta poslodavca ili nepravodobnog prijavljivanja takvog događaja, povrijeđeni osiguranici teško dokazuju povezanost povrede s radom, pa tako i svoje pravo na povoljniji dio invalidske mirovine, tj. ne ostvare pravo na kumuliranu invalidsku mirovinu.

Naknada plaće zbog bolovanja

Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada samo osobama kojima je utvrđen status osiguranika (iz članka 5. točke 1. do 9., točke 10.a i 10.b te točke 20., 23. i 25. Zakona) i to pod uvjetom da ostvaruju plaću. Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada osiguraniku od prvog dana bolovanja i traje za sve vrijeme bolovanja. Pod bolovanjem u smislu zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti koje su u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite.

Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane, odnosno sate za koje bi osiguranik imao pravo na plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu.

Naknadu plaće isplaćuje na teret svojih sredstava:

pravna ili fizička osoba za prva 42 dana bolovanja, kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam zaposlen u inozemstvu

pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranika - invalida rada za prvih 7 dana bolovanja.

Naknadu plaće iz svojih sredstava i na svoj teret obračunava i isplaćuje pravna ili fizička osoba za prvih 42, odnosno 7 dana u slučajevima:

- osiguranikove privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno kada je zbog liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu i

- osiguranikove privremene nesposobanosti za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika.

Za period nakon 43., odnosno 8. dana takvog bolovanja naknadu također obračunava i isplaćuje pravna ili fizička osoba, međutim, za taj period Zavod je obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.

Pravna ili fizička osoba obračunava i isplaćuje naknadu plaće osiguraniku od prvog dana na teret sredstava Zavoda u slučajevima kada je osiguranik:

- određen za pratitelja bolesnika upućenog na liječenje ili liječnički pregled u drugo mjesto izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta bolesnika i

- određen da njeguje oboljelog supružnika ili dijete.

Iznimka:

naknadu plaće koja tereti sredstva Zavoda, a koju prema odredbama Zakona obračunava i isplaćuje poslodavac uz pravo na povrat u roku 45 dana isplaćuje Zavod neposredno osiguraniku ako poslodavac zbog nelikvidnosti ne isplati naknadu u trajanju od najmanje 3 mjeseca, kao i u slučaju stečajnog postupka.

Naknadu plaće od prvog dana bolovanja obračunava i isplaćuje Zavod na teret svojih sredstava u slučajevima nesposobnosti za rad osiguranika kada je:

- izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,

- privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem i

- korisnik obveznog rodiljnog dopusta

Naknadu plaće Zavod obračunava i isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna u slučajevima kada je osiguranik:

- privremeno nesposoban za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta do jedne godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne odnosno tri godine života djeteta iz članka 67. stavke 1. Zakona o radu, te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do tri godine života djeteta iz članka 67. stavke 3. Zakona o radu,

- korisnik dopusta zbog trudnoće ili dojenja djeteta u slučaju iz članka 65. Zakona o radu,

- odsutan s rada zbog korištenja prava na stanku za dojenje djeteta iz članka 68. Zakona o radu,

- privremeno nesposoban za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta do tri godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete,

- privremeno nesposoban za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta iz članka 66. stavke 9. Zakona o radu, u kojem je uređeno pravo produženja rodiljnog dopusta za dva mjeseca, ako otac djeteta koristi rodiljni dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca,

- privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Napomena: Zakon o radu objavljen je u Narodnim novinama broj 137 iz 2004. godine – pročišćeni tekst.

Pravo na naknadu plaće zbog njege supružnika i djeteta traje za svaku utvrđenu bolest najviše

6 radnih dana

12 radnih dana za njegu djeteta do 7. godine starosti.

Iznimka:

ako postoje opravdani razlozi vezani uz zdravstveno stanje člana obitelji, što ocjenjuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, bolovanje može trajati:

-14 radnih dana za njegu djeteta iznad 7. godina starosti, odnosno supružnika

-30 radnih dana za njegu djeteta do 7. godine starosti

-za dijete do 18. godine starosti iznimno bolovanje može trajati duže od 30 dana s tim da ocjenu donosi liječničko povjerenstvo Zavoda.

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:

je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad

ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od tri dana nakon početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio

namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje

za vrijeme bolovanja radi

se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničkog povjerenstva Zavoda

izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta

zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način.

Osnovica za obračun naknade plaće

Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

Iznimno, osiguranicima koji ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, u osnovicu za naknadu uračunavaju se i novčani primitci ostvareni u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, pod uvjetom da su isplaćeni u šestomjesečnom razdoblju na osnovi kojih se utvrđuje osnovica za naknadu, te da imaju ostvaren prethodni staž osiguranja u Zavodu na osnovi radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

U slučaju kad se osnovica za naknadu ne može utvrditi na osnovi šestomjesečnog prosjeka, osnovicu za naknadu čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, s tim da tako određena osnovica, kada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja propisane općim aktom Zavoda koja služi za obračun doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj.

Kada osiguranik prima naknadu plaće neprekidno dulje od tri mjeseca, osnovica za utvrđivanje naknade plaće povećava se u skladu s porastom plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, ako je taj porast viši od 5%. Naknada plaće prema povećanoj osnovici pripada osiguraniku od prvoga dana idućeg mjeseca nakon isteka tri mjeseca neprekidnog korištenja bolovanja, ako je ispunjen uvjet za povećanje naknade.

Prethodno osiguranje

Naknada plaće pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom, odnosno propisima i općim aktima donesenim na osnovi njega, pod uvjetom da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu na osnovi radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje).

Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog staža osiguranja naknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u najnižem iznosu naknade plaće utvrđene općim aktom Zavoda, osim u slučaju ako je bolovanje prouzročeno ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, odnosno u slučaju korištenja prava na obvezni porodni dopust.

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od najnižeg iznosa naknade plaće koju utvrđuje Zavod uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Naknada plaće iznosi 100% osnovice:

za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu

za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem

za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta

za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života

za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe

za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

U osnovicu za naknadu plaće uzima se:

plaća isplaćena prema ugovoru o radu po svim osnovama i mjerilima općeg akta kojim je utvrđen obračun i isplata plaća

novčana primanja isplaćena na ime plaće, a na osnovi odluke poslodavca – pravne ili fizičke osobe o raspodjeli sredstava na osnovi ostvarenog rezultata poslovanja ili na osnovi pojedinačne odluke o isplati pripadajuće plaće s naslova naknadno utvrđene i priznate, odnosno dosuđene plaće ili razlike plaće, u dijelu koji se odnosi na mjesece na osnovi kojih se utvrđuje osnovica za naknadu, ako je isplaćena u roku dospijeća plaće

naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada u smislu propisa o radu (godišnji odmor, plaćeni dopust i sl.)

naknadu plaće zbog bolovanja koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe

novčana primanja koja se prema propisima o porezu na dohodak smatraju plaćom, u pripadajućem dijelu za mjesece na osnovi kojih se utvrđuje osnovica za naknadu, ako su isplaćena u roku dospijeća plaće (npr. regres za godišnji odmor iznad neoporezivog iznosa)

primitci ostvareni u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja.

Pod dospijećem plaće podrazumijeva se dan isplate plaće kod poslodavca osiguranika-korisnika naknade plaće za odnosni mjesec, a koji ne može biti prije posljednjeg dana u mjesecu za koji se obračunava naknada plaće.

U osnovicu za naknadu plaće ne ulaze:

primanja koja je osiguranik primio prema propisima o mirovinskom osiguranju, te o zdravstvenom osiguranju osim naknade plaće zbog bolovanja koja se isplaćuje na teret sredstava pravne ili fizičke osobe

posebne nagrade u znak priznanja i prigodne novčane isplate radnicima (menadžerske nagrade, nagrade za dugogodišnji rad i sl., isplate za npr. Uskrs, Božić, obljetnice poslodavca i sl.), bez obzira jesu li u općem aktu poslodavaca određene kao osnove za raspodjelu plaća

primanja u ime naknada troškova (terenski dodatak, naknada za odvojeni život, i sl.)

naknade isplaćene za izume i tehnička unapređenja ostvarena na radu ili u svezi s radom

premije osiguranja koje poslodavac plaća za radnike po osnovi osiguranja života i dodatne mirovine te dopunskog zdravstvenog osiguranja

novčana primanja koja se prema propisima o porezu na dohodak ne smatraju plaćom (npr. regres za godišnji odmor do oporezivog iznosa).

NEUROZE I PSIHOZE

234. Klinički utvrđeni afektivni poremećaji bipolarni afektivni poremećaji ili češće depresivne epizode, ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20% do 30%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

235. Klinički utvrđeni neurotski poremećaji(anksiozni, fobični, disocijativni,somatoformni i drugi neurotski poremećaji)ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20% do 30%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

236. Klinički utvrđene psihoze (shizofrenija,perzistirajući sumanuti poremećaj, akutniji prolazni psihotični poremećaj, shizoafektivni poremećaj i drugi psihotični poremećaji) ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao

a) lakog stupnja 20 do 40%

b) teškog stupnja 40 do 60%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

237. Neuroze i psihoze koje su se prvi put pojavile pod okolnostima iz članka 5.stavka 2. Zakona, za koje je utvrđeno da se ne mogu više otkloniti ili ublažiti psihoterapijskim ili drugim postupcima,uzimaju se u obzir kao osnova za utvrđivanje postotka oštećenja organizma kao bolest na čije su nastajanje znatno utjecali napori pod tim okolnostima. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osim težine bolesti uzimaju se u obzir trajanje i vrsta tegoba kojima je invalid bio izložen.

238. Psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu(akutna reakcija na stres, poremećaj prilagodbe,posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene osobnosti nakon ratnog PTSP)ako se utvrdi da prije rata nije bolovao od psihičkih poremećaja

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20 do 40%

c) teškog stupnja s komorbiditetom(psihički i psihosomatski) 40 do 60%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

239. Bolesti ovisnosti, ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

DJELATNE VOJNE I OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE

Uvjeti

Pripadnici djelatnog sastava HV, ovlaštene službene osobe u MUP-u, djelatnici s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama, i ovlaštene službene osobe u Ministarstvu pravosuđa, pravo na mirovinu, osim prema odredbama ZOMO, ostvaruju pod povoljnijim uvjetima i prema odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (“Narodne novine”, broj 128/99, 129/00, 16/01 i 22/02, u nastavku teksta: ZOPIMO DVO,PS i OSO).

Navedeni osiguranici imaju pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama ZOMO, a visina mirovine određuje se prema ZOPIMO DVO,PS i OSO, tj. na povoljniji način, ako su najmanje 10 godina proveli u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa.

Ako osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu u trenutku stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, potrebno je da je na navedenim poslovima stvarno provela najmanje 20 godina (članak 1. Zakona).

U vrijeme od 10 godina, odnosno 20 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja i to u jednostrukom trajanju.

Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, mogu ostvariti pravo i na:

a) starosnu mirovinu, na temelju rješenja ministra o prestanku službe, zbog potrebe službe, s navršenih 30 godina mirovinskog staža i od toga mora biti najmanje 15 godina staža osiguranja ( ne 15 godina stvarno provedenih na poslovima na kojima se staž beneficira, već zbroj razdoblja u kojem je osiguranik radio na beneficiranom radnom mjestu u efektivnom trajanju + benefikacija za to razdoblje, trebaju iznosit 15 godina) i to na poslovima djelatne vojne osobe, policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe, bez obzira koliko osiguranik ima godina života. U 15 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.

b) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad («6a» - Zakona o pravima DVO, PS i OSO), na temelju odluke ministra, a za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa služba prestaje s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i pod uvjetom da ima navršenih najmanje 20 godina staža osiguranja. U staž osiguranja za ispunjenje uvjeta staža od 20 godina ne uračunava se staž s povećanim trajanjem već samo u stvarnom trajanju. Ova mirovina određuje se kao da osiguranik ima navršenih 40 godina mirovinskog staža.

c) invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad pod uvjetom da nadležna zdravstvena komisija, a zatim tijela vještačenja Zavoda kod osiguranika utvrde invalidnost i da je osiguraniku jedna trećina radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem. Ovo u slučaju kada je invalidnost uzrokovana ozljedom izvan rada ili bolešću. Ako je invalidnost utvrđena kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada se pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž, i

d) samo djelatne vojne osobe mogu ostvariti starosnu mirovinu i u slučaju kada im odlukom Vrhovnog zapovjednika prestaje radni odnos s pravom na starosnu mirovinu zbog osobitih zasluga za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog. Ovu mirovinu stječe osiguranik bez obzira na mirovinski staž koji je navršio i bez obzira na godine života. Mirovina se određuje na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.

Izračun mirovine

Za razliku od odredaba ZOMO, vrijednosni bodovi za izračun mirovine djelatne vojne osobe, policijskog službenika i ovlaštene službene osobe

- u 1999. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. godini,

- u 2000. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. i 1999. godini,

- u 2001. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998.,1999. i 2000. godini,

- u 2002. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. i 2001. godini,

- u 2003. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godini,

- u 2004. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. 2001., 2002. i 2003 god.,

- u 2005. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,

- u 2006. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,

- u 2007. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godine,

- od 1. siječnja 2008. i nadalje – u bilo kojih, za osiguranika najpovoljnijih, uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998.

Vrijednosni bod izračunava se tako da se plaća utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu.

Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima i polaznim faktorom.

Utvrđeni bodovi povećavse za 45%.

Mirovina se izračunava tako da se dobiveni osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava.

Ovako određena svota mirovine smanjuje se ovisno o visini i to:

1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,

2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna,

3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna,

4) za 20% svota od 5.000,01 kuna i nadalje.

Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga članka, ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.

HRVATSKI BRANITELJI

Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je u primjeni od 7. studenoga 2001., osiguravaju se sljedeća prava iz mirovinskog osiguranja:

a) pravo na invalidsku mirovinu

b) pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako postoji preostala radna sposobnost

c) pravo na obiteljsku mirovinu

d) pravo na staž u dvostrukom trajanju.

Prava na osnovi invalidnosti (invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju) mogu ostvariti samo hrvatski branitelji koji imaju utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida, a pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti samo članovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja koji imaju utvrđen status člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Utvrđivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nadležnosti je Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) je hrvatski branitelj, kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu ili zbog bolesti, a bolest je pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Prava HRVI iz Domovinskog rata utvrđena ovim zakonom ostvaruje i osoba (Narodna zaštita, medicinsko osoblje i ratni izvjestitelji) kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobila pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

HRVI iz Domovinskog rata je i stranac kojem je kao pripadniku Oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru ili zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili u razdoblju 30 dana od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Članovi obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestalog hrvatskog branitelja su bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena i pastorčad (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha, posvojitelj.

Članom uže obitelji smatra se i izvanbračni drug poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja koji s hrvatskim braniteljem ima dijete iz te izvanbračne zajednice i koji je do njegove pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka živio s njim u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

Obitelj poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je obitelj hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata:

1. koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.-1995.) poginuo

2. koji je od rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro u roku od godinu dana nakon ranjavanja, ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996.

3. koji je od bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro ili izvršio suicid u roku od godinu dana od dana prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.

Prava članova obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđena ovim zakonom ostvaruje i obitelj osobe (Narodna zaštita, medicinsko osoblje i ratni izvjestitelj) koja je po nalogu nadležnih tijela državne vlasti u Domovinskom ratu (1991.-1995.) u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginula ili je od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti umrla u roku od godinu dana nakon ranjavanja ili ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996.

Obitelj zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je obitelj hrvatskog branitelja koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske zatočen ili je nestao u Domovinskom ratu (1991.-1995.).

Invalidska mirovina

Pravo na invalidsku mirovinu stječe HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad) kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

O pravu na invalidsku mirovinu odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju ocjene tijela vještačenja Zavoda o postojanju trajnog gubitka sposobnosti za rad (opća nesposobnost) koja je posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i mišljenja Povjerenstva za reviziju Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata o pravilnosti ocjene o utvrđenoj invalidnosti.

Ovlašteni vještak za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kod kojeg je nastala invalidnost kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, može donijeti ocjenu o općoj nesposobnosti za rad samo ako je branitelju u postupku prije donošenja ocjene utvrđen status HRVI iz Domovinskog rata na temelju konačnog rješenja o priznatom statusu.

Visina pripadajuće invalidske mirovine određuje se, prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba, u iznosu invalidske mirovine pripadnika djelatnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta, neovisno o tome je li uzrok invalidnosti ranjavanje, odnosno ozljeda ili zatočeništvo u logoru, bolest, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Način određivanja invalidske mirovine vidi u poglavlju «Djelatne vojne i ovlaštene službene osobe – Izračun mirovina».

Kao uzrok invalidnosti HRVI iz Domovinskog rata smatra se ozljeda na radu pri obavljanju vojne dužnosti pa se invalidska mirovina određuje za najmanje 40 godina mirovinskog staža.

Ako je invalidnost HRVI iz Domovinskog rata posljedica više uzroka, od kojih su jedni nastali kao posljedica obrane suvereniteta Republike Hrvatske, a drugi su nastali izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinog uzroka na invalidnost (kumulirana invalidska mirovina).

Dodatak na mirovinu Invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad HRVI iz Domovinskog rata uvećava se za dodatak na mirovinu na osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu i to za svaki mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu 1,5% od osnovice.

Osnovica za izračun dodatka na mirovinu je 70% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.

Ako je opća nesposobnost za rad HRVI iz Domovinskog rata neposredna posljedica ranjavanja, ozljede ili bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bila jedina osnova za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, ostvaruje pravo na dodatak po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu 100% od osnovice i koji iznosi 2.328,20 kn mjesečno.

Proračunska osnovica za 2001. godinu utvrđena je u iznosu od 3.326,00 kn, i do sada se nije mijenjala, pa osnovica za određivanje dodatka na mirovinu za sada iznosi 2.328,20 kn.

Ako je opća nesposobnost za rad posljedica više uzroka, od kojih su jedni posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a drugi su nastali izvan tih okolnosti (kumulirana invalidska mirovina), dodatak na mirovinu određuje se u visini 1,5% od osnovice za određivanje dodatka na mirovinu (1,5% od 2.328,20 kuna = 34,92 kune) za svaki mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Tu je u međuvremenu došlo do nekih sitnih promjena ali uglavnom to je to.

Pozdrav. :couple: :moli: :clap: :jumping:

anonimno · 4. srpanj 2006.

Hvala mrljavac,mislim da sad neke stvari kopčam,nije stvar u zakonima,već do vlade kad ona da zeleno svjetlo a to po običaju ide istekom zakonskog roka tri godine,oni će prevesti naknade plaće u invalidske mirovine.Dali kod takve prevedene mirovine vrijedi pravilo uvećanja po osnovi sudjelovanja do 30% i civilnog dijela mirovine ili se to samo odnosi na vojni dio.Inače nisam bio DVO već pričuva,imam obar ratni put,trajni inv.20% (bolest-psihoze) već od 1997g.,poslan na mirovinsko na naknadu plaće od 1999g. još uvijek imam nakanadu,jer je povoljnija ali obračun po starom zakonu ne najnovijem,radni staž u firmi sa dodacima 14godina,u rješenju MIORH-a od lječničke komisije strpan u 3kat. invalida sa mogućnosti rada na drugom lakšem r.m.,uzrok invalidnosti je 50:50 rat i van toga,ali nikad nisam podnosio žalbu iako se nikad ranije nisam lječio psihički.Stalno sam na kontrolama svake godine 2-3 puta.Podnio sam zahtjev da me se prevede po zadnjem zakonu ali su uredno odgovorili da je rok tri godine tako da moram čekati,podnio žalbu ali odbijen i ponovno preračunat po starom zakonu.Uspio sam dignut cjeli MIO u Puli na noge kad je stiglo od ureda Predsjednika vlade da me se obračuna po novom zakonu ali ništa,pa čak je i ravnatelj zavoda pisao požurnice (Rukavina) ali isti je odgovor zakonski rok tri godine a do tada?Pravdali su se da nemaju gotove programe itd. a frend mi ode u inv. mirovinu po novom zakonu ali je predao papire tek prije par mjeseci.Tolko o pravdi!!!!!!!!!

Hvala Mrljavcu na iscrpnim info.........

anonimno · 11. srpanj 2006.

Pozdrav svima!!!

Otac mi je dobio kumuliranu mirovinu 20% : 80%, ima status HRVI 20% privremeno do ožujka 2007. zbog PTSP-a i dragovoljac je,,, Zanima me, ako mi neko može odgovorit, da li će kada dobije trajno rješenje o statusu HRVI nakon 3 godine, dobiti i opću nesposobnost (sada je umirovljen zbog profesionalne) ili hoće li se barem promjeniti ovaj odnos 20:80? Puno hvala!!!

Mrljavac · 11. srpanj 2006.

Problem je taj što status HRVI više nije uvjet za braniteljsku mirovinu. Ne bih htio prognozirati niti naklapati ali teško da će tu biti nekih izmjena. Može sve sve pokrenuti uz mnogo muka i zajeb*ncije ali to je neka druga priča o kojoj ja ne bih sada ali uvijek postoji šansa samo treba biti uporan, ali Zakoni se mijenjaju, a oni o hrvatskim braniteljima su sve nepovoljniji međutim kako je rekao Sanader treba biti optimista jer pesimisti nikada u životu nisu ništa postigli.

Pozdrav., :thumbs: :thumbs: :thumbs: :thumbs:

anonimno · 12. srpanj 2006.

Mrljavac, ako se ode u invalidsku mirovinu bez statusa HRVI, dali je se takva mirovina dobiva privremeno, pa nakon nekog vremene stalno ili odmah stalno i dali je podložna reviziji?

Mrljavac · 14. srpanj 2006.

Možeš dobiti privremeno, možeš dobiti stalno, a možeš i na reviziju kada se sjete. Sve ovisi o tvojoj medicinskog dokumentaciji. Ja znam neke koj su dobili stalno riješenje i nakon 7-8 godina morali na reviziju.

Probaj malo pogledati na stranicama mirovinskog osiguranja www.mirovinsko.hr

Pozdrav.

:-) :-) :-)

Prijavi se

HRVI, tko zna nek odgovori

Preporučene objave

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment

Dijeli na drugim stranicama

Link to comment