Jump to content

Trideset i tri godine ostavinske rasprave


Juraslemenski

Preporučene objave

Pozdrav svima koji će imati strpljenja pročitati ovaj tekst i volje pomoći.

Iz naslova se vidi osnova mog problema. Ukratko, nakon djedove smrti četvero braće i sestara i supruga preminulog nisu se mogli dogovoriti o raspodjeli imovine. Nakon dugogodišnjih unakrsnih parnica koje nisu uspjele riješiti slučaj, mi nasljednici iz drugog koljena uz punomoć preživjelih i uz naslijeđen postupak umrlih, uspjeli smo dogovoriti da se svi prethodni postupci ponište, da se ostavina iza pokojnog djeda i sada već umrle bake objedini (sva nasljedna imovina glasi na njih) i time smo stavili stvari na početak. Ali... . Na jednoj od čestica koja glasi na djeda, uz njegovu suglasnost, moj otac i stric počeli su 1967. graditi kuću. U toj kući živimo moja obitelj u jednom dijelu i stričeva obitelj u drugom dijelu, sada već 45. godinu, nesmetano od ostalih nasljednika ( dvije sestre koje su udajom odselile od roditelja). Sestre su se na prvoj ostavinskoj raspravi (1981. godine) izjasnile da kuća koju su gradila braća ostaje braći ali njihovi nasljednici i opunomoćenici (moji bratići i sestrične) negiraju tu izjavu i traže da im pripadne dio u kući s obzirom da je kuća sagrađena na čestici koja glasi na pokojnog djeda, točnije ne traže dio u kući nego dodatni dio u ostavinskoj masi kao protuvrijednost. To ne bi bilo sporno sa naše strane da smo uspjeli dogovoriti da nam priznaju da su kuću gradili moj otac i stric i da se na temelju toga izuzme iz ostavinske mase, a mi pristajemo da se zemljište na kojoj je građena kuća i još jedna čestica do kuće koje koristimo kao okućnicu, opet napominjem nesmetano svih ovih godina uključi u ostavinsku masu i na temelju izračuna prema ovlaštenoj procjeni namiri u drugim česticama i eventualno doplati u određenom novčanom iznosu. Na naše traženje da nam ovlašteni sudski procjenitelj procjeni zemljišta i da nakon toga sklopimo dogovor nismo dobili pozitivan odgovor, tj. navedeni imaju svoju procjenu za koju tvrde da je racionalna, a temelji se na osnovi cijene zemljišta prema internetskoj ponudi i potražnji i navodno prema tablicama iz porezne uprave.

S obzirom na određene dokaze o pravu na kuću (moj otac je dobio od djeda potvrdu ovjerenu na općini, onda nije bilo javnih bilježnika, da nakon njegove smrti dio kuće koju koristi moj otac ostaje u njegovom vlasništvu), brojne račune za građevinski materijal i sl., a samim time da smo kuću više puta adaptirali, uveli komunalije, sada smo pokrenuli postupak legalizacije, i da živimo u njoj - što ja mogu očekivati od svega toga?

Ovo mi je prvi puta da se izjašnjavam na ovaj način i svjestan sam toga da ako ovo pročita netko sa znanjem prava neće dobiti dovoljno informacija iz teksta ali sada sam u položaju da mi svaka pomoć dobro dođe.

I još na kraju naglašavam da sam se na sudskim raspravama pokušao osvrnuti na moralno pravo s obzirom da moji bratići i sestrične znaju da su kuću gradili moj otac i stric iz vlastitih sredstava i da tu kuću i okućnicu održavamo i uživamo mi koji tamo živimo. I to me najviše smeta zato jer nikada nisam pokušao nekome zakinuti njegov dio ali tražim samo malo razumijevanja i poštovanja ili je to u ovom slučaju kao i uostalom u našem društvu nemoguće dobiti, a da nije doneseno sudskom presudom.

Hvala ako ste samo pročitali, već mi je lakše. Jura

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postovani,ispetljano da ispetljanije nemoze biti,ali u tome i jeste poenta prava,da se stvar dovede u red,kako to zakon propisuje.Nebi puno ulazio u visegodisnju ostavinsku raspravu koja je bila isprepletana parnicama,za koje se ispostavilo da su bile uzaludne.Koliko sam mogao uociti iz svega,problem je kuci,koju je gradio vas otac(pravni prednik) zajedno sa svojim bratom,na zemljisnoj cestici u vlasnistvu njihovog pokojnog oca(vaseg djeda),te je na istoj zemljisnoj cestici i dalje upisani vlasnik(djedj)kao ostavitelj.Jasno je da isti objekat vas otac i njegov brat,nisu mogli graditi bez suglasnosti vlasnika zemljisne cestice,te su isti objekat gradili o osobnom trosku i trudu,te glede toga ,vi izvodeci svoje pravo iz prava svog prednika smatrate da vam pripada pravo vlasnistva na izgradjenom objektu,sto ostali nasljednici nepriznaju,smatrajuci da i oni imaju prava na istom objektu jer je gradjen na zemljistu koje je predmet ostavinske mase,niti zele naknadu u naravi da im se zauzvrat prizna pravo na drugim nekretninama koje se nalaze u ostavini..

Kako god da pogledam navedeni scenarij,na pomolu je nova parnica,u kojoj bi vi kao pravni sljednik svog oca i sljednici njegovog brata(ako postoje),trebali ustati tuzbom za utvrdjenje prava vlasnistva nad konretnom kucom,u kojoj bi morali tuziti sve ostale nasljednike kao pravne sljednike ostavitelja.

 

Naime,clanak 153.Zakona o vlasnistv i drugim stvarnim pravima propisuje stjecanje prava vlasnistva,na nacin,

ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta...

Tumaceci istu odredbu kao i cinjenice koje ste naveli,subjektivnog sam misljenja da bi se u istoj odredbi mogao traziti pravni osnov.za stjecanje prava vlasnistva,odnosno utvrditi kroz parnicni postupak.

Sa stajališta ovoga Zakona u clanku 152, smatra se zgradom svaki građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini ili ispod nje, s time da je zgrada izgrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je moguće rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito služe..

Ako bi ishodili stjecanje prava vlasnistva na gradjevini,samim tim stekli bi vlasnistvo zemljista na kojem objekat lezi kao i zemljista neophodnom za redovno odrzavanje objekta.

Postovani,ovo je bilo neko moje subjektivno vidjenje vaseg problema,koje mozete a i nemorate uvazavati.

Pozdrav

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...

Pozdrav

Da se ne objašnjavam ponovno moj problem, pisao sam o njemu u temi "Trideset i tri godine ostavinske rasprave". zanima me način procjene nekretnina pri podjeli. Radi se o sljedećem: S obzirom da se ne možemo dogovoriti o vrijednosti pojedinih čestica, a zbog pravednosti podjele predložio sam da se sve nekretnine procjene od strane ovlaštenog sudskog vještaka i da se nakon toga pristupi podjeli. Nažalost nisam naišao na odobravanje od strane ostalih, točnije odnos je pola pola. Moji rođaci koji se ne slažu sa mojim prijedlogom tvrde da je za procjenu vrijednosti zemljišta dovoljno pogledati ponudu obližnjih čestica na raznim internetskim stranicama, a samim time i odrediti tržišnu vrijednost čestica i da na poreznoj upravi postoje tablice po kojima se to određuje ali ja nisam uspio doći do uvida u njih. Još bi se ja i složio sa njihovom procjenom ali oni tvrde da je vrijednost određene čestice puno veća iz razloga da se na njoj mogu sagraditi urbane vile, a trenutno je voćnjak.

Zahvaljujem

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vase teme se sjecam jer sam u istoj ucestvovao.

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/63386-Trideset-i-tri-godine-ostavinske-rasprave Po pitanju ove teme sam misljenja da bi trebali predložiti pisanim putem sve ponovo nasljednicima i ponuditi rješenje. Može se izvršiti realna podjela suvlasničkih dijelova nakon procjene cjelokupne imovine. Ako u ostavljenom roku to ospore, odnosno ne pristanu na vaš pisani prijedlog onda vam preostaje tužba i sudski spor,u kojem bi se izmedju ostalog izvrsilo vještačenje i procjena . Tužba treba obuhvatiti sve tuženike, a uz tuzbu treba priložiti izvode iz zemljišnih knjiga i adrese tuženih. Tužbeni zahtjev usmjerite na visinu vrijednosti imovine prema ostavinskim odlukama. Može biti prodaja i isplata, a može isplata samo onih nasljednika/suvlasnika koji to traže. Za ovakav postupak neophodna je pomoć odvjetnika. Postupak bi se vodio na Općinskom sudu u čijem zemljišno knjižnom sudu se vodi nekretnina.

Pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vase teme se sjecam jer sam u istoj ucestvovao.

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/63386-Trideset-i-tri-godine-ostavinske-rasprave Po pitanju ove teme sam misljenja da bi trebali predložiti pisanim putem sve ponovo nasljednicima i ponuditi rješenje. Može se izvršiti realna podjela suvlasničkih dijelova nakon procjene cjelokupne imovine. Ako u ostavljenom roku to ospore, odnosno ne pristanu na vaš pisani prijedlog onda vam preostaje tužba i sudski spor,u kojem bi se izmedju ostalog izvrsilo vještačenje i procjena . Tužba treba obuhvatiti sve tuženike, a uz tuzbu treba priložiti izvode iz zemljišnih knjiga i adrese tuženih. Tužbeni zahtjev usmjerite na visinu vrijednosti imovine prema ostavinskim odlukama. Može biti prodaja i isplata, a može isplata samo onih nasljednika/suvlasnika koji to traže. Za ovakav postupak neophodna je pomoć odvjetnika. Postupak bi se vodio na Općinskom sudu u čijem zemljišno knjižnom sudu se vodi nekretnina.

Pozdrav.

 

Zahvaljujem Matrixu na odgovoru. Do sada sam više puta nudio isplatu iz čestica na kojima živim i koje uživam, dvorište i voćnjak ali na žalost nema promjena u stavu od strane ostalih. Prema Vašem savjetu pokušat ću se pismeno očitovati o mom prijedlogu. Pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Pozdrav,

Do sada sam objavio dvije teme u vezi dugotrajnosti ostavinskog postupka, a sada nastavljam, da ne bude previše jednostavno.

Tema se odnosi na način na koji se neka imovina upisuje u posjedovni list.

Razlog je sljedeći: moj pokojni djed Jura, čiji se je otac zvao Jura, gruntovni je vlasnik svih čestica koje ulaze u ostavinsku imovinu, a što se vidi po izvatku iz zemljišne knjige. Živio je na adresi Ulica 2. Na posjedovnom listu iz katastra bio je upisan kao: Jura (ime oca Jura), adresa Ulica 2.

Moj pokojni otac Jura, sin Jure, živio je na adresi Ulica 4.

Želim naglasiti da je do sada jedina razlika po kojoj se može odrediti na koga se što odnosi između njih dvoje bila adresa stanovanja, prebivališta.

Pregledom posjedovnog lista na internetskim stranicama katastra utvrdio sam da je napravljena promjena i to u sljedećem: u posjedovni list je upisan moj otac Jura sa adresom Ulica 4, a ne kao do sada moj djed Jura sa adresom Ulica 2.

S obzirom da niti moj pokojni otac, kao ni ja, nismo namjeravali, a nismo ni podnijeli nikakav zahtjev za navedenu promjenu, na temelju čega je to učinjeno?!

Što u pravnom smislu to znači i kakve se posljedice mogu očekivati?

 

Zahvalan Juraslemenski.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav,

 

Dali je moguće u ostavinskom postupku zatražiti postupak mirenja?

 

Nisam siguran dali sam upotrijebio pravi termin ali želio bih završiti dugotrajan ostavinski postupak, a da nitko od nasljednika ne bude oštećen, i da se ne dogodi da nam sud u svrhu pravednosti dodijeli jednake dijelove u svim česticama iz ostavinske mase.

Četiri smo nasljednika, interesno podijeljeni na dvije strane, kuća u kojoj živimo i okućnica sastoje se od dvije čestice koje nam služe kao dvorište i voćnjak, osim kuće na česticama smo sagradili i objekte kao što je podrum, šupa, garaža, parkiralište, priključak vode, crna jama, ... .Na tom posjedu živimo neometano od strane drugih četrdeset i pet godina, nismo vlasnici ali smo pravni sljednici. Drugoj strani nudimo sve ostale čestice (u površini duplo više od naših), a u slučaju da ovlašteni procjenitelj procjeni da to nije dovoljno nudimo i isplatu u novcu. Druga strana ne odustaje od zahtjeva za jednom od navedenih čestica iz sastava našeg dvorišta.

Zbog toga tražim način da ih uvjerim da ih ne želim oštetiti ali smatram da bi trebali razmotriti moje argumente.

Hvala svima koji imaju strpljenja ovo pratiti i komentirati, osobito Matrixu!

 

Juraslemenski.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postovani,postupak mirenja se nepokrece u ostavinskom postupku.

Stranke mogu odlučiti svoj sporriješiti mirenjem pred sudom PRIJE ili TIJEKOM započetog parničnog postupka, pa čak i NAKON njegova dovršetka, ako žele svoje odnose urediti na drugačiji način od onog na koji su riješeni sudskom presudom..

Postupak mirenja pred sudom je neformalan i pokreće se:

1. na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog jedne stranke koji prihvati druga stranka - za takve prijedloge se u pogledu sadržaja ne traži posebna forma.

Nakon pojedinačnog prijedloga za mirenje , slijedi poziv suda drugoj stranci za očitovanje o prijedlogu u roku od 15 dana.

2. na prijedlog raspravnog sucaiznesen strankama tijekom parničnog postupka, ako ga prihvate stranke

Sud po službenoj dužnosti možeinicirati postupak mirenja kada se s obzirom na vrstu predmeta, predmet spora i držanje stranaka u tijeku postupka, uoči da se radi o predmetu i strankama u odnosuna koje je u konkretnom slučaju mirenje najpogodniji način rješavanja spora..

Postupak mirenja započinje najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka potvrdnog odgovora obiju stranaka na prijedlog kojim se predlaže pokretanje takvog postupka.

Postupak mirenja treba se dovršiti najkasnije u roku od 60dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja. Ako stranke u navedenom roku ne sklope nagodbu, rok se uz njihov pisanisporazum može produžiti za najviše 60 dana.

Pozdrav

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postovani,postupak mirenja se nepokrece u ostavinskom postupku.

Stranke mogu odlučiti svoj sporriješiti mirenjem pred sudom PRIJE ili TIJEKOM započetog parničnog postupka, pa čak i NAKON njegova dovršetka, ako žele svoje odnose urediti na drugačiji način od onog na koji su riješeni sudskom presudom..

Postupak mirenja pred sudom je neformalan i pokreće se:

1. na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog jedne stranke koji prihvati druga stranka - za takve prijedloge se u pogledu sadržaja ne traži posebna forma.

Nakon pojedinačnog prijedloga za mirenje , slijedi poziv suda drugoj stranci za očitovanje o prijedlogu u roku od 15 dana.

2. na prijedlog raspravnog sucaiznesen strankama tijekom parničnog postupka, ako ga prihvate stranke

Sud po službenoj dužnosti možeinicirati postupak mirenja kada se s obzirom na vrstu predmeta, predmet spora i držanje stranaka u tijeku postupka, uoči da se radi o predmetu i strankama u odnosuna koje je u konkretnom slučaju mirenje najpogodniji način rješavanja spora..

Postupak mirenja započinje najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka potvrdnog odgovora obiju stranaka na prijedlog kojim se predlaže pokretanje takvog postupka.

Postupak mirenja treba se dovršiti najkasnije u roku od 60dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja. Ako stranke u navedenom roku ne sklope nagodbu, rok se uz njihov pisanisporazum može produžiti za najviše 60 dana.

Pozdrav

Zahvaljujem na odgovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Poštovani,

Nisam sudjelovao neko vrijeme ali ništa bitno u mojem slučaju se nije promijenilo ništa (vidi ranije postove) ali sam uspio pronaći promjenu u smislu ostavinske mase.

Radi se o sljedećem, moj djed je 1969. godine kupio česticu. Kupnja je dogovorena uz dva svjedoka, napisan je ugovor o isplati kapare, a nakon isplate cjelokupnog iznosa napisan je i valjani kupoprodajni ugovor.

Kada je djed tražio promjenu u smislu upisa u zemljišne knjige, prodavatelj je to odbio i uvjetovao je upis uz isplatu dodatnih sredstava. S obzirom da je moj djed to odbio otvorena je parnica koja je nakon višestrukih žalbi svedena na presudu u korist mog djeda (1980.g).

U presudi je navedeno da su vlasnici čestice (u ovom slučaju troje), dužni pod ovjerom svojih potpisa priznati presudu zbog upisa u zemljišne knjige i to u roku od 15. dana.

Sada dolazi ono zanimljivije, upis nikada nije izvršen, većina sudionika su pokojni, a u mojem slučaju složenije ne može biti.

Trenutno stanje je sljedeće, navedena čestica je šuma kojom se ja povremeno koristim u svrhu sječe drva, bivši vlasnici nisu koristili navedenu šumu nakon presude.

Na koji način mogu tražiti od sadašnjih vlasnika koji su upisani u zemljišne knjige priznavanje navedene presude. Dali je dovoljno da oni kod javnog bilježnika ovjere svoje priznanje.

Inače do svih podataka sam došao tražeći po arhivima suda, a na kraju i u Hrvatskom državnom arhivu gdje sam i našao cijeli spis.

Hvala, pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

od presude je prošlo više od 10 godina i nastupila je zastara (za pokretanje ovrhe)

i osobe navedene u presudi su pokojne.

kao nasljednik kupca

protiv nasljednika prodavatelja možeš tužbom pokrenuti sudski postupak za utvrđivanje prava vlasništva.

ili prijedlog za nmirenje izabranim sudom.

ako bi nasljednici prodavatelja nekretninu darovali nasljednicima kupca

i ugovor ovjerili kod javnog bilježnika

ponovo bi morali bi platiti porez.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

Nakon trideset i tri godine, pojavila se nada u rješenje otavinskog postupka.

Želio bih naglasiti da je na nedavnom ročištu predsjedavala druga sutkinja. Osim što je saslušala sve naše osobne izjave u vezi našeg problema, objasnila je sve mogućnosti u slučaju dogovora kao i u slučaju ako se ne dogovorimo. Možda to zvuči normalno ali do sada je to prvi puta da je sutkinja na neki način posredovala i navela nas na razmatranje i dogovor. Mogu samo reći, sve pohvale!

Koji je odgovarajući postupak procjene nekretnina bez sudskog vještaka, a da sve strane priznaju rezultat. Sutkinja je spomenula "tablice iz porezne uprave", ali koliko sam upućen, ne izdaju se na osobni zahtjev. Na koji način bi mogli doći do tih podataka?

Hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Poštovani,

Nakon dugogodišnjeg ostavinskog postupka na pragu smo nagodbe.

S obzirom da je dugotrajnost postupka uzrokovana "nestankom" oporuke koja je bila rukom pisana i nije bila pohranjena kod odvjetnika ili sl. i zbog toga neslaganjem oko podjele imovine bez oporuke.

Sada kada smo na pragu rješenja uz dogovor, jedna od strana je nagovijestila da zna sadržaj oporuke i da bi trebali tražiti od mogućih svjedoka da to potvrde na sudu. Pošto sam i prije sumnjao na mogućnost sakrivanja oporuke od navedene strane, a isto tako sam znao želju ostavitelja koju je vjerovatno prenio na oporuku zaključio sam da navedena strana oporukom dobiva više nego trenutnim dogovorom i da bi na neki način pokušala prikazati oporuku, a da ne snosi odgovornost zbog dosadašnjeg sakrivanja.

Dali je moguće da sada, jednostavno, prikaže oporuku na sudu i da se postupak završi na temelju te oporuke?

Hvala, pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Osoba koja se tako ponaša mogla bi imati neugodnosti. Iz Zakona o nasljeđivanju:

 

Nedostojnost za nasljeđivanje

 

Članak 125.

 

Nedostojan je naslijediti, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti bilo što na temelju oporuke:

 

....

3. onaj koji je uništio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da spriječi ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku;

....

 

Inače, dopušteno je naknadno dokazivanje postojaja oporuke:

 

4. Dokazivanje uništene, izgubljene, skrivene ili zametnute oporuke

 

Članak 41.

 

Oporuka uništena slučajem ili radnjom neke druge osobe, izgubljena, skrivena, ili zametnuta, prije ili nakon oporučiteljeve smrti, ali bez njegova znanja proizvest će učinke valjane oporuke ako zainteresirana osoba dokaže da je oporuka postojala, da je uništena, izgubljena, sakrivena ili zametnuta, da je bila sastavljena u obliku propisanom u zakonu i ako dokaže sadržaj onoga dijela oporuke na koji se poziva.

 

Ako je oporuka bila skrivena pa se otkrije ili je doista nestala pa se dokaže njezina valjanost, ona vrijedi i može se uzeti u obzir u ostavinskom postupku budući da nije završen.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Poštovani,

Kao što sam već pisao, nakon trideset i tri godine pokušali smo završiti ostavinski postupak dogovorom.

Na posljednjem ročištu sutkinja nam je dala rok od mjesec dana za dogovor.

Nakon više sastanaka uspjeli smo se dogovoriti u procjeni vrijednosti pojedinih čestica.

Imovina se dijeli na četiri dijela, mi koji smo u posjedu dviju čestica na kojima nesmetano živimo već četrdeset i sedam godina voljni smo obeštetiti ostale dvije strane na način da se odreknemo našeg dijela u ostalim česticama u njihovu korist, a razliku u vrijednosti isplatimo u novcu. Problem je u tome što druge dvije strane traže isplatu u punom iznosu, a da u ostalim česticama ostanemo suvlasnici. Osobno bih rado pristao na taj prijedlog ali problem je u tome da je u tom slučaju iznos za isplatu visok za naše mogućnosti i ne postoji način na koji bi to mogao ostvariti. Razlog zbog kojeg ne žele prihvatiti naše dijelove u ostalim česticama je, kako navode otežana prodaja nekretnina. Želio bih napomenuti da druge dvije strane nisu nikada održavale ni uživale bilo koju od čestica i u razgovoru su izjavili da su do sada živjeli bez toga pa mogu i dalje. Sutkinja je nagovijestila da ako se ne dogovorimo podjela ide sudskim putem na četvrtine.

Dali je to jedino rješenje, dali ja koji sam u posjedu i koji živim u kući koju je izgradio moj otac uz djedovo dopuštenje, nakon tog rješenja imam mogućnost za bilo kakav način rješavanja tog slučaja? Dali sam ja u nepovoljnijem pložaju? Na koji se način provodi razvrgnuće?

Oprostite ako sam preopširan ali zaista ne vidim zbog čega se netko može inatiti i sud mu to priznaje, a meni ne priznaju moralno pravo što živim i investiram u tu po svemu zajedničku imovinu.?

Hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

Do sada nisam sudjelovao na ovom forumu (sudjelujem na nasljednom pravu) pa nisam siguran dali moje pitanje pripada tu.

U dugogodišnjem smo imovinskom sporu i sada kada smo na pragu van sudske nagodbe jedna od četiri strane postavlja uvjet za nagodbu koji mi nismo u mogućnosti ispuniti ispuniti na način na koji to ta strana zahtjeva.

Pobliže, dvije strane su u posjedu dvije čestice gdje su izgradile kuću uz dozvolu ostavitelja i gdje žive preko četrdeset godina. U svrhu postizanja dogovora nudimo drugim dvjema stranama isplatu iz njihovog dijela zemljišta na kojem živimo na način da se odričemo našeg dijela u ostalim česticama i još za razliku u vrijednosti nudimo isplatu u novcu. Druge strane ne pristaju na to i traže potpunu isplatu uz suvlasništvo u ostalim česticama.

Zanima me sljedeće, dali postoji način na koji bi se jedna od strana koja postavlja nemoguć uvjet (s obzirom da se radi o isplati velikog iznosa za moje mogućnosti)navela na razumno rješenje s obzirom da je u nekim drugim slučajevima isto tako uvjetovao prodaju nekih zemljišta na neprihvatljiv način i time oštetio neke druge stranke koje su ga tužile i dobile sporove.

Nadam se da sam bio dovoljno jasan, hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nejasno je da se u ostavinskom postupku vrsi podjela imovine,jer sud na ostavinskoj raspravi raspravlja o pravu na nasljedstvo i veličini nasljednoga dijela ,tako da se pravomoćnim rješenjem utvrđuje što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada,ali ne i podjela u smislu stjecanja samostalnog vlasnistva,sto znaci da nastaje suvlasnistvo.

Misljenja sam da netrebate prihvatati takve ucjene,vec pustiti da sud donesene rjesenje kojim postajete suvlasnici u omjeru kako ste naveli 1/4,te nakon toga podignuti tuzbu za utvrdjenje prava vlasnistva kuce i zemljistva na kojoj objekat lezi kao i zemljista potrebnog za redovito odrzavanje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

poštovani,

Pročitao sam puno članaka o navedenoj temi ali nisam pronašao odgovarajući odgovor pa vas molim za pomoć.

Suvlasnici smo u 1/4 dijela ukupne imovine (postupak još traje ali svi smo pravni sljednici), dvoje suvlasnika, znači 1/2 dijela živi u kući na jednoj, a koristi obližnju parcelu kao dvorište gdje smo izgradili pomoćne objekte, više od četrdeset godina neometano od ostalih dvoje suvlasnika.

S obzirom da želimo isplatiti ostale suvlasnike iz te dvije parcele, a oni su suglasni sa time, zanima me dali se isplata može izvršiti dio u novcu, otprilike pola ukupne vrijednosti njihovog dijela, a druga polovica odricanjem našeg dijela u ostalim parcelama u njihovu korist? Možda je dobro napomenuti da smo zajednički odredili vrijednosti parcela i matematičkim putem možemo pravedno podijeliti navedenu imovinu.

Problem je u tome što jedan od njih zahtijeva isplatu isključivo u novcu, a sa drugim bi se nagodili. S obzirom da je iznos za isplatu prilično visok, nismo u mogućnosti dati bolju ponudu. Dali u slučaju da se nagodimo sa drugim i isplatimo ga, sa time smo u vlasništvu 3/4 poboljšavamo naš položaj u odnosu na prvog koji nas na neki način ucjenjuje?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nejasno je da se u ostavinskom postupku vrsi podjela imovine,jer sud na ostavinskoj raspravi raspravlja o pravu na nasljedstvo i veličini nasljednoga dijela ,tako da se pravomoćnim rješenjem utvrđuje što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada,ali ne i podjela u smislu stjecanja samostalnog vlasnistva,sto znaci da nastaje suvlasnistvo.

Misljenja sam da netrebate prihvatati takve ucjene,vec pustiti da sud donesene rjesenje kojim postajete suvlasnici u omjeru kako ste naveli 1/4,te nakon toga podignuti tuzbu za utvrdjenje prava vlasnistva kuce i zemljistva na kojoj objekat lezi kao i zemljista potrebnog za redovito odrzavanje.

Hvala Matrixu, ucjena me tjera na otpor i ustrajnost u dokazivanju mogućnosti pravednog rješenja. Kada gledam na dugotrajnost postupka kojeg sam naslijedio od oca koji je kao i ja tražio pravedno rješenje ali ga nažalost nije dočekao, ne bih želio da i moja djeca dožive isto.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

Do sada sam pisao o raznim temama u vezi mog slučaja pa ne bih duljio sa objašnjavanjem.

Radi se o sljedećem: tjedan dana prije zakazane sudske rasprave nadam se posljednjem susretu sa svim nasljednicima. S obzirom da me ucjenjuju sa isplatom u punom iznosu za njihov dio zemljišta na kojem živim, a ja im sukladno mojim mogućnostima nudim isplatu jednog dijela u novcu, a ostatka odricanjem od mog dijela u ostalim česticama u njihovu korist. Bez obzira što im sa time prema nekoj tržišnoj vrijednosti nudim više, želim završiti tu agoniju zauvijek. Kako se ne žele složiti sa mojom ponudom (treba im novac!) odlučio sam u dogovoru sa majkom koja je nasljednica jedne čestice po svojoj obitelji, prodati tu česticu i povisiti iznos isplate u novcu da ih navedem na dogovor.

Zanima me dali ja moram na neki način njima garantirati rok isplate u vidu nekog zaloga i sl. ili je dovoljno da sutkinja na ostavinskom ročištu odredi rok?

Hvala svima još jednom na strpljenju i moram naglasiti da ste mi sa svojim savjetima u velikoj mjeri pomogli u traženju pozitivnog smjera u rješavanju problema!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Članak 51.ZV

(1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno odredjeno zakonom ili

pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud

odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost

njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na

stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati

ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću

isplatom .

Članak 52.ZV

(1) Kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev

svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne

odredjena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir

njihove potrebe.

(2) Sud će udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz stavka 1. ovoga članka koji je s obzirom

na okolnosti opravdan.

(3) Ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost

njegova suvlasničkoga dijela, taj suvlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima.

Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom .

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru, proučio sam taj dio zakona ali ostalo mi je nejasno tumačenje članka 52.ZV. Dali sudac na zakazanom ostavinskom ročištu može donijeti odluku na temelju tog članka i s obzirom na pojedini slučaj (u ovom slučaju moje posjed u nekretninama koje bi trebale biti stvar dogovora) ili sudac donosi odluku o podjeli na jednake dijelove cjelokupne imovine, a nakon toga ja moram podnijeti zahtjev za razvrgnuće za pojedinu nekretninu?

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani!

U ostavinskom postupku postoji mogućnost diobe imovine prema sporazumu nasljednika .

Sporazum Vam može sastaviti JB ili druga pravno educirana osoba .

Uvijek je najbolje sporazumijeti se osim toga to je najjeftiniji način . U ostavinskom postupku treba uvažavati oporuku , ugovore i osobna ulaganja koja su doprinijela povećanju vrijednosti imovine.

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru. Upoznat sam sa svime što ste napisali ali problem je u tome što jedan dio nasljednika postavlja isključivo svoje uvjete za podjelu, a na naš prijedlog o pravednoj procjeni (s obzirom da ne pristaju na našu ponudu) na temelju ovlaštenog vještaka, ne žele pristati. Upravo zbog toga sam mislio da postoji mogućnost mirenja koja se spominje za neke druge slučajeve ali nisam imao prilike pronaći podatak za mirenje u ostavinskom postupku. Sve to pokušavam postići prije konačne odluke suda zbog kako ste naveli dodatnih troškova i neizvjesnog završetka.

Hvala

Poštovani!

U ostavinskom postupku postoji mogućnost diobe imovine prema sporazumu nasljednika .

Sporazum Vam može sastaviti JB ili druga pravno educirana osoba .

Uvijek je najbolje sporazumijeti se osim toga to je najjeftiniji način . U ostavinskom postupku treba uvažavati oporuku , ugovore i osobna ulaganja koja su doprinijela povećanju vrijednosti imovine.

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

Nasljedstvo dijelimo na četiri dijela. Jedna od strana ima troje nasljednika. Dvoje od tih nasljednika odreklo se nasljedstva do završetka ostavinskog postupka u korist druge (od četiri) strane. Izjave su potpisane i ovjerene u odvjetničkom uredu. Treći nasljednik sada je opunomoćenik tih dvoje nasljednika koji su dali izjave i pobija njihove izjave temeljem punomoći.

Dali je u pravu i dali su te prethodno dane izjave ništavne. Naglašavam da su izjve dane prije nego punomoć.

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani!

Jednom dana izjava o odricanju od nasljedstva dana u ostavinskom postupku ne može se

povući .

Izjava o odricanju od budućeg nasljedstva je nevažeća,međutim vlasnik nekretnina i drugih dobara može za života temeljem ugovora podijeliti svoju imovinu među svojim potomcima .Sa tom podjelom moraju se usaglasiti svi nasljednici.Ugovor treba biti u pisanom obliku i ovjeren kod JB.

 

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Članak 133.st.3 ZN

Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela...

Članak 135.ZN

(1) Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva NE MOZE SE OPOZVATI.

(2) Nasljednik može izjavu iz stavka 1. ovoga članka POBIJATI po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova ZBOG MANA VOLJE.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postupak mirenja (medijacije) pokreće se TIJEKOM PARNICNOG POSTUPKA na prijedlog jedne stranke, koji prihvati protivna stranka, zatim na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog raspravnog suca, iznesen strankama tijekom parničnog postupka ako ga prihvate stranke.

Hvala na odgovorima, kada sažmem cjelokupan dosadašnji rad preostaje mi jedino da sačekam odluku suda i krenem u parnični postupak.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

U posljednje vrijeme sam vas često molio za savjet pa ste možda i upoznati sa mojim problemom.

S obzirom da sam sve ovo vrijeme pokušao pronaći mirno rješenje tražio sam sve moguće načine kojima bih uvjerio suprotnu stranu da ih ne želim oštetiti, samo želim ostati gdje živim od rođenja, 45.g., što suprotna strana smatra nevažnim i čak spominje uzurpiranje njihovog (?) dijela ali iz kako vele dobre namjere nisu me smetali.

U dosadašnjim raspravama sud me je u jednom slučaju uputio u pokretanje tužbe ali ja sam to odbio odnosno nisam podnio tužbu u zadanom roku zbog uvjerenja da ću stvar moći riješiti dogovorom.

Nedavno sam razgovarao sa dvoje neovisnih odvjetnika koji su me na osnovi informacija koje sam koristio i na ovom forumu, gotovo ismijali u mojoj namjeri da suprotnoj strani ustupim moje dijelove u ostalim česticama i još za razliku u vrijednosti isplatim iz čestica na kojima sam u posjedu.

Uvjeravaju me kao i neki od vas da ne pristanem na manipulaciju i ucjenu jer imam dobre osnove za tužbu u svrhu dokazivanja prava vlasništva na čestice na kojima sam u posjedu.

Sada me zanima sljedeće: Za pet dana imam zakazanu raspravu. Sutkinja je na prošloj raspravi dala rok od mjesec dana da se dogovorimo i upozorila nas je da ako ne donesemo riješenje o dogovoru i podjeli da će nas ona podijeliti na jednake dijelove.

Dali moram pristati na podjelu na četvrtine ili mogu podnijeti zahtjev za tužbu i samim time spriječiti podjelu na četvrtine? Ili na neki drugi način odgoditi njenu odluku?

Hvala vam

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sud ce utvrditi da ste nasljednici po 1/4 idealnih dijelova.Znaci nakon donosenja rjesenja o nasljedjivanju,vi nestjecete samostalno vlasnistvo,naprotiv nastaje suvlasnistvo.

Sud vas je vec upucivao u parnicu,medjutim to nije zapreka da vi svoja prava utvrdjujete u parnici nakon rjesenja o nasljedjivanju,a realno gledajuci imali bi vise vremena da poradite na tuzbi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 10 mjeseci kasnije...

Poštovani,

Nakon godinu dana vraćam se na forum.

Nakon trideset i trogodišnjeg ostavinskog postupka sud je donio rješenje o nasljeđivanju, gdje je sva imovina podijeljena na jednake dijelove.

Sada smo opet na početku, sud je riješio jedan predmet ali samom odlukom potaknuo otvaranje u najboljem slučaju jednog novog.

Sporno je sljedeće, u sastavu ostavinske imovine nalazi se jedna čestica koja je sporna, točnije kuća koja se nalazi na njoj. Kuću su gradila dva brata, uz suglasnost njihovih roditelja kao i njihove dvije sestre koje su udajom napustile roditeljsku kuću prije počeka gradnje navedene kuće.Za vrijeme gradnje sinovi su živjeli u zajedničkom kućanstvu sa roditeljima. Od kada je kuća sagrađena (46 godina), braća žive u toj kući zajedno sa svojim obiteljima, nesmetano od strane sestara.

Nakon smrti ostavitelja, nije postojala oporuka, a s obzirom da je čestica gdje je građena nova kuća glasila na ostavitelja, sestre se prihvaćaju nasljedstva u cijelosti. Točnije, jedna priznaje da kuća pripada braći ali se ne slaže da i čestica ne ulazi u ostavinsku imovinu. Druga se prihvaća nasljedstva u cijelosti. Želio bih naglasiti da sa strane braće postoji ponuda za obeštećenje ustupanjem svojih dijelova u ostatku imovine i ako je potrebno namiriti razliku isplatom u novcu, ali sestre ne pristaju na nezavisnog procjenitelja, a njihovo potraživanje osjetno nadmašuje realno.

Sud je braću uputio u parnični postupak.

Odvjetnik od braće smatra da prije pokretanja parničnog postupka iskoristimo žalbeni postupak u kojem bi predočio dokaze koji bi sudu trebali pomoći u donošenju odluke u našu korist.

Zanima me dali je to zaista moguće ili je to samo odgoda i produženje agonije?

Hvala, Jura

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

gradil su kuću sa odobrenjem vlasnika zemljišta (pošteni graditelj)

kuća je njihovo vlasništvo ali sa drugim nasljednicima se trebaju dogovoriti o cijeni i isplati zemljišta na kom je kuća, a možda i zemljišta okokuće

moraju imati dokaze o ulaganju ili svjedoke.

 

tužbom za utvrđivanje prava vlasništva, protiv nasljednika.

taj postupak je za njih brži i povoljniju, ako imaju dokaze(računi, ugovor o kreditu) ili svjedoke.

 

ili mirenje, prijedlog za mirno rješenje spora, ako se mogu dogovoriti.

 

žalbom bi samo otegli spor,

što veseli odvjetnika zbog zarade.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

gradil su kuću sa odobrenjem vlasnika zemljišta (pošteni graditelj)

kuća je njihovo vlasništvo ali sa drugim nasljednicima se trebaju dogovoriti o cijeni i isplati zemljišta na kom je kuća, a možda i zemljišta okokuće

moraju imati dokaze o ulaganju ili svjedoke.

 

tužbom za utvrđivanje prava vlasništva, protiv nasljednika.

taj postupak je za njih brži i povoljniju, ako imaju dokaze(računi, ugovor o kreditu) ili svjedoke.

 

ili mirenje, prijedlog za mirno rješenje spora, ako se mogu dogovoriti.

 

žalbom bi samo otegli spor,

što veseli odvjetnika zbog zarade.

 

Hvala na odgovoru.

Zanima me dali nakon uložene žalbe možemo pokrenuti parnični postupak bez obzira što žalbeni postupak nije dovršen, odnosno napr. ako nakon uložene žalbe nakon mjesec dva pokrenemo parnicu? Odvjenik je za ulaganje žalbe tražio 4.000,00 kuna, dali je to odgovarajuća cijena?

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

protiv koga bi pokrenuo parnični postupak?

ostavitelj je još uvjek vlasnik imovine koja je predmet ostavinske rasprave .

tužbu se nemože pokrenuti protiv preminule osobe. (možeš pokušati alinema uspjeha)

Možda nisam dobro objasnio, ostavinski postupak je završio, a u rješenju sud dijeli svu imovinu na jednake dijelove, a braću koji su gradili kuću upućuje u dokazivanje prava na kuću i zemljište na kojem se kuća nalazi pokretanjem parničnog postupka. Navedeni su to i namjeravali ali odvjetnik ih je savjetovao da bi sud na temelju dokaza podnijetih u žalbi mogli riješiti navedeni spor bez pokretanja parnice.

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav Matrixu, drago mi je, koliko god to čudno zvučalo, da se sjećate mog problema.

Uz Vas i vaše kolege uspio sam steći objektivan stav ali moram naglasiti da sumnjam u mogućnost zavlačenja od strane odvjetnika koji to vodi od početka. teško mi je to priznati jer smatram da profesionalnost i kodeks moraju biti jači od profita koliko god u današnje vrijeme to zvuči suludo.

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nebi da vas obeshrabrujem,ali moze te na forumu pronaci dosta slucajeva gdje su odvjetnici zavili u crno svoje stranke,cak sto vise vama odvjetnik u ostavinskom postupku nije nesto puno ni pomogao,no nebitno,jos cu jednom naglasiti,u ostavinskom postupku sud nerjesava nikakav spor,zbog cega i jeste izvanparnicni postupak.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 10 mjeseci kasnije...
  • 1 godina kasnije...

Vraćam se nakon duže odsutnosti.

Kako sam pisao u ranijim temama, problem je u nasljedstvu iza pok. djeda i bake. Ukratko, nakon njihove smrti nije bio oporuke, a zbog neslaganja oko podjele imovine postupak se je odužio.

Postoje četiri nasljednika, dva brata i dvije sestre. Braća su na jednoj od čestica svojim sredstvima sagradili kuću i gospodarske objekte, uz znanje i pristanak oca, vlasnika čestice. U toj kući žive sa svojim obiteljima već 49 godina i isto tako koriste navedene gospodarske objekte. Sestre su prije gradnje kuće i objekata udajom otišle i nisu sudjelovale u gradnji, a svojim izjavama na jednoj od prvih ostavinskih rasprava potvrdile svoj pristanak na pravo da navedena kuća ostaje braći.

Odlukom općinskog suda 2014.svi nasljednici dobivaju jednake dijelove u svemu, četvrtine.

Sada sestre prvom tužbom traže naknadu za korištenje njihovog dijela kuće, u nekom periodu koji počinje 2009. godine, dakle prije odluke suda. Drugom tužbom traže ustupanje prava na njihov dio, dakle 1/2 kuće i objekata.

Kuća i objekti od gradnje 1967. godine više puta je adaptirana, uvedene su komunalije, plaćan je porez,..., sve na trošak nas koji živimo u njoj.

Braća su sukladno zakonu, na svoj trošak pokrenula postupak legalizacije ali su sestre sada taj postupak zaustavile.

Sud je dao nalog sudskom vještaku da izvrši procjenu, što je ovaj zbog složenosti, postupak odgodio.

Odvjetničko društvo koje nas zastupa za sada odgađa presudu raznim proceduralnim pogreškama i sl. ali to nije vječno.

 

Dali ćemo ostati bez kuće, odnosno dali ćemo morati platiti protuvrijednost njihovog dijela, za ono što smo mi sagradili?

 

Zašto je za sud ništavno što se 45 godina nitko nije protivio što mi gradimo i živimo u toj kući?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kako sam pisao u ranijim temama,
poštovani Jure,sve vaše teme su spojene u jednu,budući da se sve one manje više dotiću problema iz osnovne teme"trideset i tri godine ostavinske rasprave",glede čega sve svoje daljnje upite vezane za pomenutu temu postavljajte ovdje

Kao što sam iznosio i prije par godina,već u ostavinskom postupku je trebalo zahtijevati izdvajanje imovine iz ostavine ili pak ako je ostavinski postupak okončan(a jeste)tužbom tražiti stvar koja se vodila kao dio ostavine,odnosno utvrđivati pravo vlasništva.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija