jagodica-bobica objavljeno: 11. siječanj 2013. objavljeno: 11. siječanj 2013. Molim Vas da mi navedete kako se određuje prednosni red kada više ovrhovoditelja ostvaruje svoje ovrhe prema istom ovršeniku. Hvala! Citiraj
azron odgovoreno: 11. siječanj 2013. odgovoreno: 11. siječanj 2013. Prednosni red ovisi o primitku rješenja o ovrsi.Datumu, satu, čak minuti.Ako imate više ovrhovoditelja u redu, može se dogoditi da onaj koji je npr.treći, ne želi čekati , može promijeniti predmet ovrhe, te prijeći na pokretnine i nekretnine. Nažalost. zbog jako velikih brojeva ovrha koje se ne mogu naplatiti putem fine, znaći novčanim sredstvima, nemilosrdni odvjetnici odmah prelaze na druge stvari.I tako jako veliko brzinom.Ovo govorim iz iskustva. Citiraj
Andrija Katalenić odgovoreno: 6. ožujak 2018. odgovoreno: 6. ožujak 2018. Imam problem s prednosnim redovima u firmi u kojoj radim, molim savjet. 1) Zaprimili smo obavijest FINE o otvaranju računa na koji se trebaju vršiti daljnje uskrate plaće za jednog zaposlenika i poziv da se uskrate obavljaju na taj račun do druge obavijesti FINE (pretpostavljam do obavijesti da je namirenje izvršeno u potpunosti). Zaposleniku se nakon toga uredno isplaćuje 2/3 plaće a 1/3 ide na taj račun. 2) Nakon toga privatni ovrhovoditelj (banka) dostavlja administrativnu zabranu a mi odgovaramo da se već uskraćuje propisani iznos i da su zavedeni u prednosni red. Oni ponovno šalju isti zahtjev i traže da se ovrha plaća njima ne navodeći ništa novo. Ponovno ću im odgovoriti na isti način, ne vidim što bih drugo. 3) U međuvremenu je još jedan ovrhovoditelj poslao rješenje o ovrsi preko odvjetnika i odgovoreno mu je na isti način (da je u prednosnom redu). On traži dodatno objašnjenje, a po mojem mišljenju sam dodatno komplicira, odnosno traži da se: a) u slučaju obustave 1/3 plaće u korist nekog drugog ovrhovoditelja o tome očitujemo i dostavimo dokaz, b) u slučaju obustave 1/3 plaće preko tekućeg računa to prekinemo i uplaćujemo na njegov račun. E sad, proučavao sam načine uskrate i ono što sam zaključio je sljedeće. Ako se po bilo kojoj valjanoj osnovi radniku uskraćuje dio plaće u propisanom iznosu, pritom je sasvim svejedno ide li to na tekući račun (prema zahtjevu FINE) ili direktno na račun ovrhovoditelja (npr, administrativna zabrana). Svaki drugi zahtjev mora biti stavljen u prednosni red i onaj tko takav zahtjev uputi mora biti obavješten da je stavljen u prednosni red, ali ništa više od toga (nikakvi dokazi i sl. nisu potrebni). Da li je ovo točno? Hvala! Citiraj
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 7. ožujak 2018. odgovoreno: 7. ožujak 2018. Tako je, Vi ćete to dokazivati samo po nalogu suda, ali zbog zaštite osobnih podataka radnika i vjerovnika, niste dužni davati trećim osobama te podatke. drot13 i Sunčana strana ulice 2 Citiraj
Klon odgovoreno: 7. ožujak 2018. odgovoreno: 7. ožujak 2018. Vama kao poslodavcu fina nije naredila da njima morate uplaćivati, nego da morate zaštiti 3/4 ili 2/3 plaće i uplaćivati na zaštićeni račun, što ćete vi napraviti sa onom dijelom plaće koji nije zaštićen nije finu briga. Vi ne znate zašto zaposlenik ima blokiran račun niti je to vaša briga, tako da u pravilu trebate raditi ovrhu na plaći, što sada ne radite. Pitanje što bi im odgovorili da dobijete pravomoćno rješenje koje ima prednost nad ostalim ovrhama? Citiraj
Andrija Katalenić odgovoreno: 13. ožujak 2018. odgovoreno: 13. ožujak 2018. Klon, ako sam sad dobro shvatio, plaću ne možemo smatrati novčanim primanjem koje bi se ovršavalo preko FINE, točno? Znači, FINA šalje poslodavcu obavijest da je otvoren zaštićeni račun. Nakon toga, poslodavac isplaćuje iznos CIJELE plaće na taj zaštićeni račun i tako sve do zaprimanja valjanog rješenja o ovrsi koje dostavlja ovrhovoditelj, nakon čega poslodavac nastavlja uplaćivati na zaštićeni račun 2/3 plaće a sada preostali iznos uplaćuje direktno ovrhovoditelju? U ovom slučaju obavijest FINE poslodavcu o otvorenom zaštićenom računu znači samo to da poslodavac plaćanje prebaci s redovnog tekućeg na zaštićeni račun, a tek će po primitku rješenja o ovrsi na plaći "cijepati" uplate na dva računa? Ako je tako, postoji li i mogućnost da FINA naloži poslodvacu izvršavanje uplata i na redovni račun i na otvoreni zaštićeni? Ima li takve obavijesti FINE kad? Citiraj
Klon odgovoreno: 14. ožujak 2018. odgovoreno: 14. ožujak 2018. Ako Fina pošalje poslodavcu da je otvoren zaštićeni račun i da ste dužni zaštiti 3/4 plaće, to znaći da je u Fini već nekakvo rješenje o ovrsi i da je redovan račun blokiran i poslodavac ne smije CIJELU plaću uplaćivati na zaštićeni račun, već samo 3/4, ostala 1/4 mora ići na redovan blokirani račun, ali samo ukoliko poslodavac ne vrši već neku obustavu sa plaće temeljem rješenja o ovrsi, suglasnosti o zapljeni primanja, alimentaciji ili po nekoj drugoj osnovi, tada poslodavac uplaćuje 1/4 ovrhovoditelju, a 3/4 na zaštićeni račun. Dakle poslodavac u svakom slučaju mora zaštiti radniku 3/4 ili 2/3 plaće, a ostalih 1/4 ili 1/3 plaća ili direktno ovrhovoditelju ili na redovni blokirani račun. Citiraj
wrritteer odgovoreno: 15. ožujak 2018. odgovoreno: 15. ožujak 2018. prije 12 sati , Klon je napisao: poslodavac ne smije CIJELU plaću uplaćivati na zaštićeni račun, Što se događa ako poslodavac isplati cijelu plaću na zaštićeni račun? Tko to kontrolira? Kakve su sankcije, ako postoje ? Marta01 1 Citiraj
Klon odgovoreno: 15. ožujak 2018. odgovoreno: 15. ožujak 2018. Naravno da postoje sankcije, a i porezna vidi sve vaše isplate plaća, što ste kome plaćali i zašto ili niste... Koje su točno sankcije, iskreno ne znam, ali mislim da su novčane, nisam baš proučavao taj dio zakona, ali mislim da i nije u cilju poslodavcu da sebi nanosi štetu zato da bi pomogao radniku, malo je vjeratno da bi to svjesno učinio. Citiraj
wrritteer odgovoreno: 16. ožujak 2018. odgovoreno: 16. ožujak 2018. prije 9 sati , Klon je napisao: Naravno da postoje sankcije, a i porezna vidi sve vaše isplate plaća, što ste kome plaćali i zašto ili niste... Koje su točno sankcije, iskreno ne znam, ali mislim da su novčane, nisam baš proučavao taj dio zakona, ali mislim da i nije u cilju poslodavcu da sebi nanosi štetu zato da bi pomogao radniku, malo je vjeratno da bi to svjesno učinio. Ako su plaćeni porezi i davanja, šta poreznu upravu briga na koji račun je radnik dobio plaću. Pitam zato jer je jedan poduzetnik sa desetak zaposlenih,od kojih je polovica blokiranih, odlučio da im cijelu plaću za drugi mjesec isplati na zaštićeni račun. Zašto? On kaže da mu je već muka od toga svega i želi da mu radnici barem za Uskrs imaju koju kunu više. Citiraj
Andrija Katalenić odgovoreno: 16. ožujak 2018. odgovoreno: 16. ožujak 2018. , Ruby_Danderfluff je napisao: Tako je, Vi ćete to dokazivati samo po nalogu suda, ali zbog zaštite osobnih podataka radnika i vjerovnika, niste dužni davati trećim osobama te podatke. Da li ishođenje takvog naloga suda može ići na štetu poslodavca koji odbija dati te podatke? Drugi ovrhovoditelj vrlo je uporan i traži podatke o ovrhovoditelju koji je ispred njega i posl.br. ovrhe. Pritom se poziva na čl. 182. Ovršnog zakona: (1) Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao. (2) Sud će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost. Citiraj
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 20. ožujak 2018. odgovoreno: 20. ožujak 2018. , wrritteer je napisao: Ako su plaćeni porezi i davanja, šta poreznu upravu briga na koji račun je radnik dobio plaću. Pitam zato jer je jedan poduzetnik sa desetak zaposlenih,od kojih je polovica blokiranih, odlučio da im cijelu plaću za drugi mjesec isplati na zaštićeni račun. Zašto? On kaže da mu je već muka od toga svega i želi da mu radnici barem za Uskrs imaju koju kunu više. Zato što će onda ovrhovoditelj reći da mu je time što je propustio ustegnuti dužne obroke, načinio štetu, pa će tražiti da mu tu štetu naknadi direktno poslodavac, vidite čl. 201. Ovršnog zakona. Neka to ne radi. , Andrija Katalenić je napisao: Da li ishođenje takvog naloga suda može ići na štetu poslodavca koji odbija dati te podatke? Drugi ovrhovoditelj vrlo je uporan i traži podatke o ovrhovoditelju koji je ispred njega i posl.br. ovrhe. Pritom se poziva na čl. 182. Ovršnog zakona: (1) Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao. (2) Sud će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost. Ne znam sigurno, ali znam da Vam, kao ovrhovoditelju, ni javni bilježnik neće dati takav podatak, a ni FINA, jer nemate pravni interes za to. Wanksta, Andrija Katalenić i drot13 2 1 Citiraj
Wanksta odgovoreno: 20. ožujak 2018. odgovoreno: 20. ožujak 2018. , Andrija Katalenić je napisao: Pritom se poziva na čl. 182. Ovršnog zakona: (1) Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao. (2) Sud će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost. Ovršenikov dužnik može postupiti po tom članku, ali vjerovnik će opet morati biti u redu naplate na fini. Andrija Katalenić 1 Citiraj
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i kasnije se registrirati. Ako imate korisnički račun na ovom portalu, prijavite se ovdje kako bi objavljivali s tim korisničkim računom.