Jump to content

Samoobrana


anonimno

Preporučene objave

Sada bih ja Vama mogla pričati teoretski dio, kako je to regulirano našim Kaznenim zakonom, pa da ne pišem ovdje litanije, nađite na netu Kazneni zakon i pogledajte članke koji reguliraju pitanje nužne obrane i krajnje nužde,( čl.29. i 30. KZ) pa onda pitajte što nije jasno...

A najbolje bi to bilo pojasniti na nekom primjeru, jer svaki slučaj je specifičan sam za sebe...

Možda se uključe i drugi sa svojim razmišljanjima i znanjem...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

Uz ovo sve sto vam je xsara rekla... i kaznenopravna teorija je vrlo detaljno razradila ova dva vazna instituta, pa vam samo iscitavanje KZ-a mozda nece dati jasnu i plasticnu sliku o tome sto je nuzna obrana ili njezino prekoracenje. Svaka rijec u ta dva clanka je prica za sebe. Ipak, pocnite sa KZ-om pa dalje u skolicu nuzne obrane i krajnje nuzde...

 

 

Nužna obrana

 

Članak 29.

 

(1) Nema kaznenog djela kad je počinitelj postupao u nužnoj obrani.

 

(2) Nužna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad.

 

(3) Počinitelj koji je prekoračio granice nužne obrane može se blaže kazniti, a ako je do prekoračenja došlo zbog jake razdraženosti ili prepasti prouzročene napadom, može se osloboditi kazne.

 

Krajnja nužda

 

Članak 30.

 

(1) Nema kaznenog djela kad je počinitelj počinio takvo djelo radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.

 

(2) Počinitelj će se osloboditi kazne za počinjeno kazneno djelo kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo.

 

(3) Ako je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka počinitelj bio iz nehaja u zabludi o okolnostima zbog kojih zakon određuje oslobođenje od kazne, kaznit će se za nehajno počinjenje kaznenog djela.

 

(4) Nema krajnje nužde ako je počinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo plastični i konkretni primjer. Počinitelj puca u žrtvu,žrtva pada na pod,a počinitelj nastavlja pucati,sveukupno 4 ili pet metaka u žrtvu,a tad mu se zaglavio pištolj,a žrtva vadi svoj pištolj i uzvraća sa nekoliko hitaca i počinitelj je mrtav. Žrtva je nakon dugog dugog postupka i razrađene kaznenopravne teorije ipak oslobođena krivnje da je prekoračila nužnu obranu.Nisam pravnik,ali imam plastičnu sliku da tu nije bilo nikakvog prekoračenja. Ili je žrtva možda morala sačekati da procijeni jeli napadač možda odustao od nakane ili mu se stvarno zaglavija pištolj ;-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Imaš napadača koji puca u tijelo žrtve i ispalio je 4-5 metaka dok se pištolj nije zaglavio.

Da se nije zaglavio ispucao bi (vrlo moguće!) sve metke.

Trenutak zaglavljivanja koristi napadnuti, koji leži ( pretpostavljamo teško ranjen zbog broja metaka ispaljenih u njegovo tijelo) uzima svoj pištolj i puca....i ubije ovoga prvog napadača...

U ovom slučaju žrtva je postala počinitelj.

E sada, samo na temelju ovoga što je napisano, znači da ne znamo ništa o tome što je prethodilo događaju, da ne znamo niti što je sudsko medicinskim vještačenjem ozljeda i jednog i drugoga utvrđeno, ova žrtva a sada počinitelj bi kaz. djelo počinila u prekoračenju granica nužne obrane, do kojeg prekoračenja je došlo zbog prepasti izazvane napadom napadača sada oštećenika tj. preminulog. I zato je oslobođen kazne...

Moguće je da se zakompliciralo sve skupa zbog činjenice zaglavljivanja pištolja..Da li je ovaj napadnuti vidio i odmah znao zašto je prestalo pucanje, pa iako je skužio da se pištolj zaglavio nije recimo pokušao otpuzati, pobjeći, skloniti se već vadi svoj pištolj i puca...da li je njegovo pucanje bilo doista nužno... Ili je bio toliko ranjen, da ništa i ne razmišlja već u cilju spašavanja svoga života (jer još je živ) i on puca..Sve su to vrlo bitne stvari, i opet kažem, ne znamo sve o tom događaju da bismo komentirali..

Ali, prekoračenje bi moglo proći, bitno je i kako je sud to obrazložio u svojoj odluci.

 

Pa da li po Vašem mišljenju tu treba ovoga osuditi ili prihvatiti mogućnost da je ubio jer je prekoračio granice nužne obrane??

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dobro si pretpostavila kako je sud presudio i obrazložio oslobađajuću presudu za prekoračenje nužne obrane prema stavku 3. "kaz. djelo počinila u prekoračenju granica nužne obrane, do kojeg prekoračenja je došlo zbog prepasti izazvane napadom napadača".

Al zašto cijeli slučaj nije tretiran kao nužna obrana?Zar se ovdje nije radilo o istodobnom napadu?Kako bi definirala istodobni napad kad netko puca u tebe?Kvaka je naravno u zaglavljivanju pištolja,al po meni je to nužna obrana i točka :-D

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iako si stavio/la točku i :-D , ja ću ipak malo nastaviti...

I ja mislim da je kvaka u zaglavljivanju pištolja...i zato sam i napisala ranije da ne znam ništa drugo u vezi događaja da bih dalje komentirala...

Da je nužna obrana - nema kaz. djela.

Kod prekoračenja - djelo postoji.

Pitanje je - kako je sud cijenio to zaglavljivanje..Kao prestanak napada?? O tome se da raspravljati..Što ga je na to navelo? Koliko je vremenski prošlo od trenutka zaglavljivanja do vađenja ovog pištolja i pucanja? Da li je u onom prvom pištolju bilo i koliko još metaka??Da li je s obzirom na svoje ozljede ovaj prvi napadnuti mogao izbjeći uporabu pištolja??

Ima tu pitanja na koja ne znamo ( ili Vi možda i znate?) odgovore, a koji bi malo plastičnije to prikazali...

Da ja sada stavim točku i :-D ili nastavljamo?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nastavljamo. Naime, ocito se ne radio o tome da je doslo do neke znacaje stanke izmedju napada i obrane jer ako obrana nije bila istodobna, tada nije ni bilo nuzne obrane. Npr. da je napdac otisao kuci, a napadnuti dosao sutra ko njega i ispalio nekoliko hitaca u jucarasnjeg napadaca, tada bi se radilo o o obrani koja nije bila istodobna i nije bila nuzna.

 

Mozda se ovdje radilo necemu drugom... Mozda je napadnuti mogao s jednim/manje hitaca onesposobiti napadaca i zaustaviti tako njegov napad, a to nije ucinio, vec je njegova akcija presla granice obrane i kada je napadaca zaustavio, nastavio je pucati u njega i kada od napadaca vise nije dolazila nikakova opasnost za onoga tko je postupao u nuznoj obrani - ostecenika.

 

Ovo je samo nagadjanje. Zasto ne pogledate presudu... vjerojatno je obrazlozeno. Inace bi se vec netko zalio na nedostatku u presudi.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 mjeseci kasnije...

SUD JE U POTPUNOSTI KRIVO POSTUPIO:

 

U ovom se slučaju radi o pitanju postojanja ili ne ekstenzivnog ekscesa (ekstenzivnog prekoračenja nužne obrane). Ekstenzivni eksces postoji ukoliko se napadnuti branio prije no što je napad otpočeo ili nakon što je napad završio. Odlučna je okolnost da li je napadnuti iz činjenice da napadač nije više bio u stanju koristiti sredstvo kojim je napad počinjen (pištolj) a i prema ostalim okolnostima trenutka mogao sa visokom izvijesnošću zakljućiti da je napad prestao. Napadač je u tom trenutku mogao posegnuti za drugim sredstvom kojim bi nastavio radnju počinjenja ili nastaviti bez ikakvog pomoćnog sredstva (npr. gušenjem rukama, pogotovu ukoliko je žrtva bila u znatnoj mjeri onesposobljena braniti se u fizičkom obračunu). Ukoliko je sud procjenjivao upravo postojanje ili ne ove okolnosti - činjenice zaglavljivanja pištolja kao znaka prestanka napada - tj postojanja ekstenzivnog ekscesa i utvrdio njegovo postojanje trebao je izreći osuđujuću presudu i odmjeriti kaznu iz propisanog kaznenog okvira. Naime, ekstenzivni eksces nikako ne predstavlja razlog koji isključuje protupravnost dakle postojanje kaznenog djela, ap niti razlog za ublažavanje kazne, bez obzira da li je djelo počinjeno u stanju jakog afekta: jake razdraženosti (stenički afekt) ili prepasti (astenički afekt) prouzročenog napadom. Dakle ukoliko se radilo o ekscesu - prekoračenju nužne obrane to je mogao biti samo ekstenzivni eksces. Medjutim ukoliko je sud cijenio da je u trenutku počinjenja djela od strane napadnutog napad započeo i da unatoč zaglavljivanju pištolja napad nije bio prestao, jer napadač nije jasno manifestirao volju da prestane s napadom, tada se nedvojbeno radilo o nužnoj obrani. Posebice što je napadnuto dobro bilo život ili tjelo, pa je sredstvo obrane u ovom slučaju i izbor napadačevog dobra na koje je upravljena obrana (život napadača u slučaju kad napadač napada život, dakle srazmjernost kako napada i obrane, tako i srazmjernost napadnutih dobara na obje strane) isključuje bilo kakvu mogućnost intenzivnog ekscesa: onog počinjenog ukoliko se precijeni jačina napada ili sredstvo obrane. Prema tome, ukoliko nije bilo ekstenzivnog ekscesa u ovom slučaju, moglo se raditi samo o nužnoj obrani, dakle trebalo je donjeti osobađajuću presudu.

 

DAKLE: TREBALO JE ILI OSUDITI BEZ UBLAŽAVANJA ILI OSLOBODITI POČINITELJA KOJI SE BRANIO.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija