Neopoziva ovlast

[anonimno]

Jedan od bogatijih hrvata želi kupit jednu nenaseljenu uvalu u Dalmaciji i tu sagraditi turističke objekte. Ta zemlja je sastavljena od velikog broja ograđenih poljoprivrednih parcela koje su već 100 i više godina u posjedu većeg broja posjednika, ali kako vlasništvo većine parcela nikad nije sređivano u zemljišnim knjigama ono se vodi kao državno vlasništvo ("muša"). Kupac želi otkupiti najmanje milijun metara četvornih te zemlje kako bi krenio s izgradnjom turističkih objekata. Posjednicima nudi potpisivanje predugovora s kojima želi od posjednika dobiti neopozivu ovlast da poduzme sve radnje (tužba države) kako bi posjednici dobili od države pravo vlasništva na te svoje posjede, te sproveo prenamejnu tog zemljišta iz poljoprivrednog u građevno, dobio lokacijsku i građevnu dozvolu za izvođenje radova i na kraju to otkupio od posjednika.

 

Zbog toga traži od posjednika da mu dadu <b>NEOPOZIVO ovlaštenje</b> za sve te radnje.

 

Kopiram članak 4. iz Predugovra o prodaji nekretnine:

--------------------------------------------------------------

"<i><b>Punomoći

Članak 4.</b>

 

Prodavatelj ovime neopzivo ovlašćuje Kupca da podnese sve potrebne zahtjeve za izradu neophodnih prostorno-plasnkih dokumenata (urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja i sl.) sukladno Zakonu o prostornom uređenju, te da podnese zahtjev za izdavanje lokacijske i građevne dozvole, na osnovu kojih će Kupac ishoditi sve potrebne preduvjete za gradnju planiranih objekata na predmetnom zemljištu. </i>"

--------------------------------------------------------------

 

Zanima me

1.Što je to NEOPOZIVA OVLAST?

2.Je li u ovom slučaju potrebno za sve te radnje dati neopozivu ovlast ili je dovoljno dati i ograničenu punomoć tako da se točno precizira na što se ta punomoć odnosi?

3.Kada ovakva ovlast prestaje vrijediti?

4.Može li ovdje doći do ugrožavanja položaja posjednika, eventualnim pozivanjem na članak 15. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u kojem je zapisano:

 

Citiram:

 

--------------------------------------------------------------"<i><b>Predaja očitovanjem volje

Članak 15.</b>

(1) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari.

(2) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu svar.

(3) Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat će prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato. </i>"

--------------------------------------------------------------

 

Unaprijed se zahvaljujem na svim dobronamjernim savjetima i komentarima!

[anonimno]

Za sve navedene postupke koje ste citirali iz članka br.4. spomenutog ugovora dovljno je zastupniku dati preciziranu punomoć. Nemojte ga ni u kojem slučaju neopozivo ovlastiti za sudske postupke osim ako ga doista dobro ne poznajete i imate beskrajno povjerenje u njega.

 

Mislim da vam sam pojam <b>neopozivo</b> sve govori, jer jednom kada ste dali takvu ovlast više je ne možete opozvati za razliku od punomoći. Inzistirajte da se u ugovru ovo zamijeni s davanjem punomoći koja će obuhvatiti postupke sređivanja toga i toga...ovdje precizirajte na što se odnosi ta punomoć.

 

Opozivanje i sužavanje punomoći

-----------------------------------------

Vlastodavac može po svojoj volji suziti ili opozvati punomoć, čak i ako se ugovorom odrekao tog prava.

Opozivanje i sužavanje svake punomoći može se učiniti izjavom bez posebne forme.

 

Ovo je glavna razlika između obične precizirane punomoći koju možete opozvati izjavom, dok kad jednom date <b>neopozivu ovlast</b> onda to više niste u mogućnosti!

[anonimno]

Potpisivanjem takvoga ugovora doista riskirate da kupac postane neposredni posjednik jer vi potpisivanjem takvog ugovora, u biti svojom voljom pristajete da kupac izvršava svoju vlast glede vašeg posjeda. Vjerujem da je u ugovor dodao i klauzulu u kojoj stavlja teret na vaš posjed kojem zabranjuje raspolaganje vas kao posjednika vašim posjedom dok traje pravna procedura. Imao sam i prije nekoliko takvih slučajeva u kojima sam jedva uspio spasit prava svojih klijenata kao posjednika. To bi vas dovelo u jako nepovoljan položaj. Ne znam kakve su doista namjere kupca, tako da je teško bilo što govorit, ali kad bi želio mogao bi tako sročen ugovor zloupotrijebit u svoju korist, a protiv posjednika.

[anonimno]

KAKVA GLUPOST:

 

"Ovo je glavna razlika između obične precizirane punomoći koju možete opozvati izjavom, dok kad jednom date neopozivu ovlast onda to više niste u mogućnosti!"

 

Autor ove rečenice razlikuje "punomoć" od "davanja ovlasti" - a radi se o istoj stvari.

 

Po mom mišljenju ne može postojati neopoziva punomoć, nepoziva ovlast niti neopozivi nalog - sve navedeno se može opozvati. Neopozive su samo izjave koje zakon takvima propiše (primjerice, zadužnica, izjava o zapljeni plaće i sl.).

 

[anonimno]

JOŠ VEĆA GLUPOST:

 

je napisao:

 

Po mom mišljenju ne može postojati neopoziva punomoć, nepoziva ovlast niti neopozivi nalog - sve navedeno se može opozvati. Neopozive su samo izjave koje zakon takvima propiše (primjerice, zadužnica, izjava o zapljeni plaće i sl.).

 

Pa zašto onda odvejtnik navodi NEOPOZIVO OVLAŠĆUJEM, ako to u stavri nije neopozivo. Tko se onda to voli poigravati s takvim kontardikcijama i u čiju korist??

 

U svakom slučaju najbolje je da se ovo NEOPOZIVO OVLAŠĆUJEM izbriše iz ugovora i zamijeni s DAJEM PUNOMOĆ. Jedino je to logično. Pitanje je da li taj odvjetnik koji je sastavljao taj ugovor zna svoj posao kada piše neopozivo za nešto što nije neopozivo!?

 

 

[boki]

Punomoć je uvijek opoziva što god da vi u njoj napisali.

 

Kao što je već napisano, čl. 316. st. 1. Zakona o obveznim odnosima je jasan:

"Opunomoćitelj može po svojoj volji suziti ili opozvati punomoć, iako se ugovorom odrekao toga prava."

 

Mislim da se pravi razlog navođenja "neopozivosti" krije u stavku 3. istog članka:

 

"Ako je opozivom ili sužavanjem punomoći povrijeđen ugovor o nalogu ili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor, opunomoćenik ima pravo na naknadu time nastale štete."

 

Prema tome, ako ste opozvali punomoć pa zbog toga punomoćnik ne uspije izvršiti posao radi kojeg je punomoć dobio (koji mu je trebao donijeti određenu nagradu ili proviziju), a taj opoziv nije uzrokovan ponašanjem opunomoćenika (npr. loš rad) odgovarati će te za štetu koju je on pretrpio. Kršenje izjave da mu nećete opozvati punomoć biti će od koristi u eventualnom postupku naknade štete.

[anonimno]

boki je napisao:

...

 

Prema tome, ako ste opozvali punomoć pa zbog toga punomoćnik ne uspije izvršiti posao radi kojeg je punomoć dobio (koji mu je trebao donijeti određenu nagradu ili proviziju), a taj opoziv nije uzrokovan ponašanjem opunomoćenika (npr. loš rad) odgovarati će te za štetu koju je on pretrpio. Kršenje izjave da mu nećete opozvati punomoć biti će od koristi u eventualnom postupku naknade štete.

 

Prvo vam se želim zahvalit na odgovoru.

 

Nadalje, zanima me kako utvrdit koliko opunomoćenik dobro radi i kako dokazati to da je njegov rad loš i da baš zbog toga opozivate tako danu punomoć. Naime, u spominjanom predugovoru o kupovini nigdje nisu dani rokovi do kojih opunomoćenik treba ishodit sve potrebne dokumente i ostvariti uvjete za potpisivanje kupoprodajnog ugovor, tako da bi se u tom slučaju to moglo odužit u nedogled, a da davatelj punomoći nema priliku opozivanja punomoći a bez da ne nadoknadi troškove opunomoćenika.

 

Kupac stavlja teret na nekretninu i zabranu posjedniku raspolaganja posjedom za vrijeme trajanja postupka, a sebi daje neopozvinu ovlast za sve poslove u svezi posjeda za cijelo vrijeme trajanja predugovra, a da uopće nije precizno odredio kada taj predugovor prestaje važi i što se događa ako on ne uspije ostvarit uvjete za sklapanje kupoprodajnog ugovora.

 

Postoji li neki zakonski rok u kojem je opunomoćenik dužan sve to sredit, a ne da se to sve oduži u nedogled, a bez da prodavatelj ima mogućnost opoziva punomoći bez naknadne troškova?

[anonimno]

Svi rokovi trebaju biti strikno definirani za različite situacije. Ugovorom se trebaju obuhvatit sve rezlačite situacije koje se mogu dogoiditi, te odgovornost pojedinih strana u pojedinim situacijama. Ako to ugovorom nije obuhvaćeno, tada ga treba obavezno nadopuniti.

[anonimno]

Svaku punomoć koja se daje ovakvim ugovorima dobro je precizno definirati na što se ona može primjeniti. Također, dobro je definirati do kojih rokova opunomoćenik treba nešto napraviti, te ako opunomoćenik nije bio sposoban sredit ono za što mu je dana punomoć treba je biti moguće opozvati bez naknade troškova koju je imao opunomoćenik.