Jump to content

legalizacija bespravnih objekata na štetu okolnog vlasništva


ja i pravo

Preporučene objave

Poštovani, molio bi Vas odgovor na malo drugačije pitanje o bespravno izgrađenim objektima i zakonu o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata jer iako sam proučavao zakon o legalizaciji "BIO" nisam mogao pronaći odgovor koji bi pokrivao moju situaciju i problem.

Naime interesira me sljedeća situacija kao;

Vlasnik okolnog zemljišta spram nelegalnoj građevini.

Na privatnoj parceli koju okružuje sa tri strane moje zemljište na temelju građevinske dozvole napravljena je velika obiteljska kuća sa četiri stana, garažama i vrtovima. S vremenom, djeca vlasnika (ženska) su se udavali i sa novo formiranim obiteljima nastavljali živjeti u istoj kući. S vremenom te obitelji su se povećavale brojčano i širile te im je stanovanje u postojećim legalnim gabaritima postalo skučeno. Zbog tog, oni prave uz samu granicu (među) dva prizemna apartmana koje usput rečeno ljeti iznajmljuju strancima i tako zarađuju. Ploče( zbog kosine brda ) vire nad zemljom oko 50 cm i nemaju otvore prema mom zemljištu. Nad jednim takvim apartmanom suprug kćerke upisane vlasnice zgrade i parcele je napravio veliku nadstrešnicu oslonjenu na stupove i ograđenu arulama koja tako dolazi do same granične crte. Uz to je raskrio nad stanom u kojem živi krovište i da bi dobio potrebnu visinu i prostor podigao lastavice i napravio pravi "alpski krov", te sve spojio sa spomenutom nadstrešnicom. Napominjem da se objekt nalazi na obali i u prvom redu do mora. Na takav način, svojom gradnjom, moj teren koji se nalazi iza spomenute parcele kad postane građevinski ( trenutno odmah do njega je granica građevinskog zemljišta, te kad se donese novi urbanistički plan vršiti će se proširenje građevnoga područja pa tako i zemljišta koje meni pripada, odnosno nije slučaj opisan u članku 6 stavak 3 Zakona za legalizaciju ... jer moj teren nije još građevinska parcela, bez obzira što će u dogledno vrijeme to postati). Naravno da kad su započeti radovi je bila pozvana građevinska inspekcija koja je utvrdila bespravnu gradnju i donijela na kraju rješenja o uklanjanju, a ta rješenja su glasila na stvarne investitore. Lukavštinom ili lažiranjima, ti investitori su koliko mi je poznato se žalili na ta rješenja tvrdeći "da su tu oni samo stanari, te da nisu vlasnici i da oni ne znaju tko gradi tu poviše njihovih stanova?" Nisam siguran, ali mislim da je ministarstvo ta rješenja poništilo jer na osnovu prigovora, inspekcija nije utvrdila tko stvarno izvodi radove, to jest nije donijela rješenje da tu bespravnu gradnju ukloni vlasnica. Iako je po ZUP-u kao i po pravilniku o postupanju građevinske inspekcije bilo dužnost građevinske inspekcije da ponovi ispitni postupak i donese novo rješenje, mislim da se to nije dogodilo i sve je ostalo na tom? Sada kada je vlasnica zgrade i zemljišta umrla, kćerke zajedno sa svojim obiteljima pa tako i sa muževima, to jest stvarnim bespravnim graditeljima traže legalizaciju bespravnih objekata. Zato me interesira sljedeće;

Da li, rješenja koja je donijela inspekcija, a glase na na muževe nasljednica nekadašnje vlasnice iako su vjerojatno poništena se ipak mogu smatrati kao propušteni rok za podnošenje zahtijeva za legalizaciju ( rok za podnošenje zahtijeva za one kojima je bilo doneseno rješenje o uklanjanju), jer su u biti iako su sadržavala istinito utvrđeno činjenično stanje zbog lažnih navoda iznesenih u žalbi drugostupanjskom tijelu ukinuta?

Naime, paradoksalno bi bilo da je u postupku inspekcije doneseno rješenje za uklanjanje na ime onog tko je gradio odnosno investitora, a potom kad je zbog davanja lažnih podataka nadležnom tijelu to rješenje ukinuto, opet isti investitor sad traži da se ozakoni njegova bespravna gradnja za koju tvrdi u trenutku inspekcijskoga postupka da ne zna tko gradi???

Ovdje mislim, se ne bi moglo primijeniti ni mogućnost gdje supruga kao nasljednica svoje majke, nekadašnje vlasnice, sada u svoje ime traži legalizaciju bespravnih objekata, jer je u trenutku gradnje bila u braku sa suprugom, to jest investitorom na čije ime je glasilo riješenje o uklanjanju te je njen suprug gradnjom stekao vlasništvom kao bračna stečevina?

Da li je moguće legalizirati objekt koji zahvaća više od 75% građevinske parcele?

Da li na ovako izgrađenom objektu kad jednom i moje zemljište postane građevinsko, ću ja morati se udaljiti propisani minimum objekta od granice sa susjedom, odnosno zar na ovaj način neće meni biti onemogućeno iskorištavanje mog zemljišta u istom omjeru kao i bespravnom graditelju koji može ovako legalizirati građevinu na 100% raspoloživom zemljištu iako to lokacijskim uvjetima nije dopušteno? To jest, zar ovim zakonom neće biti povrijeđena ustavna jednakost svih nas pred zakonom i jednaka mogućnost iskorištavanja zemljišta svih vlasnika?

Tko će mi nadoknaditi drastično umanjenje vrijednosti mog zemljišta, jer zbog ovako visokog i strmog krova buduća građevina i graditelj tek sa drugog kata će biti u mogućnosti imati pogled na more, dok prije dok je krov bio normalne konstrukcije se to moglo sa povišenog prizemlja?

Pogotovo kad je sada i nadstrešnica sa svojom visinom se izdigla do same međne crte pa se taj kut zatvorenosti još više povećao?

Oprostite što sam bio ovako dug i detaljan ali sam htio stvari učiniti jasnijim za shvaćanje. Unaprijed Vam se zahvaljujem na razumijevanju i na odgovoru što mi je činiti ako postoji neki način da zaštitim svoje interese dok još imam vremena, jer ako njihov zahtjev za legalizaciju prođe, tada mi se čini da je sve izgubljeno

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pošteno priznajem da nisam detaljno pročitao vaš opis jer je predugačak i nepregledan, ali se svejedno usuđujem odgovoriti.

 

Dakle, postojanje rješenja o uklanjanju (pravomoćnog i izvršnog ili ne), negativan utjecaj građevine na susjedne čestice, čak i gradnja na tuđemu itd. itd. - ništa od toga nije prepreka da se građevina legalizira.

 

Ovim zakonom su de facto sva rješenja o uklanjanju automatski proglašena ništavim.

 

U novinama ste mogli pročitati koliko ima neiuzvršenih takvih rješenja. Ne sjećam se brojke, ali red veličine je 10000. Osobno znam za rješenje o uklanjanju koje nije izvršeno više od 13 godina.

 

Zakasnili ste višestruko.

 

Prvo ste šutjeli dok je zakon bio u raspravi, iako je bilo očigledno da se u ime zakona kompletan pravni sustav ove države u području graditeljstva naprosto jednim potezom ukida.

 

Nakon toga ste zakasnili protestirati što se obavijesti o započetom postupku legalizacije "dostavljaju" susjedima samo na oglasnu ploču.

 

Nakon toga vjerojatno niste niti obilazili oglasnu ploču, postupak je vjerojatno započeo ali u njemu kao susjed ne možete više sudjelovati.

 

Za utjehu, da i možete ne bi vam pomoglo.

 

Svaki narod ima zakone kakve zaslužuje, a narod kojega predstavljaju oni koje uopće ne zanima za što glasaju kad donose zakon bolje i ne zaslužuje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svaka čast lijepo si ovo rekao.

I kada obilaziš oglasnu ploču nemaš dokaz da je obavjest bila i koliko dugo.

Možda je i bila dok je referent popušio cigaretu.

U Zadarskom npr. uredu možeš pogledati oglasnu ploču samo za vrijeme rada sa strankama a to je utorkom i četvrtkom od 8.30 - 11.00

Žalosno ali istinito (osobno provjerio-potjerao me zaštitar).

Također na pozivu strankama ne piše datum podnesenog zahtjeva (jako važan detalj).

Datum podnošenja zahtjeva piše tek na riješenju kad je sve gotovo.

Jednom riječju moraš biti vidovit da bi se mogao žaliti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svaka čast lijepo si ovo rekao.

I kada obilaziš oglasnu ploču nemaš dokaz da je obavjest bila i koliko dugo.

Možda je i bila dok je referent popušio cigaretu.

U Zadarskom npr. uredu možeš pogledati oglasnu ploču samo za vrijeme rada sa strankama a to je utorkom i četvrtkom od 8.30 - 11.00

Žalosno ali istinito (osobno provjerio-potjerao me zaštitar).

Također na pozivu strankama ne piše datum podnesenog zahtjeva (jako važan detalj).

Datum podnošenja zahtjeva piše tek na riješenju kad je sve gotovo.

Jednom riječju moraš biti vidovit da bi se mogao žaliti.

 

 

Ma sve sam ja to pregledao i uočio, ali nažalost i ja sam svijesan da sam zakasnio. U biti, to znači po nekom da sam bio ne ažuran, pasivan ili lijen, ali to se ne bi smjelo tako gledati. Iako sam bio zainteresiran ipak nisam ja pravnik i ne mogu otkriti zakulisane igre i podvale koje namjerno ostavlja zakonodavac kad piše zakon. Moram reći, zbog čega mnogo stručniji ljudi i upućeniji u ovu tematiku od mene, nisu pokrenuli postupak ustavnosti ovog zakona jer bespravne graditelje ne samo da amnestira već ih stavlije u daleko bolju i povlašteniju kategoriju od nas ostalih građana koji smo poštovali a koji ćemo i ubuduće morati poštovati zakon što bi trebalo biti nespojivo sa temeljnim pravima građana i jednakosti primjene zakona. I upravo radi toga ćemo ponovno biti zakinuti?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da je postupak još u tijeku i da se tek vrši priprema za podnošenje zahtijeva. U redu, čitao sam da kad se stavi na oglasnu ploču mora biti osam dana plus 20 dana za odgovor. e, ako sve to uspijem saznati i vidjeti na oglasnoj ploči na vrijeme, što bi trebao pisati, odnosno na što da se pozovem da bi nadležno tijelo odbilo zahtjev za legalizaciju tog objekta? Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

O svemu sam tome već pisao.

 

http://www.legalis.hr/forum/archive/index.php/t-62019.html

 

Također sam podnio prijedlo za ocjenu sukladnosti s ustavom odredbi o načinu obavještavanja stranaka isključivo preko oglasne ploče negdje rujna 2012. s prijedlogom da se do konačne odluke privremenom mjerom stave te odredbe izvan snage i primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, a sve zbog kratkih rokova u kojem se zakon primjenjuje. Prilično je vjerojatno da su Sudu pristigli slični zahtjevi i za druge aspekte toga zakona, ali od ustavnih sudaca ni glasa.

 

Zapravo je cijeli zakon napad na pravni poredak i kao takav neustavan, ali je očigledno da se Ustavni sud neće usuditi ići protiv političara pa bi napadanje cijelog zakona pred Sudom bilo gubljenje vremena.

 

Moj prijedlog će Ustavni sud "riješiti" tako da će pričekati da rokovi iz zakona isteknu, a nakon toga ionako neće biti važno kako će glasiti konačna odluka. Ustavni sud je ažuran samo ako se političarima žuri ili je u javnosti dignuta velika dreka.

 

Međutim, cijeli zakon je tako napisan da ako se i uspijete "ubaciti" u postupak, to vam neće pomoći. Zakon omogućuje da se legalizira praktično sve, osim baš najekstremnijih slučajeva kao što je gradnja usred nacionalnog parka ili posred trase magistralne prometnice, a ne bih se nimalo čudio da u praksi budu legalizirane i takve građevine (osim par iznimaka za medijsku uporabu prije izbora). Učestvovanjem u postupku možete samo malo prikočiti "investitora", i to na vlastiti trošak.

 

Budući da ovo nije prvi zakon o legalizaciji, iako je najsveobuhvatniji i najdrastičniji, već se takve amnestije provode periodički, nakon ovog zatišja možemo očekivati eksploziju nezakonite gradnje. Svatko razuman će računati na novu legalizaciju za 15-20 godina, a uz to neće htjeti od sebe praviti budalu trošeći novac na dozvole i papire.

 

Sam broj nezakonitih građevina onemogućuje i onemogućavat će i u budućnosti djelovanje građevinske inspekcije. Ne mogu oni toliko po zakonu srušiti koliko graditelji mogu nezakonito graditi. Pri nezakonitoj gradnji nema problema s rokovima za žalbu, čekanja na donošenje rješenja ...:-)

 

Osnovna pretpostavka za održavanje reda u prostoru bi bila osposobljavanje građevinske inspekcije i državne administracije da rade svoj posao, a tek onda sve ostalo. (To je i Čaćić svojevremeno rekao na Vladi ministru graditeljstva kad su predlagali ovaj zakon, a on se u nezakonite stranputice građevinskog biznisa sigurno razumije :-) Ovako, to je samo trenutno popunjavanje državnog proračuna.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

iako sam lajk, sve sam to i ja uočio, ali eto, mislio sam da će netko kvalificiraniji moči naći neko rješenje. Za sve one koje interesira a vjerujem da će i te kako biti podvale na štetu privatnog vlasništva pripremaju se novi zakon o izvlaštenju i pomorskom dobru (kasni), te su na stranicama ministarstava otvorena za javnu raspravu

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija