Jump to content

Naplata manjkova u trgovini


Preporučene objave

objavljeno:

Dakle, u trgovini je nastao višak/manjak na 2 artikla. Naravno skuplji artikal fali a jeftiniji artikal je višak. Sada poslodavac želi to naplatiti kao pod izlikom nemara. U mom ugovoru ima stavka gdje piše da odgovaram za robu u trgovini i da mogu naplatiti "štetu".

Troje nas je u trgovini i žele podijeliti nastalu štetu na 3 dijela.

Do zamjene artikla je moglo doći ulazom robe u trgovini - zaprimanjem, ili izlazom iz trgovine - prodajom/fakturiranjem artikla.

U ovom slučaju ja mogu dokazati da nisam kriv za nastalu štetu. Na ulazu je potpis od drugog kolege, a na izlaznim računima nema mog imena.

Nastala šteta se otkrila dok ja bio na godišnjem odmoru. Odluka poslodavca o naplati štete je donesena dok ja bio na odmoru. Ovog ponedjeljka, prije 3 dana, putem emaila sam napisao kratki email našem voditelju i rekao da postoji dokazi koji ukazuju na to da nisam kriv za nastalu štetu i da ću svaku naplatu (odbijanje od moje plaće) smatrati utjerivanje dugova.

No odgovor je bio očekivano kratak i rečeno je da smatra da su svi krivi te da će se to kolektivno naplatiti.

Drugi dan je voditelj došao do trgovine sa odlukom i zahtjevao je potpis da sam primio odluku na znanje, što naravno nisam potpisao. Rekao je da potpis ionako nije obavezan te da će mi se odluka poslati poštom.

Poštar je jučer bio i obzirom da je preporučeno pismo treba se potpisati da sam preuzeo pismo od poštara, što naravno nisam učinio. Logika mi govori ako je to samo obavijest ne treba moj potpis.

Dakle, ako imam dokaze da nisam prouzročio štetu, dakle pisani dokumenti i računi koji nisu na moje ime (ulaz-izlaz robe iz trgovine).

Imam li kakvu zakonsku podlugu za tužbu za protupravno naplate štete? I što mogu učiniti?

Mora postojati neki zakon koji će zaštititi i pravo radnika koji nije kriv?

 

Hvala unaprijed na bilo koju povratnu informaciju

  • 1 mjesec kasnije...
odgovoreno:

U međuvremenu, čitajući svugdje po malo, došao do zaključka da moram napraviti pismeni prigovor na njihovu odluku.

Ukratko, pismenu odluku nisam potpisao kada su mi osobno uručili, pod opaskom "ne moraš ti potpisati jer nije tvoj potpis bitan". Nakon par dana ta odluka je došla preporučeno poštom, no nikoga nije bilo kući pa opet nitko nije potpisao da je preuzeto. Tjedan dana poslije je opet došlo poštom i potpisao sam, pismeni prigovor sam namisao i poslao preporučeno dan nakon što sam preuzeo odluku i napomenuo kada dobio odluku i da imam 15 dana prigovora na tu odluku. Još sam im napomenuo da u njihovoj odluci nema upute o pravnom lijeku što mislim da po zakonu (kada traže "naplatu štete") bi trebalo biti obavezan. Telefonski je rečeno da je zakonski rok za odgovor na prigovor 15 dana. No nakon par dana je stigla plaća i već su sjeli sa svojom "naplatom". Telefonski sam opet zvao našu pravnu službu i pitao kako mi mogu naplatiti štetu bez mog odobrenja i bez da mi prethodno riješe prigovor, bez obzira što oni odgovorili. Usmeno mi je rečeno da su u gužvi i da će pokušati to hitno riješiti. Nakon 22 dana, pošaljem email sa zamolbom da je prošlo 15 dana (i više) i da riješe moj prigovor prije obračuna sljedeće plaće. Sa današnjim danom prošlo je 32 dana od primitka mojeg prigovora, odgovora nema, i sjeli su sa drugom ratom "naplate štete" na moju plaću.

 

Što mi je činiti? Imam li po kakvom zakonu ikakvu zaštitu. Mene nije u interesu nekoga tužiti no sve ovo je apsurd i po svemu sudeći gaženje radnika, ignoriranje u nadi da će radnik "zaboraviti" ili "odustati" od svega?

odgovoreno:

Čl. 129. Zakona o radu -

 

"(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

 

(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

 

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

 

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

 

(5) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka.

 

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članka 130. ovoga Zakona.

 

(7) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud u smislu odredbi ovoga Zakona je sud nadležan za radne sporove."

  • 1 mjesec kasnije...

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i kasnije se registrirati. Ako imate korisnički račun na ovom portalu, prijavite se ovdje kako bi objavljivali s tim korisničkim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija