Uvijeti za zasnivanje radnog odnosa učitelja

[škole]

Poštovani,

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školstvu regulirani su u čl. 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U skladu s tim molim Vas možete li pojasniti značenje st. 3. čl. 155. Istog Zakona.

 

Radi preglednosti citiram cijeli čl. 155. koji glasi:

 

(1) Učitelji predmetne nastave u osnovnoj školi koji su stekli višu stručnu spremu odgovarajuće vrste do 7. siječnja 1991., a koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

(2) Učitelji razredne nastave u osnovnoj školi koji su stekli višu stručnu spremu odgovarajuće vrste završetkom dvogodišnjeg studija razredne nastave upisanog najkasnije do 1992. godine, a koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

(3) Učitelji iz stavka 1. ovog članka, kao i učitelji s višom stručnom spremom stečenom prema uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog članka, a koji na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu zatečeni u radnom odnosu u osnovnoj školi, mogu zasnovati radni odnos u osnovnoj školi.

Može li se iz navedenog zaključiti da i osobe, odnosno učitelji s VŠS, a u skladu sa st. 3. čl. 155. imaju uvijete za zasnivanje radnog odnosa u osnovnoj školi na neodređeno radno vrijeme.

Unaprijed se zahvaljujem.

 

Srdačan pozdrav!

[newbie]

Postoji nešto što se zove završne i prijelazne odredbe, a one služe upravo tome što riječ daje naslutiti- najjednostavnije rečeno: prelazu prošlosti u sadašnjost sa što manje moguće štete.

 

Da bi vam bilo jasnije što je pisac htio reći, pogledajte u tekstu Nacrta prijedloga ZOOOSŠ ('08.)

 

Člankom 155. osigurava se zaštita stečenih prava učitelja razredne i predmetne nastave s višom stručnom spremom za rad u osnovnim školama. Naime, odredbama članka 71.a Zakona o osnovnom školstvu propisano je da se odgovarajućom stručnom spremom za obavljanje poslova učitelja razredne nastave smatra visoka stručna sprema odgovarajuće vrste, odnosno viša stručna sprema odgovarajuće vrste ako je stečena u dvogodišnjem studiju razredne nastave upisanom najkasnije do 1992. godine, te da se odgovarajućom stručnom spremom za obavljanje poslova učitelja predmetne nastave smatra visoka stručna sprema odgovarajuće vrste, odnosno viša stručna sprema odgovarajuće vrste ako je stečena do stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 59/90).

 

Budući da se ovim Zakonom propisuje da učitelj razredne i predmetne nastave u osnovnoj školi može biti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij, potrebno je učiteljima razredne i predmetne nastave s višom stručnom spremom koji su na dan stupanja na snagu Zakona zatečeni u radnom odnosu u osnovnim školama, omogućiti nastavak rada na radnim mjestima na kojima su zatečeni, kao i osigurati mogućnost rada u drugoj osnovnoj školi. Stavkom 3. ovog članka omogućava se rad i osobama koje u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona nisu zatečene u radnom odnosu u osnovnoj školi, a koje imaju istu naobrazbu kao i osobe zatečene u radnom odnosu."

Nije riječ o ničemu spektakularno novom od '08., već nasljeđu intencija prethodnog ZOŠa, koji još od 1990. VŠS tj dvogodišnji studij, nije smatrao ispunjenim zakonskim uvjetom u predmetnoj nastavi, svojim izmjenama iz 2001. ni za razrednu, a ovo rješavao na sličan način.

 

OK, uz malenu iznimku razdoblja '05.-'08. kada je pod pojam "zakonskog uvjeta" vraćena VŠS, ali to nije imalo nikakve veze s učiteljima i zaštitom njihovog zaposlenja ili zapošljavanja, već sa 48% nezakonitih mandata ravnatelja '01.-'05., te ponovnim vraćanjem mogućnosti VŠS da se kandidiraju na to mjesto ispunivši prvenstveni uvjet- ispuniti zakonski uvjet za učitelja, a ona odredba koja je štitila osobu kao učitelja nije bila dovoljna i za ovo drugo mjesto. Možda taj korak unatrag '05.-'08. u odnosu na prethodnih 5-15g, unosi ponekad blagu zabunu o značenju pojma zakonski uvjet i dan danas, jer ispada da za je za radno mjesto učitelja više od 2-3g studija bio uvjet 15tak godina (za razrednu je to trajalo 4g), pa sljedeće 3g nije bio uvjet, pa zadnjih nekoliko jest opet svima.

 

Dakle, za osobe sa všs, tj dvogodišnjim studijem, koje su navedene u čl.155 se ne može utvrditi da zakonski uvjet ispunjavaju, ali (!) su njihova prethodno stečena prava zaštićena na ovaj način i može ih se zapošljavati na radnom mjestu za koje su se (do) prije 20tak godina školovali.

uređeno: 14. kolovoz 2013. od newbie

[škole]

Zahvaljujem na odgovoru.

Dakle, po važećem Zakonu i osobe s VŠS (čl. 155. ZOOOSŠ) se mogu zaposliti u OŠ na neodređeno radno vrijeme. (iako ovo na neodređeno nije naglašeno u Zakonu, ali je za pretpostaviti). Naravno, za vjerovati je da te osobe mogu zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme jedino ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete utvrđene čl. 105. istog Zakona. (možda i taj mali dodatak fali u Zakonu, a možda je i namjerno izostavljen?).

Usput, proanalizirao sam bivši Zakon o osnovnom školstvu i njegove izmjene i dopune. Kako je čl. 97. iz izvornog ZOŠ iz 1990. izbrisan pretpostavljam da je Zakon o izmjenama i dopunama ZOŠ već i u 2001. g. na određeni način omogućio ravnopravnost prilikom zasnivanja radnog odnosa osobama s VŠS naspram onih s VSS. (možda griješim, ali mislim da se ne radi samo o periodu od 2005.-2008.).

Citiram čl. 40. Zakona o izmjenama i dopunama ZOŠ iz 2001.

Uz osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 73. ovoga Zakona, poslove učitelja predmetne nastave može obavljati i osoba koja ima odgovarajuću višu stručnu spremu pod uvjetom da ju je stekla do stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine« br. 59/90.).

Poslove učitelja razredne nastave može obavljati i osoba koja je najkasnije do 1992. godine upisala dvogodišnji studij razredne nastave i stekla odgovarajuću višu stručnu spremu.

Kakvo je Vaše razmišljanje o tome?

Srdačan pozdrav!

[newbie]

Treba razlikovati osobe koje zakonski uvjet ispunjavaju i one koji ga ne ispunjavaju.

Dakle, od 2008. nadalje, zakonski uvjet za učitelja predmetne nastave je isti kao i 1990. nadalje, za razrednu isti kao 2001.-2005.

 

S druge strane, postoji skupina koja je obrazovanje završila u vrijeme kada nije bilo mogućnosti steći drugi/drukčiji stupanj stručne spreme i njima je omogućeno zaposlenje bez potrebe za doškolovanjem. A to su isključivo oni koji su do navedenih rokova (1990. jedni, 1992. drugi) obavili ono što se od njih očekivalo.

 

Te osobe i tzv. "nestručne" (neodgovarajući stupanj obrazovanja ili obrazovni profil) nisu u jednakom položaju. Naime, ovim drugima od nedavno nije moguće zaposlenje na neodređeno radno vrijeme, ni iznimkama niti posebnim postupcima do odobrenja ministra (koji je počinjao dokazivanjem kako škola nije mogla naći stručnu osobu a tražila je u propisanim rokovima i redovito, 5g do ovog Zakona, 3g od njegovog stupanja na snagu pa do ukinuća te mogućnosti).

Osobama o kojima pričamo, takvo što nije ni bilo potrebno.

[newbie]

Usput, proanalizirao sam bivši Zakon o osnovnom školstvu i njegove izmjene i dopune. Kako je čl. 97. iz izvornog ZOŠ iz 1990. izbrisan pretpostavljam da je Zakon o izmjenama i dopunama ZOŠ već i u 2001. g. na određeni način omogućio ravnopravnost prilikom zasnivanja radnog odnosa osobama s VŠS naspram onih s VSS. (možda griješim, ali mislim da se ne radi samo o periodu od 2005.-2008.).

U ispunjavanju zakonskog uvjeta- ne. Jer, VSS (zakonski uvjet za svih) je bio dio uvjeta za druge mogućnosti te iste osobe, mimo rada na radnom mjestu upravo kao učitelj i ništa drugo.

U mogućnosti zaposlenja na poslovima učitelja- da, postojala je mogućnost, nalik ovoj sada.

 

U odlukama Vrhovnog suda 2003. i Ustavnog 2005. i nadalje, zamjereno je nerazlikovanje "ispuniti propisani uvjet" i mogućnosti iz prelaznih odredbi, jer se to koristilo kao dokaz ispunjenih uvjeta za imenovanja na druge dužnosti, a u ogromnom postotku od skoro polovice RH škola zamenarena činjenica da se mogućnost iz prelaznih odredbi odnosi isključivo za radno mjesto na koje se odnose (učitelja). Brzopotezno je promjenjen dio o uvjetima na nazadnije od 1990., ali se riješio gorući problem: učiteljima za njihovo radno mjesto nikakva razlika, a všs učitelj bilo kojeg obrazovnog profila se mogao kandidirati za ravnatelja, jer je uvjet za učitelja nakon mnogo vremena ipak (opet) formalno ispunio.

 

Usporedivši sa sadašnjim mogućnostima, prelazne odredbe su trenutno ipak korektnije u tom pogledu, a kad je (bilo) potrebno produljiti rok kada će i ravnatelj morati ispunjavati zakonske uvjete za učitelja, mijenja se samo ta sitnica, a ne putem mijenjanja uvjeta za učitelje naniže. Objašnjenje sadašnjih odredbi ograničenih vremenskim rokom u pogledu kandidatura za druge dužnosti a ne samo posao učitelja, nalazi se još u odlukama Ustavnog suda 2005. nadalje: logično je staviti do znanja da je u tom segmentu potrebno zahtjevati više, a ne stavljati letvicu na najniže moguće.

 

Iz mnogih sličnih i hipotetskih (nažalost, ne i nemogućih) razloga je važno razlikovati ispunjava li osoba zakonski uvjet ili ostvaruje pravo na zaposlenje na vrlo određenom radnom mjestu bez potrebe za doškolovanjem. Kad je riječ samo o činjenici zaposliti nekog kao učitelja ili ne i kako, razlika je u samom početku:

- jednima: aha, ispunjava uvjete po čl.105, ok ugovor može

- drugima: aha, ne ispunjava uvjete po čl.105, ali prema datumu diplome/ upisa na studij, upada u skupinu iz čl.155, ok ugovor može

Sasvim treća kategorija su osobe:

- aha, ne ispunjava uvjete po čl. 105, ne spada u skupinu iz čl.155, ali nemamo nikog drugog na natječaju, pa ajmo na određeno i ponavljamo za par mjeseci (i tako unedogled ili dok se pojavi tkogod).

uređeno: 15. kolovoz 2013. od newbie

[škole]

Još jednom puno hvala na odgovoru.

Do neke druge prilike primite srdačan pozdrav!