Bliski susret sa dabrom na cesti

[Knapa]

Konačan ishod sudionika

Dabar mrtav, auto oštečen (nije u voznom stanju).

Rezime događaja

Uvećer kada je već pao mrak, vozila sam po županijskoj cesti; u trenutku kada sam u tim okolnostima uočila dabra na cesti, ususret mi je prilazio auto, drugi sam imala iza sebe, sa desne strane mi je bila graba, a iako sam vozila po propisu, nisam se uspjela zaustaviti na vrijeme; pogazila sam dabra (ženku) a od udarca je nastala prilična šteta na autu; nazvala sam policiju koja je ustanovila da nisam pod utjecajem droga i alkohola, te smo pronašli dabra u travi s desne strane ceste; slijedeći protokol, policajci su pozvali lovoovlaštenika na tom području (lovačko društvo); lovci su odbili preuzeti tijelo životinje; policija poziva dežurnog veterinara koji odnosi tijelo; policijski zapisnik je u izradi; imam procjenu štete od ovlaštenog procjenitelja; auto je na popravku

 

Pitanje naknade štete

Kako se ne osjećam krivom zvog nastalog događaja, krenula sam u potragu od koga bih trebala potraživati naknadu štete.

 

Odgovori

a) lovoovlaštenik - dabar je zaštićena životinja / mi nemamo ništa s time, ne želimo preuzeti životinju / nema šanse da vam ikada naše lovačko društvo isplati štetu / nismo bili u skupnom lovu u tom trenutku / postavljena je tabla 'Oprez - divljač na cesti' (1,4 km od mjesta događaja) / možete nas tužiti, izgubiti ćete / još bismo vam mogli poslati račun zato što ste ubili dabra (otkupna cijena u zakonu za dabra je 1.500,00 kn);

b) osiguranje - nemate kasko / vaša polica ne pokriva takve slučajeve;

c) Ministarstvo zaštite prirode - po Zakonu o lovstvu dabar nije strogo zaštićena životinja u kojem bi slučaju to bilo u našoj ingerenciji, već ju se tretira kao divljač u trajnom lovostaju, te tako spada u ingerenciju lovoovlaštenika;

d) Ministarstvo poljoprivrede / sektor za lovstvo - lovci su trebali preuzeti tijelo životinje jer po Zakonu o lovstvu, članak 3 kaže da je dabar divljač, a članak 83 stavak 3 kaže da štetu koju učini divljač snosi lovoovlaštenik (ukratko) / lovci često mješaju postojeći Zakon koji je na snazi sa Prijedlogom zakona koji je u tijeku gdje je predloženo da dabar bude u kategoriji strogo zaštićenih životinja;

e) odvjetnik - iznad Zakona o lovstvu je Zakon o cestama koji kaže da ako divljač prouzroči štetu vozilu, onda je to u ingerenciji lovoovlaštenika samo ako nije poduzeo mjere za sprečavanje štete, koja podrazumijeva nalog cestama za postavljanje znaka 'Oprez - divljač na cesti' / smatra da nema osnove za tužbu.

 

Što mislite o ovome slučaju? Zar uistinu ne mogu od nikoga potraživati naknadu štete?

Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.

[renvoi]

 

Što mislite o ovome slučaju? Zar uistinu ne mogu od nikoga potraživati naknadu štete?

Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.

 

Prije svega, sućut dabru.

 

Dabar je po čl. 3. st. 1. Zakona o lovstvu divljač (sitna divljač).

Županijska uprava za ceste nije odgovorna jer je poduzela ono što ju ekskulpira od odgovornosti po čl. 50. st. 2. Zakona o cestama (postavila znak "divljač na cesti").

 

Smatram da bi Vam lovačko društvo bilo dužno naknaditi štetu, ali morate dokazati da ste poduzeli sve da do sudara ne dođe (vozili unutar ograničenja brzine, bez utjecaja alkohola...).

I odredba čl. 83. st. 1. Zakona o lovstvu ide tome u prilog.

Ali vidjet ćemo što će reći sudska praksa.

 

P.S. jako je važno da u policijskom zapisniku stoji da ste sudarili dabra.

[Knapa]

@Renvol: Hvala na mišljenju.

 

Koliko sam ja uspjela shvatiti, znak štiti i ceste i lovoovlaštenika, jer zapravo lovoovlaštenik 'naručuje' znak od cesta (tako mi je objasnila odvjetnica). Dakle i lovci su sa svoje strane poduzeli mjere za sprječavanja nastanka štete.

Na žalost, ne mogu si priuštiti odlazak na sud ako nisam sigurna (a posebno odvjetnik) u dobivanje spora. Stoga ću vrlo vjerojatno odlučiti ne pokretati tužbu.

 

Ali, ono, stvarno mi nije jasno da u ovom slučaju zakon omogućuje zaštitu svih, samo ne mene. Iako, kad onako kozmički sagledam situaciju - ja sam ta koja je ubila životinju (neovisno o okolnostima), ja ću to i da platim!

 

P.S. Neobična mi je ta formulacija 'sudariti dabra'. Zašto je važno da upravo tako piše u zapisniku?

[G-man]

Koliko sam ja uspjela shvatiti, znak štiti i ceste i lovoovlaštenika, jer zapravo lovoovlaštenik 'naručuje' znak od cesta (tako mi je objasnila odvjetnica.

 

Dobro vam je objasnila. Da nije bilo znaka ili da je riječ o brzoj cesti ili autocesti (u kojem slučaju bi cesta morala biti ograđena) - postojala bi osnova odgovornosti. Ovako, i moje mišljenje je da bolje da se ne upuštate u postupak, jer zakonske obveze potencijalno odgovorni subjekti (ŽUC i lovoovlaštenik) su ispunili.

[renvoi]

P.S. Neobična mi je ta formulacija 'sudariti dabra'. Zašto je važno da upravo tako piše u zapisniku?

 

Ako u policijskom zapisniku stoji da je do štete došlo uslijed naleta vozila na dabra, tada se odgovornost utvrđuje prema odredbama spomenutih zakona. Jer da ste npr. udarili u psa i razbili auto, tada bi se odgovornost prosuđivala po odredbama drugog zakona.

 

Da se razumijemo, mogla bi se tražiti naknada štete po toj osnovi i da u policijskom zapisniku ne piše da je do štete došlo uslijed naleta na divljač, ali tada biste to morali posebno dokazivati.

 

Okolnost da je lovoovlaštenik, kako kažete "naručio" postavljanje znaka, i da je znak postavljen, oslobađa odgovornosti jedino pravnu osobu koja gospodari cestom i to izričito stoji u čl. 50.st.2. ZC-a. Ali ta ista odredba ne oslobađa odgovornosti lovoovlaštenika, ne znam od kuda to odvjetnici. To ne proizlazi iz dikcije te odredbe.

 

Ali puno veći je problem što ni jedna odredba (jasno i precizno) ne utvrđuje odgovornost lovoovlaštenika za slučaj naleta vozila na divljač. Sad da li je to bio namjerni ili slučajni propust zakonodavca teško je reći.

 

U svakom slučaju, nema mi smisla da Vam nitko nije dužan nadoknaditi štetu, pogotovo kada ste vozili unutar ograničenja brzine.

Iako smatram da je jedino logično da Vam štetu naknadi lovoovlaštenik jer je on odgovoran za divljač unutar lovišta, bilo bi pametno da pričekate sa tužbom dok naši sudovi ne zauzmu neki stav glede tog pitanja. Zastara je tri godine.

[G-man]

Ali puno veći je problem što ni jedna odredba (jasno i precizno) ne utvrđuje odgovornost lovoovlaštenika za slučaj naleta vozila na divljač. Sad da li je to bio namjerni ili slučajni propust zakonodavca teško je reći.

 

U svakom slučaju, nema mi smisla da Vam nitko nije dužan nadoknaditi štetu, pogotovo kada ste vozili unutar ograničenja brzine.

Iako smatram da je jedino logično da Vam štetu naknadi lovoovlaštenik jer je on odgovoran za divljač unutar lovišta, bilo bi pametno da pričekate sa tužbom dok naši sudovi ne zauzmu neki stav glede tog pitanja. Zastara je tri godine.

 

Ovo je sve točno, Renvoi. Ali problem je u tome da sudovi različito sude (barem dosada je tako bilo), a po reviziji po vrijednosnom kriteriju (> 200.000,00 kuna) pred VSRH jako malo toga dođe, i većinom neki nesporni primjeri, pa i ne možemo govoriti o nekoj relevantnoj unifikaciji prakse.

 

Načelo jeste sljedeće - prema našoj praksi, divljač je opasna stvar, a za štetu koja potječe od opasne stvari odgovara se po principu objektivne odgovornosti - "vlasnik" odnosno u ovom slučaju lovoovlaštenik. Ali onda kad dođe do suđenja, onda ima svega - je li cesta (prometnica) dio lovišta ili ne, radi li se o divljači iz tog lovišta, postoji li i (su)odgovornost subjekta nadležnog za upravljanje cestom, doprinos oštećenika itd, itd, itd.

 

Knapa, da se malo ispravim u odnosu na svoj raniji post - ja bih vam savjetovao da provjerite praksu u predmetima slične naravi na sudu koji bi bio nadležan da sudi u vašem predmetu i tamo ćete dobiti definitivan odgovor isplati li se ići u tužbu ili ne.

[Knapa]

Renvoi i G-man, puno vam hvala na odgovorima, zaista.

 

Vrijedna mi je informacija o zastari, jer sam u ovih par dana nakon tog događaja, došla do zaključka da nema smisla ulaziti u spor, upravo zbog svih zavrzlama koje ne idu meni u prilog. Ovako, ostaje neka nada da bi u budućnosti mogla doći na snagu neka zakonska odredba sklonija oštećeniku (pritom ne mislim na dabričinu obitelj ).

 

A, G-man, još bih iskoristila priliku pa Vas pitala, na koji način mogu provjeriti kakva je praksa nadležnog suda? Mogu li ljudi slobodno zamoliti, negdje na sudu, da im se da na uvid odluke po sličnim predmetima?

[G-man]

A, G-man, još bih iskoristila priliku pa Vas pitala, na koji način mogu provjeriti kakva je praksa nadležnog suda? Mogu li ljudi slobodno zamoliti, negdje na sudu, da im se da na uvid odluke po sličnim predmetima?

 

http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/

[Knapa]

G-man, hvala, još jednom. Međutim, kako sam laik, pretraživanje mi je prošlo neuspješno.

[renvoi]

Načelo jeste sljedeće - prema našoj praksi, divljač je opasna stvar, a za štetu koja potječe od opasne stvari odgovara se po principu objektivne odgovornosti - "vlasnik" odnosno u ovom slučaju lovoovlaštenik.

 

Prema čl. 50. st. 1. ZC-a (koji se primijenjuje kao lex specialis), za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Čini mi se da je tom odredbom zakonodavac još malo zakomplicirao i onako kompliciranu stvar.

[G-man]

G-man, hvala, još jednom. Međutim, kako sam laik, pretraživanje mi je prošlo neuspješno.

 

Ajmo ovako - u rubrici Naziv suda upišite - Županijski sud u xy (ili Općinski ako je u bazi), u rubrici Sudski odjel - upišite Građanski, a u rubrici Sadržaj odluke/sentence - upišite sljedeće : *divljač* *šteta*.

 

Prema čl. 50. st. 1. ZC-a (koji se primijenjuje kao lex specialis), za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Čini mi se da je tom odredbom zakonodavac još malo zakomplicirao i onako kompliciranu stvar.

 

Renvoi, to je upravo ono o čemu govorim - ima različitih razmišljanja, a ni zakonski tekst ne pomaže baš. Zato bi bilo dobro provjeriti stajalište (u ovom predmetu) nadležnog Općinskog suda odnosno nadležnog Županijskog suda.

[Knapa]

Šteta se desila na području Vrbovca, koji spada u Zagrebačku županiju.

Izgleda da na Županijskom sudu u Zagrebu, takvih predmeta nije bilo.

 

Na pretraživaču sam tražila i Bjelovar, jer nam je najbliži i tamo sam našla dva teksta, koji se, čini mi se, odnose na isti predmet, a u kojem je bila riječ o srni, koja spada u krupnu divljač. (Negdje mi je ostalo u pamćenju da je nešto različito kad je riječ o sitnoj divljači, u koju spada dabar.) Presuda glasi:

"Sentenca

Županijska uprava za ceste nije odgovorna za štetu koja nastane naletom osobnog automobila na srnu u naseljenom mjestu na cesti koju inaće održava, jer ni iz koje zakonske i podzakonske odredbe ne proizlazi da je trebalo postaviti prometni znak "divljač na cesti u naseljenom mjestu", a to nije tražio niti osiguranik lovačko društvo, pa osiguravajućoj organizaciji kao osiguravatelju ne pripada pravo na povrat isplaćenog na osnovi subrogacije."

 

Pretpostavljam da je ovdje: osiguravajuće društvo lovoovlaštenika tužilo Županijske ceste jer nije postavilo znak; društvo je isplatilo štetu oštećeniku; i nisu dobili spor. Jesam li u pravu? (Ako jesam, idem odmah upisati Pravni faks! ;D

[G-man]

Pretpostavljam da je ovdje: osiguravajuće društvo lovoovlaštenika tužilo Županijske ceste jer nije postavilo znak; društvo je isplatilo štetu oštećeniku; i nisu dobili spor. Jesam li u pravu? (Ako jesam, idem odmah upisati Pravni faks! ;D

 

Prilično dobro, Knapa!

[uvjetno]

Sve ste dobro zaključili što se tiče zakonodavca (nejasni zakoni u koaliziji jedni sa drugim). Postoji niz različitih situacija i okolnosti po kojima se pokreće sudski spor. Želio bih napomenuti da nijedan ŽUC nije platio štetu učinjenu na vozilu od divljači, jer se bavi održavanjem i gradnjom prometnica.

U policijski zapisnik BITNO je da uđe: da li je bilo naleta vozila na divljač ili divljači na vozilo (štete na bočnim stranama vozila). U drugom slučaju kriv je definitvno vlasnik (lovačko društvo), prema već spomenutoj legeslativi Zakona o obveznim odnosima i Zakona o lovstvu, laički rečeno "divljač je opasna stvar na cesti i uz cestu". Imate velike šanse dobiti sudski spor.

Osiguravajuća društva snose rizik osiguranja. Dogodilo se to da su bili u "gubicima", tj. uplaćena suma u kunama nije bila dovoljna da pokrije štetu, a pogotovo OD ne vole gubiti.

Sudovi moraju donositi odluke prema postojećim zakonima kakvi god oni bili. Zato svaki sudac mora imati i neku logiku zaključivanja merituma stvari. Sukladno pravnoj tradiciji RH i većine zemalja EU, odgovornost za štetu na vozilima nastalu od naleta divljači, u svakom slučaju snosi osoba koja upravlja lovištem. Upravo su lovačka društva i ovlaštenici lova ti koji uživaju određene povlastice glede lova i to u vidu rekreacije, zabave i sl.. Lovci po svim pravilima morala i običaja moraju imati odgovornost za štetu koja eventualno nastane trećim osobama u vezi sa njihovom djelatnošću lova-u tom smjeru sastaviti tužbu.

Knapa, šteta što niste uzeli za svjedoke vozače vozila iza vas, za nedvojbeno utvrđivanje vožnje sukaldno Zakonu o sig. prometa na cestama-poštivanje brzine. Nemate što izgubiti, učite i proučavajte zakon i možete sami sastaviti sudsku tužbu uz minimalne troškove. Time možete steći i simpatije sudaca, samo pazite da nije lovac. (ovo je jako važno).

Dakle, Problem postoji za četiri glavna aktera, kolokvijalno rečeno za: «vozače», "cestare", "lovačka društva» i «osiguravajuća društva», a sada i za petog – «sudove», koji svi imaju različita stajališta, smatrajući svaki od njih da odgovornost leži na nekome drugom a ne na njima i očito je da se čim prije mora iznaći krajnje rješenje kojim će biti pojašnjena sva ova problematika i prema kojem neće biti sporno tko je odgovoran za štete na vozilima odnosno na divljači u slučaju naleta jednog na drugog na bilo kojoj prometnici ili cesti.

Sudska praksa:

- Županijski sud u Virovitici- presuda br.Gž-

159/10 od 02.09.2010.g. – potvrđuje se presuda da

su HC d.. krive jer je dokazano da vozač nije

kriv, nije bilo skupnog lova pa nije krivo lovačko

društvo i krive su HC jer tako piše u izmjenama

zakona o lovstvu, a HC nisu dokazale da bi trebale

biti oslobođene od odgovornosti iz razloga iz čl.

1067. Zakona o obveznim odnosima ( radi se o

oslobađanju od odgovornosti za opasnu stvar ili

opasnu djelatnost – što pak cesta i održavanje cesta

nisu !? – pa će Vrhovni sud u revizijskom postupku i

o tome morati voditi računa);

· Županijski sud u Koprivnici presuda br.Gž-

1894/11 od 17.05.2011.g. – potvrđuje se presuda da

je ŽUC kriv, jer je dokazano da vozač nije kriv

( iako je vozio 100 km/h, na mjestu gdje je

dopušteno 90 km/h ) i nije bilo skupnog lova, a

sudar je bio van važenja postavljenog prometnog

znaka «divljač na cesti», pa nisu krivi ni vozač ( jer

je vještak utvrdio da je sudar mogao biti izbjegnut

samo ako bi vozač vozio do 58 km/h, pa radi toga

nije bitno što je vozio iznad dopuštene brzine,

obzirom da nije morao voziti sporije od 90 km/h ), a

ni lovačko društvo. Zato je kriv ŽUC jer tako piše u

izmjenama zakona o lovstvu, koje su tada bile na

snazi, a ŽUC nije dokazao da su krivi vozač ili

lovačko društvo. Sud ističe da se primjenjuje «lex

specialis» - Zakon o lovstvu, a ne Zakon o obveznim

odnosima za opasnu stvar !? Kako ŽUC nije

dokazao da nije kriv, a nije dokazao ni da je kriv

vozač ili da je krivo lovačko društvo, proizlazi da je

tada kriv ŽUC. ŽUC-u nikako nije jasno zašto je

ŽUC kriv i što i kako je ŽUC trebao dokazati da nije

kriv, i zato je izjavljena revizija, pa će Vrhovni sud u

revizijskom postupku o svemu tome morati donijeti

konačnu presudu.

-· za štetu nastalu na automobilu zbog

iznenadnog naleta divljači na prometnici, oštećeniku

odgovara lovačko društvo iz čijeg područja potječe

divljač, prema načelu objektivne odgovornosti, pod

pretpostavkom da lovačko društvo gospodari

lovištem uz državnu cestu, a iz tog lovišta je naišao

srnjak koji je prouzročio nesreću i to bez obzira što

mjesto naleta automobila na srnjaka ne pripada

lovištu lovačkog društva (Žs u Varaždinu, Gž-168/05

od 15.02.2005. izbor 2/05-48);

-· Županijska uprava za ceste nije odgovorna za

štetu koja nastane naletom osobnog automobila na

srnu u naseljenom mjestu, na cesti koju inače

održava. Naime, ni iz koje zakonske i podzakonske

odredbe ne proizlazi da je trebalo postaviti prometni

znak "Divljač na cesti" u naseljenom mjestu. To nije

zahtijevao niti osiguranik lovačko društvo i zato

osiguratelju ne pripada pravo na vraćanje isplaćenog

na temelju subrogacije (Žs u Bjelovaru, Gž-425/04

od 25.03.2004. izbor 1/04-47);

· za štetu prouzročenu naletom divljači na

motorno vozilo na javnoj prometnici na području

lovišta lovačko društvo odgovara prema općim

propisima o naknadi štete, a ne prema odredbama

Zakona o lovstvu (Vs, REV.1328/1987 od

08.12.1997. PSP-35/80 i INFORMATOR 3630);

· lovačko društvo odgovara prema načelu

objektivne odgovornosti za štetu koja je nastala

naletom divlje svinje na automobil na javnoj

prometnici (Vs. REV.2101/1986 od 29.01.1987.

PSP-35/89)

[Knapa]

Uvjetno, hvala Vam puno na iscrpnom odgovoru. Ja sam se malo umorila od traženja pravne zaštite, jer je danas na žalost stvarnost takva, da za svaki 'drek' moramo angažirati odvjetnika. A samohrane mame, kao što sam ja, nemaju baš vremena puno 'lunjati okolo', već moraju rješavati probleme ekspeditivno, pa makar i na vlastitu štetu. (Nesretna je okolnost, da se u zadnjih par godina u mom životu, svako malo dešava neki 'drek'.) Sviđa mi se Vaš prijedlog da pokrenem sudski postupak sama, ali nisam sigurna da bi u sredini u kojoj živim naišla na simpatije - jer kao što je na ovom području gotovo svaka cesta dijelom nekog lovišta, tako je i gotovo svaka 'faca' - lovac. Iz dosadašnjeg 'lunjanja' shvatila sam da je najbolje da ostavim to za neku drugu priliku kada ću imati malo više vremena a prije nastupanja zastare ili, što je izglednije - za nikad.

Hvala Vam još jednom!

[uvjetno]

Knapa, nemoj odustati. UVIJEK kad se radi "bilo kakav" zapisnik, postupak, očitovanje..., moraš PROVJERITI da li su pojedine osobe (npr. za tvoj slučaj) u SUKOBU INTERESA. Tko zna, možda je baš on član/predsjednik Lovačkog društva!?!? Dakle, ljubazno pitanje: gospon, ste vi lovac? Isto vrijedi za ljude vezane uz osiguranje od kojih potražuješ štetu, suce, policajce....

Koliko te "već poznajem" niklada nećeš pokrenuti parnicu za naknadu štete. Jednog dana (1...2...5...10...20...god.) ćeš voziti auto, i u jednom momentu ćeš se pitati: Zašto nisam imala hrabrosti pokrenuti parnicu? Što ako bi dobila obeštećenje? Nikad nećeš znati odgovor do kraja života, ali ćeš se uvijek pitati ZAŠTO NISAM? Koliko bi to značilo za tvoje samopuzdanje...nije ovdje tema.

Treba tražiti pravicu-jer ako je tražiš, imaš je velike šanse i dobit.

Oprosti ako je preosoban odgovor, ali život je takav da me naučio da ne odustajem.

Pozdrav

[Knapa]

Sad sam se i nasmijala, i posramila zbog (vjerujem - trenutačnog) gubitka entuzijazma, i opet obradovala jer vidim da entuzijazam i borci za pravdu 'nikada ne odustaju'! Hvala puno na podršci i (pre)osobnom odgovoru! ;D

Vidjet ću što ću i kako ću... ali sigurno je da će mi tvoje riječi 'odzvanjat' u o glavi, svaki put kad ću se toga sjetiti!

Hvala još jednom na pomoći.

Pozdrav

[sivko]

Dakle, ljubazno pitanje: gospon, ste vi lovac? Isto vrijedi za ljude vezane uz osiguranje od kojih potražuješ štetu, suce, policajce....

A bit će da je tako

[blackbird]

pročitao sam cijelu ovu zanimljivu raspravu.

nadam se da će knapa imati samopouzdanja da se upusti u pravnu bitku i da će uspjeti u njoj.

no postavit ću pitanje koje mi se nametnulo a nije tema rasprave, no na neki način ima veze s njom.

naime, divlje su životinje prirodna pojava na zemlji.

prirodna pojava je, na primjer, i tuča (grad).

ako meni tuča razbije auto, ima li osnove da tužim onoga tko je zadužen za protugradnu obranu?

pitam sasvim ozbiljno, ne zezam.

[sivko]

Samo moraš pronaći uvjete kada se rakete ispucavaju.

[uvjetno]

pročitao sam cijelu ovu zanimljivu raspravu.

nadam se da će knapa imati samopouzdanja da se upusti u pravnu bitku i da će uspjeti u njoj.

no postavit ću pitanje koje mi se nametnulo a nije tema rasprave, no na neki način ima veze s njom.

naime, divlje su životinje prirodna pojava na zemlji.

prirodna pojava je, na primjer, i tuča (grad).

ako meni tuča razbije auto, ima li osnove da tužim onoga tko je zadužen za protugradnu obranu?

pitam sasvim ozbiljno, ne zezam.

 

Ja nisam neki redovan čitateljili ti ga komentator ili savjetnik, ali eto šta je tu je. Županije donose svoje Planove protugradne obrane (PPO) i Centar za zaštitu od tuče (kojih sve centara i Agencija nemamo?!?!?). Logika, ukoliko donose znači da imaju/preuzimaju odgovornost za zaštitu od tuče.

Dakle, da se ostvari adekvatna zaštita od tuče (usjevi, vinogradi,...) svojevoljno je zadužena i županija koja je donijela PPO. No, postoji Zakon o sustavu obrane od tuče NN 53/01 i Pravilnik_o_tehnickim_uvjetima_za_djelovanje_sustava_obrane_od_tuce_NN_75 02 koje donosi Ministarstvo Poljoprivrede (generalna odgovornost) koji su prilično stari i kratki pa eto preporučam pročitati.

Uglavnom teško je reći koga tužiti jer moraš shvatiti da nema stopostotne zaštite od iznenadnih prirodnih pojava.

Nisam pomogao ništa ali čitaj i upoznaj sa sa Zakonima RH, možda dođeš na neku ideju.