Jump to content

Nikad kraja mukama - drugi dio


keti
 Dijeli

Preporučene objave

Dragi moji, Muke idu dalje u nedogled.

Od posljednjeg javljanja, Kad je Županijski sud poništio Rješenje o nasljeđivanju I vratio zbog nepročitane oporuke na ponovno Općinski sud bila je rasprava I proglasila se oporuka nevažećom jer je baka za života a poslije oporuke darovala svojoj živućoj djeci darovnim ugovorom iste parcele iz oporuke.

Nakon toga sutkinja Općinskog suda donosi rješenje o nužnim nasljednicima I njihovim djelovima identično kao I kod prvog rješenja. Priznaje nužni dio I uračunavaju se darovi. Sve se vodi po starom ZN jer je proces započeo 2002. godine. I na tom Zakonu temelji rješenje o nasljeđivanju.

 

Ali. Ali.

Protustranke se žale na rješenje o nasljeđivanju(uzele novog odvjetnika) te u žalbi navode:

ali prije da podsjetim kronologiju događanja.

 

Maka ima 2 sina I kćerku- jedan sin umire 1960. godine.(ostaju dva živiuća )

1998. godine majka darovnim ugovorom jednom sinu I kćerci daruje sve svoje nekrettnine u različitim omjerima. Daroprimci odlaze u ZK upisati vlasništvo ali ih iste godine ZK odbija upis zbog pogrešno upisanih podataka.

Nakon godine dana tj. 1999. umire jedan sin.

2002. umire baka (darovateljica) I na ostavinsku raspravu iza bake pozvani su jedna živuća kćerka I djeca iza umrlih sinova.

U ostavini iz bake nalaze se sve katastarske čestice koje su bile darovane jer darovni ugovor nije bio sproveden u ZK.

Djeca umrlog sina 1960 godine odmah zahtjevaju nužni dio. Pa su upućeni u parnicu u kojoj je dosuđeno da te parcele zbog darovnog ugovora ne ulaze u ostavinsku masu, sud priznao darovni ugovor. Te se djeca daroprimca(umrlog prije darivatelja9 na osnovu pravomoćne presude 2003 godine upisuju u Zk kao vlasnici.

Djeca iza umrlog potražuju nužni dio, te se svih odvih godina to odvijalo I tako sutkinja donosi pošteno rješenje, darovni ugovore uračunava u nužni dio. Proglašava djecu nužnim nasljednicima I sve ok. Rekli bi na kraju 12 godina.Pravda došla na svoje

 

ALI:

Nova odvjetnica ulaže Žalbu na Rješenje pa navodi:

2 obdarenik....... je umro 1999. godine, te isti nije zakonski nasljednik iza pokojne, već zakonski nasljednici iza pokojne bake su između ostalih djeca pokojnog daroprima.

 

Obzirom da predmetne nekretnine nisu darovane od strane ostaviteljice (bake) djeci prije umrlog sina, koji su zakonski nasljednici, te kako je darovanje učinjeno osobi koja nije zakonski nasljednik u trenutku otvaranja nasljedstva u ovoj pravnoj stvari, a darovanje je učinjeno 1998. godene, prije smrti ostaviteljice, to se sukladno čl.33 ZN st.5 vrijednost navedenih nekretnina ne dodaje vrijednosti imovine- dobra ostaviteljice.

 

Prema odredbi čl. 33. st.4 ZN (stari) vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio dosaje se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio zakonskom nasljedniku. Izraz “zakonski nasljednik” iz st.4. čl.33 znači ZN (stari) da se radi o osobi koja je pozvana na nasljeđivanje. Dar učinjen osobi koja nije pozvana na na nasljedstvo ne uračunava se u vrijednost ostavine na osnovu koje se obračunava nužni dio.

 

 

Da bi se vrijednost dara uračunavala u ostavinumora biti dar dan daroprimcu- osobi koja je pozvana na na nasljeđe. Daroprimac koji je u vrijeme darovanja imao status nasljednika smatra se trećom osobom ako u času smrti ostavitelja nije bio pozvan na nasljedstvo.

 

Molim pomoć. Ovo je čvor.

Pišem iz pozicije potraživanja nužnog dijela.

Trebamo se očitati sudu na ovu žalbu I onda ponovno sve ide na odlučivanje na Županijski

sud

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Načelo reprezentacije (predstavljanja) jedno je od temeljnih načela u nasljednom pravu, koje u suštini znači da na mjesto nasljednika koji je umro prije ostavitelja, dolazi njegov potomak. Spomenuto načelo ima primjenu sve do trećeg nasljednog reda.

 

Kada pogledate i činjenicu da u nužne (apsolutne) nasljednike spadaju ostaviteljevi potomci odnosno posvojčad, njihovi potomci i bračni drug, a u vašem slučaju upravo se radi o boldanome, slijedom čega isti imaju pravo tražiti i uračunavanje dara radi izračuna točne visine nužnog dijela, po mom mišljenju uskratiti njima pravo da to učine i u vašem slučaju, bilo bi protivno Zakonu o nasljeđivanju, u najmanju ruku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Načelo reprezentacije (predstavljanja) jedno je od temeljnih načela u nasljednom pravu, koje u suštini znači da na mjesto nasljednika koji je umro prije ostavitelja, dolazi njegov potomak. Spomenuto načelo ima primjenu sve do trećeg nasljednog reda....

 

 

Mislim da situacija nije tako jednostavna, točnije da se u ovom slučaju formalno i teleološko tumačenje Zakona o nasljeđivanju razilaze.

 

Kao prvo, neosporno je da nužni nasljednici imaju pravo tražiti uračunavanje dara pri izračunavanju nužnog dijela.

 

Međutim, to se ne odnosi na sve darove koje je ostavitelj za života učinio, nego samo na darove učinjene drugim sunasljednicima, a trećim osobama samo ako je do darovanja došlo do godinu dana prije smrti ostavitelja.

 

Budući da je u ovom slučaju daroprimatelj umro 3 godine prije bake, postavlja se u konkretnom slučaju pitanje da li je on sunasljednik ili treća osoba. Sasvim formalno gledano, očito nije nasljednik ostaviteljice jer je umro prije nje. Dakle, formalno gledano, on je treća osoba (kao što je odvjetnica napisala), a budući da je vremenski razmak između darovanje i smrti ostaviteljice veći od godinu dana, takav se dar ne bi računao pri utvrđivanju nužnog dijela. U prilog ovome treba dodati da Zakon o nasljeđivanju nigdje ne navodi "nasljednik koji je umro prije ostavitelja", jer bi to bila kontradikcija budući da ne postoji nasljednik nekoga dok taj nije postao ostavitelj, tj. dok nije umro. Zakon je u tome precizan: "potomak koji je umro prije ostavitelja", "roditelj koji je umro prije ostavitelja" itd.

 

Međutim, kao što je G-man napisao, djeca umrlog obdarenika u ovom slučaju se javljaju kao nasljednici temeljem načela predstavljanja. Takvi nasljednici su sasvim posebna vrsta nasljednika, treba npr. uočiti da je nasljeđivanje po tom načelu ograničeno samo na potomke umrloga, dakle čak niti drugi nasljednici prvog nasljednog reda (bračni drug umrloga, posvojenici) ne nasljeđuju po tom načelu.

 

Iz toga se može zaključiti da ti nasljednici, prema duhu tih odredbi, zapravo predstavljaju "drugo ja" umrloga koji bi bio nasljednik da je poživio. Uz takvo tumačenje, na njih prelaze i prava i obaveze umrloga, a to bi značilo i uračunavanje dara koji je dotični dobio temeljem činjenice da se on pojavljuje kao "nasljednik" posredstvom svoga "drugog ja", tj. svojih potomaka.

 

U prilog ovakvog pristupa bi se moglo pozvati i na činjenicu da nasljednik preuzima prava i obaveze ostavitelja, pa ako bi se uračunavanje dara gledalo kao "obavezu" "uračunatu" u darovanje, i s tog stajališta bi potomci obdarenika kao njegovi nasljednici bili dužni prihvatiti uračunavanje dara pri određivanju nužnog dijela.

 

No, tu ima i još jedna kvaka - teoretski (iako ne u konkretnom slučaju): potomci umrloga koji se javljaju kao nasljednici temeljem načela predstavljanja uopće nisu prethodno morali naslijediti imovinu obdarenika koju je on dobio kao dar. U takvom slučaju bi se desilo da moraju zbog nužnog dijela (dijelom) vraćati nešto što uopće nisu dobili. Dakle, i pristup koji se temelji na duhu zakona ima "rupu".

 

Osobno se ne bih usudio predviđati ishod ovog postupka, osim eventualno na temelju nekog odgovarajućeg primjera iz sudske prakse, a takav mi nije poznat. Ali čak i u slučaju postojanja takvog primjera trebalo bi uzeti u obzir da naše pravo ne priznaje presedane, pa bi sud u konkretnom slučaju mogao zaključiti drugačije.

 

Nešto sam sigurniji u slijedeće: odvjetnica je - bez obzira na to hoće li uspjeti ili neće - odlično uočila mogućnosti koje joj pruža Zakon o nasljeđivanju i osigurala si je prihod za još lijepi broj godina parničenja, budući da je ovdje "loptanje" između županijskog i općinskog suda prilično vjerojatno. Ne bih joj se usudio suprotstaviti bez kvalitetnog odvjetnika, pa bih si postavio pitanje opravdava li vrijednost nužnog dijela nastavak parničenja.

 

Čak ni pozivanje na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku ne mora pomoći da se stvar ubrza, jer se formalno radi o zasebnim postupcima. Ranije bi se svi ti postupci (ostavinski postupak i parnice proizašle iz njega) promatrali kao cjelina, ali s obzirom na bitne promjene u praksi zaštite toga prava u zadnjih 2-3 godine mislim da to više ne bi prošlo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iako je jasno kamo cilja odvjetnica, moje mišljenje je da nije u pravu. Ali Bože moj, u RH ima 15 Županijskih sudova, još kad se znade da u parnici nije tako rijedak slučaj, da dva susjedna ŽS-a imaju dijametralno suprotne stavove u identičnom predmetu - sve je moguće. Živi bili, pa vidjeli. Ne veli se uzalud - dva pravnika, tri mišljenja. :-D

 

Bilo bi lijepo da korisnik "keti" informira ovdje o tijeku samog postupka, te ishodu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pretraživanju sudske prakse- Arhivska sentenca

VSH rev 1053/81, 30.09.1981.

Kod utvrđivanja vrijednosti ostavine radi iz dijela vodi se računa i o vrijednosti svih darova koje je ostavioc učinio ma na koji način nekom zakonskom nasljedniku i to bez obzira na vrijeme kada su učinjeni.

Ako obdareni zakonski nasljednik umre prije ostavitelja, tada na mjesto obdarenika stupaju njegovi univerzalni nasljednici te su oni ako je povrijeđen nužni dio , dužni vratiti dar što bi ga bio dužan vratiti njihov prednik da je nadživio ostavitelja.

 

E sada, mišljenja?????

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pretraživanju sudske prakse- Arhivska sentenca

VSH rev 1053/81, 30.09.1981.

Kod utvrđivanja vrijednosti ostavine radi iz dijela vodi se računa i o vrijednosti svih darova koje je ostavioc učinio ma na koji način nekom zakonskom nasljedniku i to bez obzira na vrijeme kada su učinjeni.

Ako obdareni zakonski nasljednik umre prije ostavitelja, tada na mjesto obdarenika stupaju njegovi univerzalni nasljednici te su oni ako je povrijeđen nužni dio , dužni vratiti dar što bi ga bio dužan vratiti njihov prednik da je nadživio ostavitelja.

 

E sada, mišljenja?????

 

Odlično! Veliki plus za vas! Ali, ipak, uz malu ogradicu - onu koju je naveo G-man o našim sudovima. Iako ostajem kod stava da je izraz "ako obdareni zakonski nasljednik umre prije ostavitelja" kontradikcija, jer nasljednik ne može umrijeti prije ostavitelja, to se može svrstati u stilsku nezgrapnost

 

(A pitanje što bi bilo ako potomci obdarenika ne bi naslijedili darovanu imovinu će ostati otvoreno dok ga život ne stavi na dnevni red.)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

staviteljica umre 2002. godine. Imala je troje djece 2 sina i kćerku. Prvi sin (moj otac) umire 1966. godine.

1995 darovnim ugovorom poklanja 3 parcele živućoj kćerki i sinu . Ovjereni Ugovor 1998. g. ZK odbija provesti u Zemljišne knjige. Drugi sin ( daroprimac)umire 1999. godine

2002. godine kad je umrla ostaviteljica na ostavinskoj raspravi kao nasljednici iza ostaviteljice dolaze: živuća kćerka, djeca iza pok. Sina. I ja. Iza svog oca koji je umro 1966. godine.

Na ostavinsku donose ugovor o darovanju.

Kako je ZK 1995. godine odbio upis u zk. (jer se onda tražio i titulis i modus) a oni su imali samo titulus . Sve parcele su još uvijek bile uknjižene na pok. Ostaviteljicu.

Sud prekida ostavinsku i upućuje nas u parnični postupak da li te parcele ulaze u ostavinsku masu.

2003. godine Presudom sud pok. Daroprimca proglašava vlasnikom tih parcela i temeljem Presude djeca iza daroprimca su stekle pravo upisa u ZK. 2003. godine ZK ih odbija upisati u ZK jer iza pokojnog koji je postao vlasnikom javlja se i njegova supruga pa je sada to ostavina iza pok. Daroprimca.

U Presudi stoji da se oni na temelju presude mogu upisati, ali ZK izdaje odbijenicu gdje traže da ja moram njima izdati tabularnu ispravu da se upišu u ZK jer sam ušao u pravnu poziciju.

I tako oni mene 5 godina tužakaju do Županijskog suda zbog nedavanja tabularne isprave Svi sudovih ih odbijaju sa tužbama, da ja nisam taj koji njima treba dati tabularnu ispravu da bi se po presudi upisali u ZK . Oni 2013. godine pokreću ostavinsku raspravu iza svog oca i suglasno među sobom dijele dio tih parcela kako je darovano po ugovoru.

2006. godine je vještak procijenio sve darovane parcele, nitko nije sve te godine osporavao nužni dio, Sud nas nije poslao u parnicu. Onda je "iskrsnula oporuka" koja je 2013. godine proglašena

opozvanom jer je ostaviteljica nakon oporuke 1995. godine iste parcela raspoložila darovnim ugovorom.

Kad se sve to razjasnilo sutkinja me proglašava nužnim nasljednikom, izračunala vrijednost ostavine, kako je ona simbolična u odnosu na darovane nekretnine uračunavala je darove do dopune vrijednosti nužnog dijela.

Ja zadovoljan, Ali protustranka uzma novu odvjetnicu i ona daje svoje tumačenje u žalbi na rješenje o nasljeđivanju (gore u postu dio njene žalbe)

E sada, Može li se ići u žalbi sa novim činjenicama ??

Postoji li i za njih zastara za nove činjenice, ?

Napominjem da je cijeli predmet zadnje 3 godine uzela u rad Predsjednica općinskog suda iona je donijela već drugo rješenje.

Predsjednici suda koja vodi ovaj postupak skidam kapu na profesionalnosti, strpljenju i poštenom radu.

Napominjem da se ostavinski vodi po starom ZN.

I tako prolaze godine, za sada 12 godina ostavinskog postupka a o ostatku tko zna????

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovdje ste u nekim elementima izmijenili opis problema, a teško je i pratiti, bilo bi kraće i jasnije da ste naveli samo ono što je drugačije od onoga što ste napisali na početku. No, čini mi se da tu nema ništa bitno novog.

 

Što se tiče žalbe na rješenje o nasljeđivanju, ne može se nikome uskratiti pravo da se žali na prvostupanjsku odluku, imao za to dobrog ili nikakvog razloga.

 

Osim toga se u žalbi očito uopće ne navode nikakve nove činjenice, niti se utvrđeno osporava, nego se samo osporava primjena materijalnog prava u prvostupanjskoj odluci, što je sasvim valjani žalbeni razlog, bio žalitelj u pravu ili ne.

 

Bilo bi dobro da podnesete odgovor na žalbu i priložite presudu koju ste citirali.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

 Dijeli



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija