Jump to content

Ostavinska rasprava


londonn

Preporučene objave

Molim vas, ako je netko u mogucnosti da mi odgovori, kako i na koji nacin postupiti, u vezi ostavinske rasprave, koja je odrzana, poslje smrti moje bake, o kojoj njena kcerka / moja majka/ nije bila obavjestena. Na ostavinskoj raspravi su se samo pojavile njene sestre. Moja majka je tek poslje 13 godina saznala, da se ista odrzala, a da nju niko nije obavijestio o tome. Iskreno se zahvaljujem ako nas neko moze uputiti, sto dalje

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postovani,

Molim Vas za odgovor> Kako je moguce da na ostavinsku raspravu iza pokojnika, samo na osnovu Izjave o smrtovnici, bude pozvan samo dio clanova obitelji. Ostavinska rasprava se odrzi, 4 kcerke se prihvate svog dijela imovine, a peta kcerka za to sazna tek poslje 13 godina.NJU NIKO NITI JE OBAVIJESTIO, NITI POZVAO NA OSTAVINSKU RASPRAVU. Molim Vas, odgovorite mi, na koji nacin, i kako postupiti u ovom SLUCAJU. S velikim postovanjem i veliko hvala na odgovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Niste napisala kada je ostaviteljica umrla, niti što čini njezinu ostavinu.

 

U svakom slučaju, budući da je ostavinski postupak proveden prije 13 godina, primjenjivao bi se raniji Zakon o nasljeđivanju iz 1971. godine. U tom zakonu je navedeno slijedeće:

 

Članak 144.

Zastara prava zahtijevati ostavinu

 

Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja zastaruje prema savjesnom držaocu za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za držaoca stvari ostavine, a

najkasnije za deset godina racunajuci za zakonskog nasljednika od smrti ostavioceve a za

oporucnog nasljednika od proglašenja oporuke.

 

Prema nesavjesnom držatelju ovo pravo zastaruje za dvadeset godina.

 

Budući da su sestre koje su učestvovale u postupku sasvim sigurno znale za svoju odsutnu sestru, one su nesavjesni posjednici (držaoci) stvari ostavine, pa objektivni rok da oštećena sestra zatraži svoj dio u parnici nije istekao, pod uvjetom da je od smrti ostaviteljice prošlo manje od 20 godina.

 

Međutim, postavlja se pitanje subjektivnog roka od godinu dana kada je oštećena sestra saznala za svoje pravo. Prilično je nevjerojatno da oštećena sestra nije od samog početka, tj. smrti svoje majke, znala da ima pravo na nasljedstvo, da je više od 13 godina gledala kako sestre koriste imovinu njezine pokojne majke i ništa nije poduzela.

 

Kod subjektivnog roka treba napomenuti da nije bitno kad je ostavitelj doista saznao za svoje pravo, nego za koji se trenutak može dokazati da je saznao (npr. zabilježenim uvidom u ostavinski spis ili zemljišne knjige, ili prema izjavama svjedoka i sl.). Koliko sam vidio u sudskoj praksi, sudovi uglavnom gledaju da li je nasljednik koji traži svoje pravo po ovoj odredbi sudjelovao u ostavinskom postupku ili ne, a ne i samo opće znanje da bi trebali dobiti dio nasljedstva, što bi išlo u prilog oštećenoj sestri.

 

Osim navedenog, moglo bi se možda postaviti i pitanje da li su sestre učinile kazneno djelo svjesno prešutjevši postojanje još jedne sestre u cilju stjecanja protupravne imovinske koristi, pa bi se mogao postaviti zahtjev za naknadu u okviru kaznenog postupka. Za to djelo samo po sebi je također sasvim sigurno nastupila zastara, ali bi se možda moglo smatrati da se radi o produljenom djelu jer sestre svjesno koriste nešto za što moraju znati da im ne pripada u cijelosti. Na ovo bi vam trebao odgovoriti netko tko poznaje kazneno pravo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Osim navedenog, moglo bi se možda postaviti i pitanje da li su sestre učinile kazneno djelo svjesno prešutjevši postojanje još jedne sestre u cilju stjecanja protupravne imovinske koristi, pa bi se mogao postaviti zahtjev za naknadu u okviru kaznenog postupka. Za to djelo samo po sebi je također sasvim sigurno nastupila zastara, ali bi se možda moglo smatrati da se radi o produljenom djelu jer sestre svjesno koriste nešto za što moraju znati da im ne pripada u cijelosti. Na ovo bi vam trebao odgovoriti netko tko poznaje kazneno pravo.

 

Produljenog kaznenog djela ovdje nema (a i pitanje je ima li uopće kaznenog djela), budući isto pretpostavlja više radnji, a u ovom slučaju radi se o samo jednoj radnji, čiji učinci istina traju, ali kazneno-pravno predstavljaju samo jednu radnju. Također je nastupila zastara kaznenog progona, i to relativna zastara budući je djelo počinjeno za vrijeme važenja ranijeg KZ-a, koji je razlikovao relativnu i apsolutnu zastaru.

 

Subjektivan rok jeste dvojben, iako ukoliko je gospođa bila u inozemstvu ili joj je zatajena smrt majke, onda moguće i nije dvojben.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Produljenog kaznenog djela ovdje nema (a i pitanje je ima li uopće kaznenog djela), budući isto pretpostavlja više radnji, a u ovom slučaju radi se o samo jednoj radnji, čiji učinci istina traju, ali kazneno-pravno predstavljaju samo jednu radnju. Također je nastupila zastara kaznenog progona, i to relativna zastara budući je djelo počinjeno za vrijeme važenja ranijeg KZ-a, koji je razlikovao relativnu i apsolutnu zastaru.

 

Subjektivan rok jeste dvojben, iako ukoliko je gospođa bila u inozemstvu ili joj je zatajena smrt majke, onda moguće i nije dvojben.

.......................................................................................................

Hvala vam na odgovorima,

I sama vidim, da nisam iznjela dovoljno cinjenica, (nisam pravnik).

Pokojna baka je umrla u Srbiji, 1994.god. (Ima 5 kcerki). Imovina je u Hrvatskoj (kuca, zemlja, šuma). Smrtovnica je sastavljena u Maticnom uredu i ovjerena u Opcinskom sudu u Hrvatskoj, prema izjavi jedne kcerke. Ostavinski postupak je vodjen kod Opcinskog suda 2001. godine. Sastavljen je Zapisnik, u kom je u Rodoslovlju konstatovano, da pokojnica ima 4 a ne 5 kceri. Na raspravi je bila prisutna samo 1 kcer, koju su opunomocile ostale 3 kcerke, da ista, moze pokrenuti ostavinski postupak, te da se one prihvataju naslijednog dijela. U to vrijeme njih sve tri su zivjele u Srbiji, kao i moja majka, (koja je znala za smrt njene majke, ali o ostavinskom postupku i svim drugim radnjama, niko je nije obavijestio). Vjerovala je sestrama i pricama da ostavinki postupak nije pokrenut. A, kako se i obicno dogadja, igrom slucaja je sve isplivalo na vidjelo. Zbog moje stare i bolesne majke, vam sve ovo i pisem, i molim za savjet, kako i sto dalje. S velikim postovanjem i zahvalnoscu za savjet, srdacan pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bilo bi oportuno angažirati odvjetnika u RH, predočiti mu sve činjenice, po potrebi može on i provjeriti neke okolnosti, i tada ćete dobiti najbolji mogući savjet. Iz ovog posljednjeg opisa vašeg slučaja, smatram da biste bila u poziciji tražiti dio ostavine koji vam pripada, pod uvjetom da od ovog saznanja o činjenici provedene ostavine nije proteklo više od godinu dana. Ali, to je samo moje mišljenje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Molim vas da mi pomognete sa informacijom na koji način da saznam da li je odrzana ostavinska rasprava za pokojnog oca koji je preminuo prije 10 godina. Ne znam točno u kojem mjestu u HR, ali ima nekoliko na koja sumnjam. Naime pregledavajući zemljišno knjižne izvadke iz mjesta gdje je otac boravio naisla sam na zemlju kojoj je moj otac upisan kao vlasnik, pise da je ZK verificiran (trebala bih samo još otići po orginal da se uvjerim da je to to). Zanima me zapravo da li je moguce da je ostavinska rasprava odrzana, inicirana od strane očevih sestra s kojima nisam u dobrim odnosima, a da je tom komadu zemlje jos uvijek vlasnik moj otac ili je to nemoguce?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moguće je da je proveden ostavinski postupak, a da neka imovina nije u njemu prenesena na nasljednike ako dokumentacija o toj imovini nije dostavljena ostavinskom sudu. U tom slučaju se ta imovina - pod pretpostavkom da je ostavinski postupak uredno proveden, što u ovom slučaju nije - takva se imovina raspodjeljuje u postupku raspodjele naknadno pronađene imovine.

 

U vašem slučaju, vi ste nasljednik prvog nasljednog reda, a sestre ostavitelja nasljednici drugog nasljednog reda, pa pored vas uopće i nisu nasljednice. Međutim, mogle su vas zatajiti i u tom slučaju naslijediti očevu imovinu.

 

Za nadležnost suda vrijedi prema Zakonu o nasljeđivanju:

 

(1)...

Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište (ostavinski sud).

(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište u Republici Hrvatskoj, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište.

(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u Republici Hrvatskoj

....

 

Dakle, možete se obratiti mjesno nadležnom sudu ili mogućim nadležnim sudovima s upitom da li je proveden ostavinski postupak iz vašeg oca. Međutim, budući da je proteklo dosta vremena, odgovor suda ne mora biti pouzdan.

 

Možete u zemljišnoknjižnom odjelu suda na čijem području su se nalazile nekretnine provjeriti da li ima još nekretnina koje glase na vašeg oca. Ako napomenete da se radi o ostavinskom postupku uz predočenje smrtnog lista ili izvatka iz matice umrlih, oni trebaju pretražiti knjige što online nije moguće na jednostavan način, budući da je moguć samo pojedinačni pristup ulošcima odnosno nekretninama.

 

Također se trebate informirati u katastru, jer je moguće nasljeđivanje i vanknjižne imovine. Osim toga, čestica koju ste našli u z.k može biti upisana u posjedovni list u kojem mogu biti i druge čestice koje su upisane u drugim z.k. ulošcima, pa tim putem možete doći do podataka o tim drugim česticama odnosno ulošcima.

 

Naravno, najbolje bi bilo saznati što je sve vaš otac u trenutku smrti imao, pa provjeriti u zemljišnim knjigama da li su za te nekretnine - koje sada više ne glase na vašeg oca - nakon smrti vašeg oca vršene promjene vlasništva u z.k., ili posjeda u katastru. Ako je tako, možete uvidom u povijesni dio izvatka vidjeti temeljem kojeg dokumenta su obavljene promjene, pa ako se radi o rješenju o nasljeđivanju, možete tražiti presliku iz zbirke isprava. Koliko ja znam, takve podatke vam u z.k. neće dati iako bi nakon digitalizacije zemljišnih knjiga takvo pretraživanje moralo biti moguće.

 

Ako ne dobijete potvrdu da je ostavinski postupak proveden, možete podnijeti zahtjev za pokretanje ostavinskog postupka. Ništa loše se neće desiti ako je taj postupak već ranije ipak bio proveden, nije kažnjivo tražiti provođenje drugog ostavinskog postupka, ali u tom slučaju će se odlučivati samo o imovini koja sada glasi na vašeg oca, a o onome što je možebitno ranije raspodijeljeno u tom postupku nećete saznati niti će se o tome odlučivati, a očeve sestre u takvom postupku uopće neće biti stranke.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija