Jump to content

ostecenje tuđe imovine


Tomislav Glavinic

Preporučene objave

dobar dan,imam pitanje ako mi netko zna i moze odgovorit.Posvađao sam se s poslodavcem zbog place koju mi nije isplatio i revoltiran njegovim ponasanjem sam mu kljucem ogrebao auto.On je to prijavio policiji pa sam ja zavrsio u stanici na razgovoru,priznao sam napravili su zapisnik i rekli da ocekujem poziv na sud.Sad mene zanima koju kaznu mogu ocekivati?Prethodno nisam kaznjavan.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ-a, propisana je kazna zatvora u trajanju do dvije godine.

 

Ako vam je ovo prvo kazneno djelo, proći ćete s uvjetnom osudom ili radom za opće dobro (teoretski moguća je čak i novčana kazna, ali vjerojatno neće ići) + naknada štete poslodavcu (ispada da će plaća u šefov džep).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ali i ti i on znate da si radio, a znaju vjerojatno i drugi, tako da bi to moglo proći na taj način. Budeš vidio kad dobiješ od državnog odvjetništva o stanju predmeta (je li pokrenut psotupak ili ustupljen oštećenom).

 

U ovoj policijskoj fazi postoji mogućnost da on nije podnio prijedlog za kazneni progon, nego samo prijavio oštećenje, a to možeš saznati u postaji od policajca koji vodi spis. U tom slučaju, ako on ne podnese prijedlog, policija njemu samo ustupa tvoje podatke i on dalje pokreće postupak pred sudom (ako to želi).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U ovakavim slučajevima DO najčešće ne ide u progon, nego ga prepušta oštećenom, tako da možda neće niti pokretati daljnji postupak (mogući dogovor - zamjena plaće za štetu, tako da ste svi na nuli).

 

U pravilu, ako se odluče na takvo što, onda primjenjuju načelo oportuniteta, pa uvjetno odustaju od progona, ako dobe suglasnost žrtve za takvo što i ako okrivljenik u određenom roku naknadi štetu.

 

U opisanom scenariju nije moguće da oštećenik preuzme progon. A ako se žrtva zainati i ne da suglasnost, onda moraju u progon, jer se radi o djelu za koje se progoni povodom prijedloga oštećenika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 6 godina kasnije...
  • 1 godina kasnije...
Dana 05. 03. 2015. u 19:56, G-man je napisao:

Za uvjetni odustanak odnosno odgodu kaznenog progona.

 

Ako okrivljenik tada ispuni naloženu mu obvezu u roku koji određuje DO, tada se definitivno odbacuje kaznena prijava odnosno odustaje od progona. Ako to ne učini, ide se u optuženje. Ali, sve zavisi o pristanku žrtve.

 

Više o tome - čl. 206d ZKP-a.

Moze objašnjenje tog članka? Dakle zrtva za sva kd do 5 godina ako da pristanak onda se ide u odbačaj prijave? 

Da li je u tom slucaju dovoljan pristanak zrtve ili o tome odlucuje i drzavni odvjetnik, pa moze, a i ne mora prihvatiti taj članak?! Kako to izgleda u praksi? 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 05. 03. 2015. u 19:56, G-man je napisao:

Za uvjetni odustanak odnosno odgodu kaznenog progona.

 

Ako okrivljenik tada ispuni naloženu mu obvezu u roku koji određuje DO, tada se definitivno odbacuje kaznena prijava odnosno odustaje od progona. Ako to ne učini, ide se u optuženje. Ali, sve zavisi o pristanku žrtve.

 

Više o tome - čl. 206d ZKP-a.

 

DORH ništa ne pita žrtvu, odakle ti to?

 

Ako je postupanje po službenoj dužnosti pokrenuli budu postupak, žrtva njih ne zanima niti ih je briga za nju, a ako je po privatnoj osnovi samo ništa ne budu napravili, dapače naglasak je da ne daju pravne savjete žrtvi.

uređeno: od Danate
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 43 minuta, Danate je napisao:

 

DORH ništa ne pita žrtvu, odakle ti to?

 

Ako je postupanje po službenoj dužnosti pokrenuli budu postupak, žrtva njih ne zanima niti ih je briga za nju, a ako je po privatnoj osnovi samo ništa ne budu napravili, dapače naglasak je da ne daju pravne savjete žrtvi.

koliku ulogu ima drzavni odvjetnik u praksi vezano za uvjetni odustanak od kaznenog progona? ako ima pristanak zrtve, jel to onda samo stvar formalnosti da ce drzavni odvjetnik to odobriti ( naravno ako se radi o kaznenom djelu do 5 godina, kako to nalaže zakon), tj kako to izgleda u praksi,pošto ništa o tome ne nalazim nigdje na internetu. 

Koliko vidim u izvjescima dorha taj institut se primjenjuje na opcinskom sudu u zagrebu i puli u velikoj kolicini, dok u ostalim gradovima je svega par slucajeva godisnje 

uređeno: od axl13
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 7 minuta, axl13 je napisao:

koliku ulogu ima drzavni odvjetnik u praksi vezano za uvjetni odustanak od kaznenog progona? ako ima pristanak zrtve, jel to onda samo stvar formalnosti da ce drzavni odvjetnik to odobriti ( naravno ako se radi o kaznenom djelu do 5 godina, kako to nalaže zakon) 

 

Ja sam bio žrtva teškog kaznenog djela, Državni odvjetnik me baš ništa nije pitao, DORH ništa nije mene kao žrtvu ni pitao niti ih je bilo briga, dapače još žrtvi odbruse da se nema što njima žaliti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 17 minuta, Danate je napisao:

 

Ja sam bio žrtva teškog kaznenog djela, Državni odvjetnik me baš ništa nije pitao, DORH ništa nije mene kao žrtvu ni pitao niti ih je bilo briga, dapače još žrtvi odbruse da se nema što njima žaliti.

mislio sam da ste pravno potkovani, ali ste izgleda pravni laik kao i ja :D 
pa prema tom članku zkpa uvjetni odustanak je moguc uz suglasnost žrtve ( dakle pretpostavljam da zrtvu nitko ništa ne pita, nego da ona taj pristank sama treba poslati dorhu). Okrivljenik bi onda trebao dobiti neku obvezu za izvršiti nakon čega bi se išlo u odustanak od progona. Isto naglasak da se to može primjeniti samo za kaznena djela do 5 godina.

Meni je tu najviše upitno kada će suglasnost zrtve prihvatiti drzavni odvjetnik i kako to izgleda u praksi

 

 

evo tog članka iz zakona

Članak 206.d (1) Državni odvjetnik može, nakon prethodno pribavljene suglasnosti žrtve ili oštećenika, rješenjem uvjetno odgoditi ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako osumnjičenik odnosno okrivljenik preuzme obvezu: 1) izvršenja kakve činidbe u svrhu popravljanja ili naknade štete prouzročene kaznenim djelom, 2) uplate određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, 3) isplate dospjelog zakonskog uzdržavanja i urednog plaćanja dospjelih obveza, 4) obavljanja rada za opće dobro na slobodi, 5) podvrgavanja liječenju ili odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima, 6) podvrgavanja psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja bez napuštanja obiteljske zajednice ili uz pristanak osumnjičenika na napuštanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije

uređeno: od axl13
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija