Jump to content

Ovrha!!!


elif

Preporučene objave

Dakle ukratko: danas dobijem rjesenje o ovrsi od javnog biljeznika za RTV pristojbu za 2007 godinu. Naime hanzekovic je poslao odvjetniku, odvjetnik ZAPRIMIO 22.01.2008 godine i meni danas, 18.05.2015 stize Rjesenje o ovrsi.

 

Zastara je nastupila? Tko je kriv, biljeznik sta nije prije poslao ili? Sta da radim?

 

Zaboravih napomenuti racuni se odnose za 1 - 4.2007 godine.

 

Hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pretpostavljam da ste htjeli reći da je Hanžeković odvjetnički ured poslao bilježniku, a ne drugom odvjetniku, prijedlog za ovrhu.

 

Nema nikakve krivice, formalno, jer se o zastari ne vodi računa po službenoj dužnosti nego se dužnik na nju mora pozvati. (Tj. ima krivice jer se držanjem prijedloga za ovrhu u ladici dužniku nabijaju visoke zatezne kamate pa biste - teoretski - u slučaju da budete morali platiti dug mogli tužiti bilježnika radi naknade kamata koje vam je prouročio svojim (ne)postupanjem, ali takva praksa za sada nije formalno nedopuštena pa sigurno ne biste uspjeli. Možete se pritužiti i Javnobilježničkoj komori, njihova obrazloženja kojima odbijaju prigovore na nepravilan rad svojih članova su toliko nevjerojatna i apsurdna da su zapravo zabavna, možda ih netko iskoristi u kakvoj komediji. Uzmite u obzir i to da je dostava možda već i bila pokušana, ali vi niste preuzeli rješenje.)

 

Po mojem mišljenju nastupila je zastara jer je od zadnje vjerovnikove radnje - podnošenje prijedloga za ovrhu - prošlo više od 5 godina, ali je - kao što sam napisao - moguće da je vjerovnik poduzimao i neke radnje u međuvremenu a da obavijesti o tome do vas nisu stigle. Zastara je mogla nastupiti i ako je od dana nastanka obaveze do dana podnošenje prijedloga za ovrhu prošao rok zastare koji za RTV pristojbu iznosi godinu dana, pa provjerite.

 

Kao što sam napisao, na zastaru se morate pozvati, a to treba učiniti po uputi o pravnom lijeku koja se mora nalaziti na kraju rješenja o ovrsi, tj. u prigovoru.

 

S obzirom na okolnosti, tj. provjere da li je nastupila zastara, svakako zatražite uvid u spis kod javnog bilježnika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dakle ukratko: danas dobijem rjesenje o ovrsi od javnog biljeznika za RTV pristojbu za 2007 godinu. Naime hanzekovic je poslao odvjetniku, odvjetnik ZAPRIMIO 22.01.2008 godine i meni danas, 18.05.2015 stize Rjesenje o ovrsi.

 

Dakle, meni su ovakve stvari sada već krajnje sumnjive!

Zar je moguće da JB čuva to u ladici 7 godina????

 

Koji je smisao zastare u ovakvim slučajevima?

Pa zastara i postoji radi toga jer nitko ne čuva te račune tako dugo, da bi dokazivao je li prije 10 godina platio neku tričavu uplatnicu! Tko od nas građana može nakon toliko godina dokazati da je nešto takvo platio?

 

Mislim da bi pod hitno trebalo izmijeniti Ovršni zakon i staviti jasan rok u kojem JB mora obavijestiti dužnika (nekoliko mjeseci!).

 

 

 

Zaboravih napomenuti racuni se odnose za 1 - 4.2007 godine.

Zastara za pokretanje postupka za taj račun je godinu dana.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pretpostavljam da ste htjeli reći da je Hanžeković odvjetnički ured poslao bilježniku, a ne drugom odvjetniku, prijedlog za ovrhu.

 

Kao što sam napisao, na zastaru se morate pozvati, a to treba učiniti po uputi o pravnom lijeku koja se mora nalaziti na kraju rješenja o ovrsi, tj. u prigovoru.

 

S obzirom na okolnosti, tj. provjere da li je nastupila zastara, svakako zatražite uvid u spis kod javnog bilježnika.

 

Kako uvid u spis, ja sam u Dalmaciji a biljeznik u Istri :-/ U ovoj drzavi stavrno **** lud zbunjenog!

 

Ažurirano

 

Dakle, meni su ovakve stvari sada već krajnje sumnjive!

Zar je moguće da JB čuva to u ladici 7 godina????

 

Koji je smisao zastare u ovakvim slučajevima?

Pa zastara i postoji radi toga jer nitko ne čuva te račune tako dugo, da bi dokazivao je li prije 10 godina platio neku tričavu uplatnicu! Tko od nas građana može nakon toliko godina dokazati da je nešto takvo platio?

 

Mislim da bi pod hitno trebalo izmijeniti Ovršni zakon i staviti jasan rok u kojem JB mora obavijestiti dužnika (nekoliko mjeseci!).

 

 

 

 

Zastara za pokretanje postupka za taj račun je godinu dana.

 

Slazem se ovo je vec fantastika! Zaprimio je 22.01.2008 a donio Rje o ovrsi 04.02.2008 meni pokusano dostavit prije 2 tjedna kad sam bila odsutna, ostavljen mi postanski odrezak po kojem sam dosla u posti do biljeznika koji mi je poslao. Ok isto je prije 2 tjedna ili sad, ali nakon 7, 5 godina????

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ma nema zastare - rok u kojem JB mora poslati rješenje - nije propisan (!!!)

Krajnje je vrijeme da netko nešto poduzme - o tom propustu se zna dosta dugo - npr. članak iz 2012.

 

Možete:

1) platiti dug i troškove s kamatom, ili

2) pisati prigovor, pa ne idu odvjetnički troškovi (uvećani za kamatu) već će ići sudski (obično oko 100+1000kn).

- kamata je c/a 94.2% od 4.2.2008 do danas

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kako uvid u spis, ja sam u Dalmaciji a biljeznik u Istri :-/ U ovoj drzavi stavrno **** lud zbunjenog!

 

 

smatraj problem rješenim ako u zakonskom roku uputiš prigovor protiv rješenja o ovrsi. po uputi u roku od 8 dana.

rješenje o ovrsi osporavaj zbog nenadležnosti javnog bilježnika. osporavaj i uzbog zastare potraživanja (neče biti viška)

nadležan je javni bilježnik i sud prema mjestu prebivališta ovršenika.

nije mi jasno da javni bilježnik ni Hanžeković ne vode računa o novoj(ali veči staroj) odredbi Ovršnog zakona.

 

Podnošenje prijedloga za ovrhu javnom bilježniku

Članak 279.

(1) Za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.

(3) Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti. Na isti način sud će postupiti ako je prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku. (od 15.listopada 2012.)

 

kad preuzmeš rješenje o ovrsi upiši datum primitka rješenja (da nebi upisali dugi datum)

dan(brojem),mjesec (slovima),godina (brojke)

ako imaš mob slikaj ispunjenu i potpisanu povratnicu.

 

prijedlog za ovrhu je zaprimljen 22.1. 2008.-nema zastare.

rješenje o ovrsi je kod javnog bilježnika moglo biti još10godina. nema zastare.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nije mi jasno da javni bilježnik ni Hanžeković ne vode računa o novoj(ali veči staroj) odredbi Ovršnog zakona.

 

Zbog čl. 369. OZ-a.

 

Valky, rješenje se nalazi u tome da netko od građana to digne pred Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, jer naš sustav očito ne želi riješiti ovakav nerad, pa će to očito morati učiniti Strasbourg, kao uostalom već mnogo puta. Na našem Portalu rekorder je, ako se ne varam, korisnik koji je čekao 17 godina na donošenje i dostavu rješenja o ovrsi (nije mijenjao adresu). I nikom ništa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zbog čl. 369. OZ-a.

 

 

Članak 369.

(1) Postupci u tijeku dovršit će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona

(2)) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci pokrenuti prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.

 

zar se stavak 2. ne računa ? obzirom da je dostava rješenja izvršena tek 2015.godine.

3 godine nakon stupanja na snagu važečeg zakona .

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Točno je, nema zastare, pogriješio sam.

 

Inače, teško da se može poboljšati nešto što ide na gore umjesto na bolje.

 

Do prije nekoliko godina mogli ste u ovakvim slučajevima podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i dobiti neku naknadu, u nekim slučajevima čak i srazmjerno veliku u odnosu na vrijednost predmeta spora, tj. dugovanje.

 

Međutim, nakon toga Vrhovni sud je promijenio praksu pa se vrijeme koje spis provede kod javnog bilježnika ne uračunava, već se računa samo vrijeme pred sudom (ako se podnese prigovor). Time su javnim bilježnicima potpuno odriješene ruke za ladičarenje jer više ne mogu niti teoretski odgovarati za štetu zbog odugovlačenja (dok suci mogu!!!, barem u načelu).

 

Sudske odluke iz ranijeg vremena u kojima se to vrijeme kod javnog bilježnika uračunava su dostupne u sudskoj praksi na stranicama VS-a, a promjena koju navodim nije vidljiva jer je nakon drastičnog sužavanja toga prava kroz praksu VS, prije otprilke 2 godine, slučajno ili ne upravo tada, naprosto prestao objavljivati takve odluke na svojim stranicama.

 

Nakon stupanja na snagu sadašnjeg Zakona o sudovima mogućnost dobivanja naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku je samo teoretska, pa više ni sudska praksa nije važna.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zbog čl. 369. OZ-a.

 

Valky, rješenje se nalazi u tome da netko od građana to digne pred Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, .

 

Nažalost, ovo je istina.

 

Naš Sabor i političari se još uvijek bave prevažnim temama o partizanima i ustašama, i o definiciji braka.

Ove tričave teme su ispod te razine važnosti.

 

A onda se pravi parada oko oprosta dugova siromašnim građanima, a nitko ne spominje da je velika većina tih dugova :

 

a)davno otišla u zastaru ili

b) lihvarskim obračunom kamata i troškova ovrhe maleni dug narastao je do astronomskih visina

 

 

Time su javnim bilježnicima potpuno odriješene ruke za ladičarenje jer više ne mogu niti teoretski odgovarati za štetu zbog odugovlačenja (dok suci mogu!!!, barem u načelu).

 

 

Javni bilježnik je javni službenik!

 

Kao takvom, njegova bi dužnost bila da u predmetima koji mu dođu štiti interes obje strane.

 

Tako bi mu po mom mišljenju primjerice bila dužnost da vodi brigu o zastari potraživanja, upozori stranke da je potraživanje u zastari i da odbije pokrenuti ovrhu ako se ovršenik nije očitovao a potraživanje je u zastari ili je (u nekim slučajevima) 'vjerodostojna isprava' krajnje nevjerodostojna.

 

A ovo sa 'ladičarenjem' predmeta po 7 ili 10 godina je čisti kriminal.

To se radi smišljeno, i upravo sa namjerom da se ili izbjegne da ovršenik dobije obavijest o pokretanju ovrhe (zbog promjene adrese) ili da više ne može dokazati da je potraživanje neosnovano.

 

Stoga bi Sabor pod hitno trebao usvojiti nekoliko izmjena procedure.

Zakonom bi trebalo definirati:

 

1. JB mora voditi brigu o zastari

 

2. JB ubuduće mora pokrenuti postupak u roku 3 mjeseca od zaprimanja prijedloga.

Ukoliko se ovršenik ne odazove na prvu obavijest, JB mora provjeriti adresu kod MUP-a i poslati još jednu obavijest.

 

Ja bih ustanovio novo zanimanje - dostavljač sudskih (i ovršnih) isprava. Ono, kao u USA.

 

3. Svi predmeti koji su stajali u ladici JB dulje od godinu dana, a za potraživanje je nastupila zastara, ne mogu se pokrenuti nego su pokriveni zastarom.

 

4. Kaznena odgovornost za manipulacije sa adresom ovršenika.

Brojni su slučajevi da se namjerno navodi lažna, ili sada nevažeća adresa ovršenika, a vjerovnik znade ili bi trebao znati da je dao lažnu adresu.

 

5. kaznena odgovornost za pokretanje neosnovane ovrhe

(račun je lažan, ili 'prenapuhan', ili su obračunate lihvarske kamate)

U slučaju kad je pokretač ovrhe državna institucija ili tvrtka u javnom ili vl. lokalne uprave , odgovorna osoba je šef računovodstva i direktor tvrtke. U slučaju kada ovrhu pokreću tvrtke u privatnom vlasništvu ili osobe, oni bi trebali kod JB ovjeriti izjavu da odgovaraju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da je potraživanje osnovano.

 

6. Zakon bi trebao definirati odštetu za osobe koje su oštećene neosnovanom ovrhom. Primjerice 1000 kn + 20% od iznosa ovrhe.

(ovo naravno povrh svih ostalih troškova i kamata koje se ovršeniku moraju nadoknaditi ako je neosnovano provedena ovrha).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ladičarenje je zbog načina obračuna kamata najisplativljivije ako se radi o roku od 3 do 5 godina. Ako se radi o dužem roku, moguće da nije u pitanju kamata - vade se nenaplaćeni, već otpisani dugovi, jer 200kn duga odjednom vrijedi 5-10 puta više.

 

 

felixx, hvala. Sad otprilike znamo ŠTO treba promijeniti. Ostaje još pitanje KAKO. :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Izmjenama Ovršnog zakona i Zakona o JB-u sve se dade vrlo lako regulirati. Ali problem je politička volja, koja ovisi o raznim lobijima i interesima. Kako naši političari očito to ne žele riješiti, jedina nada je Strasbourg (ne bi bilo prvi put da nam je Europski sud "zalijepio šamar"). Samo, do tamo treba doći, a to košta novaca, vremena, živaca i sl.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

....

 

Javni bilježnik je javni službenik!

 

Kao takvom, njegova bi dužnost bila da u predmetima koji mu dođu štiti interes obje strane.

 

Tako bi mu po mom mišljenju primjerice bila dužnost da vodi brigu o zastari potraživanja, upozori stranke da je potraživanje u zastari i da odbije pokrenuti ovrhu ako se ovršenik nije očitovao a potraživanje je u zastari ili je (u nekim slučajevima) 'vjerodostojna isprava' krajnje nevjerodostojna.

 

Stoga bi Sabor pod hitno trebao usvojiti nekoliko izmjena procedure.

Zakonom bi trebalo definirati:

 

1. JB mora voditi brigu o zastari

...

 

Nedopustivo. Takvim postupanjem, kao i savjetovanjem stranaka, javni bilježnik (ili sud) bi se stavio na stranu dužnika, a ne bi bio neutralan.

 

Zastara je nužno zlo, a najelementarnije osjećaj pravde govori da se dugovi moraju platiti. Drugo je pitanje što se onda još povrh duga plati, kolike su kamate, kako je dug nastao. Zastara ne znači da je dug nestao niti da je bio neosnovan niti da vjerovnik nije oštećen, nego samo to da se ne može utjerivati sudskim putem. U nekim slučajevima i dužniku može biti u interesu da se ne poziva na zastaru, ako mu više odgovara da dobije meritornu odluku, pa mora imati punu slobodu da koristi tu mogućnost ili ne.

 

Što se tiče tzv. "vjerodostojnih isprava", tu se slažem, to je posebno pitanje. Osobno sam imao posla s vjerovnikom čije "vjerodostojne isprave" nisu bile niti isprave, a kamoli vjerodostojne, ali tu je više problem zakonska definicija takvih "isprava" nego sudova, oni naprosto daju prednost formi.

 

....

 

A ovo sa 'ladičarenjem' predmeta po 7 ili 10 godina je čisti kriminal.

To se radi smišljeno, i upravo sa namjerom da se ili izbjegne da ovršenik dobije obavijest o pokretanju ovrhe (zbog promjene adrese) ili da više ne može dokazati da je potraživanje neosnovano.

...

 

O tome sam i sam već nekoliko puta pisao i prije nekoliko godina.

 

....

 

Stoga bi Sabor pod hitno trebao usvojiti nekoliko izmjena procedure.

Zakonom bi trebalo definirati:

 

1. JB mora voditi brigu o zastari

 

2. JB ubuduće mora pokrenuti postupak u roku 3 mjeseca od zaprimanja prijedloga.

Ukoliko se ovršenik ne odazove na prvu obavijest, JB mora provjeriti adresu kod MUP-a i poslati još jednu obavijest.

 

Ja bih ustanovio novo zanimanje - dostavljač sudskih (i ovršnih) isprava. Ono, kao u USA.

 

3. Svi predmeti koji su stajali u ladici JB dulje od godinu dana, a za potraživanje je nastupila zastara, ne mogu se pokrenuti nego su pokriveni zastarom.

 

4. Kaznena odgovornost za manipulacije sa adresom ovršenika.

Brojni su slučajevi da se namjerno navodi lažna, ili sada nevažeća adresa ovršenika, a vjerovnik znade ili bi trebao znati da je dao lažnu adresu.

 

5. kaznena odgovornost za pokretanje neosnovane ovrhe

(račun je lažan, ili 'prenapuhan', ili su obračunate lihvarske kamate)

U slučaju kad je pokretač ovrhe državna institucija ili tvrtka u javnom ili vl. lokalne uprave , odgovorna osoba je šef računovodstva i direktor tvrtke. U slučaju kada ovrhu pokreću tvrtke u privatnom vlasništvu ili osobe, oni bi trebali kod JB ovjeriti izjavu da odgovaraju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da je potraživanje osnovano.

 

6. Zakon bi trebao definirati odštetu za osobe koje su oštećene neosnovanom ovrhom. Primjerice 1000 kn + 20% od iznosa ovrhe.

(ovo naravno povrh svih ostalih troškova i kamata koje se ovršeniku moraju nadoknaditi ako je neosnovano provedena ovrha).

...

 

Da bi Sabor nešto promijenio u zakonu, netko to treba i predložiti. Obični građani prijedloge mogu slati ministarstvima koja pripremaju pojedine zakone, saborskim odborima, pojedinim saborskim zastupnicima itd., a mogu pokretati i šire inicijative preko udruga itd. Jasno je da bi takvi prijedlozi teško imali učinka, ali ako se ne podnesu nikakvi prijedlozi, onda sigurno neće imati učinka. U medijima se može ponešto naći o pokušajima ovršenika da se organiziraju, ali nisam primijetio da daju suvisle prijedloge u cilju poboljšanja, nekako imam dojam da bi im glavni cilj bio da im se dugovanja otpišu (a to vodi ili u pravni kaos ili u izravno miješanje u osobna prava pojedinaca tako da ih se stavi pod "poslovno tutorstvo" države, ili u oboje.)

 

Međutim, prije nego što se ide na nove prijedloge, nije loše pogledati imaju li oni i loše strane.

 

Što se tiče konkretnih prijedloga:

 

1. Nedopustivo.

 

2. U vezi dostave pogledajte čl. 9 Ovršnog zakona (i čl. 8 i druge). Javni bilježnik ima između ostaloga i prava i obaveze sudskog dostavljača. Sve što ste napisali već postoji.

 

3. Dakle, javni bilježnici bi trebali preći s "tamne strane" na "svijetlu stranu". Umjesto da pogoduju vjerovnicima otežući dostavu, sada bi imali široke mogućnosti da pogoduju dužnicima na isti način. Ako je javni bilježnik javni službenik, onda se njegovim djelovanjem nikako ne smije oštećivati vjerovnik.

 

Pogledajte recimo ove odredbe Zakona o javnom biljžništvu:

 

Rokovi izdavanja otpravaka, potvrda, izvoda i prijepisa

 

Članak 107.

(1) Otpravke, potvrde, izvode i prijepise javni bilježnik mora izdati u primjerenom roku.

(2) Javni bilježnik je dužan bez odlaganja dopustiti stranci da razgleda spise (članak 97.).

 

 

Pravna sredstva

 

Članak 108.

(1) Nezadovoljna stranka ima pravo pritužbe predsjedniku suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika zbog toga što javni bilježnik nije poduzeo traženu službenu radnju, ili zbog toga što je u sadržajnom i formalnom pogledu nije poduzeo u skladu sa zakonom ili zbog toga što odugovlači s njenim poduzimanjem.

(2) Predsjednik suda će rješenjem narediti javnom bilježniku da poduzme traženu službenu radnju. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje njegovu ovrhu. Izvršenje Ovrha se provodi po službenoj dužnosti. Primjerak rješenja dostavit će se i Komori.

(3) Nezadovoljna stranka može zatražiti od Komore da prisili javnog bilježnika (članak 140) (članak 141.) na vršenje njegovih dužnosti odnosno da naloži drugom javnom bilježniku da ih izvrši na trošak nemarnog javnog bilježnika.

 

4. Pogledajte Ovršni zakon, čl. 8 o dostavama. Ako je adresa netočna, propisan je postupak iz kojeg proizlazi da se mora pokušati dostava na adresu zabilježenu u MUP-u. Ne može se neprijavljivanje prebivališta ili boravišta koristiti za izbjegavanje plaćanja dugova. Kako ćete dokazivati da je adresa namjerno krivo navedena, kad - čak i da je tako - po odredbama Ovršnog zakona to ne bi smjelo oštetiti dužnika.

 

5. Pokretanje neosnovane ovrhe, kao ni bilo kakve druge tužbe, ne može i ne smije biti kažnjivo jer bi to značilo u praksi onemogućavanje vjerovnika da pravnim putem štite svoj interes. Ako je račun lažan, to je kazneno djelo samo po sebi čak i ako ovrha uspije, a što se tiče dugovanja, zato i postoji prigovor i nastavak postupka kao parnice.

 

6. Ako ovrha ne uspije, ovršenik nije oštećen, a ako uspije, kako dokazati da je bila neosnovana. Ako se naknadno ipak pokaže da je ovrha bila neosnovana (što je relativno rijedak slučaj), zašto bi upravo ovršenici imali veća prava povrh onih propisanih zakonom (kamata, neostvarena zarada itd.) od drugih vrsta oštećenika?

 

Po mojem mišljenju najveći problem u sadašnjem sustavu je da su javni bilježnici izvan stvarnog nadzora kad je riječ o načinu na koji obavljaju svoj dio posla pri ovrhama.

 

Što se tiče namjernog "ladičarenja", mislim da bi se stvar mogla riješiti tako da vjerovnik koji nije koristio sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku po isteku nekog vremena ne bi imao pravo na kamate nakon toga vremena.

 

Kao razumni rok za prvostupanjsko sudovanje se uzimaju 3 godine. Budući da su ovršni postupci po definiciji hitni postupci, vjerovnik bi morao izgubiti pravo na kamatu ako nakon 1,5-2 godine nije podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

 

Naravno, preduvjet za ovo je da se vrati zaštita toga prava koje je sada de facto ukinuta, kao što sam ranije napisao.

 

Isto tako bi trebalo biti ako nije iskoristio navedene mogućnosti iz Zakona o javnom bilježništvu u roku od, recimo, 3 mjeseca.

 

Na taj način bi se očuvala neutralnost javnih bilježnika, a vjerovnik bi bio doveden u situaciju da ne zlorabi zakon (a nemoguće je napisati zakon koji se ne bi mogao zlorabiti).

 

Ali sve to pisanje zakona je jalov posao, ako se u praksi ne provodi. Tako dugo dok suci nadziru suce, javni bilježnici javne bilježnike ... kroz potpuno naopako (i neustavno!) shvaćenu (tro)diobu vlasi, napretka ne može biti. To je otprilike kao da se vozač ne smije "miješati" u upravljanje vozilom jer su on i vozilo dva zasebna "tijela".

 

U Njemačkoj rokove sucima propisuje Ministarstvo pravosuđa, dakle izvršna vlast sudskoj, i nitko to ne smatra miješanjem u rad sudstva jer se ne radi o miješanju u odlučivanje nego o nadzoru trošenja novca poreznih obveznika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Javnobilježničku komoru ne bih uopće komentirao, meni su dva puta odgovorili, pa po tome zaključujem da je za vaše raspoloženje možda bolje da vam uopće nisu odgovorili.

 

Što se tiče dopisa, to se odnosi na one koji točno znaju i imaju konkretan prijedlog što u zakonima treba mijenjati. Naime, kako ćete promijeniti zakon ako one koji to mogu učiniti uopće ne obavijestite o tome što trebaju učiniti? Takav dopis sasvim sigurno nije manje učinkovit od pisanja na Legalisu :-) Možete, naravno, izaći na ulicu ili podignuti šator da ishodite što hoćete, ali složit ćete se da na kraju kad-tad ipak morate izaći s nekim dopisom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nedopustivo. Takvim postupanjem, kao i savjetovanjem stranaka, javni bilježnik (ili sud) bi se stavio na stranu dužnika, a ne bi bio neutralan.

Ponavljam, javni bilježnik je javni službenik. Ovo što tvrdiš svakako vrijedi za sud.

 

Javni bilježnik u drugim pravnim stvarima, prilikom sklapanja raznih ugovora, solemnizacija kredita i sl. pita stranku 'razumijete li što potpisujete'? - zapravo vodi brigu o interesu obje strane.

Zašto ne bi tako bilo i u ovrhama?

Ne vidim da bi njegova neutralnost time bila bitno narušena, ali bi se jednim jednostavnim setom pravila uvelike spriječile odvratne manipulacije.

 

Kada bi dužnost JB bila da upozori na zastaru, vjerovnici bi vodili računa da im potraživanje ne ode u zastaru.

Točka.

 

 

Umjesto da se poštenim ljudima, prije svega obrtnicima i malim poduzetnicima omogući da brzo i učinkovito naplate svoja potraživanja, ovo se pretvorilo u biznis iznuđivanja malih ljudi od strane organiziranog sustava bez kontrole koji je postao prava odvratna kaljuža.

 

Zastara je nužno zlo, a najelementarnije osjećaj pravde govori da se dugovi moraju platiti. Drugo je pitanje što se onda još povrh duga plati, kolike su kamate, kako je dug nastao.

Ja sam zadnja osoba koja bi branila da se neki stvarni račun ne plati.

 

Ali pogledajmo malo 'The Big Picture'.

Velika većina ovrha su za trivijalne iznose. Za redovite račune za komunalije ili mobilne operatere.

Još gore, dobar dio, možda i većina tih ovrha provedena je samo zato jer ovršenik uopće nije znao da mora platiti taj račun. Nije ni dobio račun. Evo, ja i žena mi nismo oboje dobili ovaj mjesec račun za mobilni internet. Moji roditelji prošle godine i prije u par navrata nisu dobili račune za vodu ili plin (cijeli kvart nije dobio).

 

I onda umjesto da prvo dobiju opomenu od vjerovnika (pogotovo oni koji su inače redoviti platiše), dobiju umjesto 100 kn ovrhu od bar 1000.

 

 

 

2. U vezi dostave pogledajte čl. 9 Ovršnog zakona (i čl. 8 i druge). Javni bilježnik ima između ostaloga i prava i obaveze sudskog dostavljača. Sve što ste napisali već postoji.

Sve ok, ali se sve te mogućnosti ne koriste. Propisivanjem izričite procedure u Zakonu spriječile bi se namjerne manipulacije. Ako građanin živi na prijavljenoj adresi i redovito zaprima preporučene dopise, ne smije se dogoditi da njega 'ne mogu naći', ali mogu naći njegov račun u banci.

 

Treba postaviti načelo - nema ovrhe bez dokaza da je ovršenik obaviješten o ovrhi.

Tko bez toga provede ovrhu, neka bude spreman pod prijetnjom kazne dokazivati da je više puta pokušavao obavijestiti ovršenika na propisan način.

Ponavljam - nije mi prihvatljivo da se ne može naći građanina, ali može njegov račun.

 

3. Dakle, javni bilježnici bi trebali preći s "tamne strane" na "svijetlu stranu". Umjesto da pogoduju vjerovnicima otežući dostavu, sada bi imali široke mogućnosti da pogoduju dužnicima na isti način. Ako je javni bilježnik javni službenik, onda se njegovim djelovanjem nikako ne smije oštećivati vjerovnik.

Pogledajte recimo ove odredbe Zakona o javnom biljžništvu:

 

Komunalne tvrtke i mobilni operateri imaju more činovnika i pravne službe. Obični građanin je pravno neuk i ništa mu ne znače sve te pravne mogućnosti.

 

Ponavljam, to ne bi bilo nikakvo 'pogodovanje dužnicima'.

To bi samo bilo pravedno.

 

Evo, ja sam par puta zadnjih 20 godina selio, i razmišljam o mogućnosti da mi netko pošalje kakvu neosnovanu ovrhu na koju staru adresu.

 

4. Pogledajte Ovršni zakon, čl. 8 o dostavama. Ako je adresa netočna, propisan je postupak iz kojeg proizlazi da se mora pokušati dostava na adresu zabilježenu u MUP-u. Ne može se neprijavljivanje prebivališta ili boravišta koristiti za izbjegavanje plaćanja dugova. Kako ćete dokazivati da je adresa namjerno krivo navedena, kad - čak i da je tako - po odredbama Ovršnog zakona to ne bi smjelo oštetiti dužnika.

Ako ovršenik ne živi na svojoj pravoj adresi, to je njegov problem.

 

Ali to ipak ne znači da namjerno navođenje lažne adrese ovršenika od strane vjerovnika ne bi trebalo biti izrijekom u zakonu definirano kao kažnjivo.

 

Primjer:

Moj brat dobio je ovrhu za TV pretplatu, kad je selio. Uredno je za taj mjesec platio pretplatu na novoj adresi, ali je po HRT-u trebao platiti za taj mjesec i na staroj adresi. I sve u redu, platio bi, da mu nisu slali na staru adresu (iznajmljeni stan).

Imali su novu adresu, jer je on njihov pretplatnik.

A ni JB nije poslao obavjest na pravu adresu. Ali nisu imali nikakvih problema da mu za taj dan zblokiraju sve račune u svim bankama, da bi naplatili tih tričavih 900 kn.

 

Kada bi za takve slučajeve vjerovnik po slovu zakona bio dužan namiriti ovršeniku sve troškove sa kamatama + 1000 kn + 20% od iznosa ovrhe, začas bi se takve 'nehotične' pogreške prestale činiti.

 

 

5. Pokretanje neosnovane ovrhe, kao ni bilo kakve druge tužbe, ne može i ne smije biti kažnjivo jer bi to značilo u praksi onemogućavanje vjerovnika da pravnim putem štite svoj interes.

Ne slažem se.

U Ovršnom zakonu bi izrijekom trebalo biti navedeno koja su to kaznena djela, baš zato da se obeshrabri muljatore.

 

Raspon manipulacija je jako širok.

Mnogi od tih 'dugova' nisu stvarni neplaćeni računi, za koje su građani dobili (ili nisu dobili) uplatnice.

Nekad su to fiktivni, knjigovodstveni dugovi po nekakvom 'obračunu' nakon par godina. Ili fiktivni dug za nekakve fiktivne kamate , ili slične stvari. I to nakon što je građanin uredno od HEP-a, banke ili teleoperatera već dobio potvrdu da nema više nikakvih dugova.

 

O takvim neopravdanim ovrhama pričam. Ne može mi netko nakon pet godina potraživati takav dug, a pogotovo da mi na osnovu takve fikcije još napravi ovrhu. Pa kad to bude lijepo definirano u KZ da se za to dobiva 'od 6 mjeseci do 5 godina', onda to nitko neće raditi.

 

 

 

 

Po mojem mišljenju najveći problem u sadašnjem sustavu je da su javni bilježnici izvan stvarnog nadzora kad je riječ o načinu na koji obavljaju svoj dio posla pri ovrhama.

 

Pa baš zato treba taj dio regulirati sa nekoliko, zapravo vrlo jednostavnih , pravila.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovrhama je legalizirana pljačka imovine ovršenika,koji su to postali radi neučinkovitih i korumpiranih sudaca , npr

1.sudac donese presudu kojom udovoljava tužbenom zahtjevu građevinskog mafijaša ,kojim isti traži 26.000.DM vise od ugovorenog iznosa , bez dokaznica da je radove izvršio,i bez aneksa ugovoru za taj iznos.

2.drugi korak iako je građevincu brisana tvrtka po cl. 70 ZSR, zupanijski sud donosi presudu po žalbi iako tužitelja nema. Ne interesira ga obveza po članku 212-215 ZPP- Prekida se postupak tek nakon dopisa Vrhovnog suda .Gradjevinac neovlašteno ide u ovrhu iako ne postoji, ovršeniku se ne dostavlja rješenje, već se otima sa računa sve živo i to ide na žiro račun odvjetnika , bez posebnog ugovora u ime nepostojeće tvrtke.

I dalje ima puno toga za DO ,koje bi trebalo ispitati sve ovrhe i inkasirana sredstava Od strane opunomoćenih odvjetnika.

Kako tome stati na kraj.Mislim ,da kamatama se pospješuje kriminal u ovrhama i otimačina nekretnina ovrsenika , koje jesu krajnji cilj punomoćnika ovrhovoditelja .

Pozdrav

uređeno: od ude
Pogreske
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

@Felixx

 

Samo ukratko jer ne vidim smisla nastavljanju ove rasprave:

 

Općenito: ako se pisana pravila ne poštuju tj. problem je u izvedbi, onda nije daleko od pameti da se ni drugačije napisana pravila neće poštovati sve dok se ne osigura valjana izvedba. Dakle, pričam ti priču.

 

Javni bilježnik obavlja različite poslove, i oni se ne mogu uspoređivati. Solemnizacija je postupak pri ulasku u obavezu, ovrha je u biti spor između dvije strane po obavezi koja već postoji. Po toj logici bi i pri ovjeri otpisa javni bilježnik morao upozoriti strane na to što potpisuju, jer je - eto - javni službenik a čini to i kod solemnizacije. Ali - ovjera potpisa je ovjera potpisa, a solemnizacija je solemnizacija.

 

To da bi vjerovnici više vodili računa o zastari kad bi javni bilježnik na nju upozoravao je puka pretpostavka. Oni o njoj ionako moraju misliti naprosto zato što postoji, a ako netko ne razmišlja kako zaštititi svoje interese, njegov problem. Država mu mora omogućiti da ih može štititi, alinije (i ne smije mu biti) tutor.

 

Kaznena djela ne spadaju u Ovršni zakon.

 

Pozivati se na "big picture" bez ama ikakvog podatka o tome koliko je problematičnih, a koliko urednih ovrha u ukupnom broju ovrha naprosto nema smisla. Ne mogu se zakoni prilagođavati ojedinačnim primjerima.

 

Postoje protuovrhe i druge mogućnosti. Ajde malo pročitaj Ovršni zakon.

 

Sve dok je postojala mogućnost zaštite prava na suđenje u razumnom roku uz iznose naknade koje su sudovi dosuđivali do prije nekoliko godina, osobno nisam imao baš ništa protiv neosnovanih ovrha (a dobivao sam ih). Naprotiv :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

@Felixx

Općenito: ako se pisana pravila ne poštuju tj. problem je u izvedbi, onda nije daleko od pameti da se ni drugačije napisana pravila neće poštovati sve dok se ne osigura valjana izvedba. Dakle, pričam ti priču.

Jasan set pravila i sankcija i jest osiguravanje valjane izvedbe.

 

Zar nije fiskalizacija riješila problem muljanja i neizdavanja računa?

 

To da bi vjerovnici više vodili računa o zastari kad bi javni bilježnik na nju upozoravao je puka pretpostavka.

Ja mislim da bi, itekako.

 

Zašto ne bi pokušali?

 

Pozivati se na "big picture" bez ama ikakvog podatka o tome koliko je problematičnih, a koliko urednih ovrha u ukupnom broju ovrha naprosto nema smisla.

 

Ima puno previše problematičnih ovrha , možda i više od 50%.

A bio bi problem i da ih je samo 10% .

Svaka ovrha za potraživanje od 100 kn koja je sa troškovima narasla na 1000 a bez problema je naplaćena sa računa ovršenika je za mene jako problematična ovrha.

 

Znam za nekoliko slučajeva ljudi koje poznajem da su dobili takve ovrhe a da uopće nisu znali da imaju dug. Rade se sve o dobrostojećim ljudima koji uredno plaćaju račune i bez problema bi platili račun da su ga uistinu dobili, ili da su dobili opomenu.

 

Postoje protuovrhe i druge mogućnosti. Ajde malo pročitaj Ovršni zakon.

 

Sve dok je postojala mogućnost zaštite prava na suđenje u razumnom roku uz iznose naknade koje su sudovi dosuđivali do prije nekoliko godina, osobno nisam imao baš ništa protiv neosnovanih ovrha (a dobivao sam ih). Naprotiv :-)

 

Malo je ljudi poput nas koji će se s guštom izboriti za svoja prava, na ovaj ili onaj način.

Većina kaže - ma nek idu u 3PM.

 

I to je problem - ljudi se ni ne žele baktati s time, i stvorena je klima da se isplati slanje neosnovanih ovrha!

 

To se mora promijeniti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da bi sabor nešto promijenio u zakonu, netko to treba i predložiti. Obični građani prijedloge mogu slati ministarstvima koja pripremaju pojedine zakone, saborskim odborima, pojedinim saborskim zastupnicima itd., a mogu pokretati i šire inicijative preko udruga itd. Jasno je da bi takvi prijedlozi teško imali učinka, ali ako se ne podnesu nikakvi prijedlozi, onda sigurno neće imati učinka.

 

Prijedlozi stižu u sabor. Odbor za pravosuđe razmatra, i s Vladom predlaže saboru donošenje zakona. Neku ulogu ima i Europska komisija i Ministarstvo pravosuđa... (primjer izvješća).

 

Vidim tekst od 24.06.2014 na engleskom o prijedlozima promjena Ovršnog zakona, spominje se 30 dana kao rok za predaju rješenja:

"Notaries-public will have 30 days to serve distraint orders on debtors,"

I na hrvatskom (jutarnji.hr):

"... Definiraju se i čvršći rokovi za postupanja suda kako se ne bi gomilale kamate, a javni bilježnici će imati rok od mjesec dana za otpremanje rješenja."

 

Htio sam pogledati izvješće Odbora za pravosuđe koje je prethodilo tome, no nedostaje izvj. broj 50 iz 2014, ima broj 51 od 2. srpnja, ali ne spominje 30 dana roka, to se negdje izgubilo.

 

 

Čak i da nešto stigne do sabora, teško će proći. Teško je i dokazati da netko gore radi nešto loše... možda treba 'slijediti novac' ("follow the money").

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

telegram.hr spominje ovaj članak:

Sin suca Turudića radi kod Hanžekovića

 

 

Što ako završim kao ovi u postu 'Marijan Hanžeković i odvjetnički lobi' ? :) :

 

Na privatnu tužbu Marija Hanžekovića, jednog od čelnih osoba Hrvatske odvjetničke komore, pokrenut je kazneni postupak protiv predsjednika udruge JURIS PROTECTA zbog klevete.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Onaj tko malo dulje pamti sjetit će se ne tako davnog vremena (nekih 10-15 godina unatrag) kad su ovrhe bile gotovo pa neprovedive. Dovoljno je bilo eskivirati prijem rješenja naprosto tako da ga se po obavijesti poštara ne preuzme pa otjerati stvar u zastaru, barem za ove dugove s kraćim rokovima zastare.

 

Nakon toga Ovršni zakon je doživio jako puno promjena upravo u dijelovima koji se odnose na učinkovitost postupanja, i današnji tekst je rezultat pritiska koji je proizašao iz potrebe da ovrhe postano to što i trebaju biti. To je vjerojatno jedan od zakona koji se najčešće mijenjao.

 

Dakle, u tekst su ugrađivani prijedlozi koji su odnekud morali doći, a neku ulogu je valjda igrao i broj, a ne samo sadržaj, primjedbi na pojedine konkretne probleme. Jasno je da su veći utjecaj imali i imaju oni koji imaju i novac i interes da ovršni postupci budu učinkoviti pa su u tom smjeru i išle promjene, ali i oni drugi imaju neku političku težini (kao što slučaj Franak pokazuje).

 

Ono što hoću reći je da ako pokušate nešto predložiti uz suvislu argumentaciju, mogućnost da bi to moglo biti prihvaćeno je praktično nepostojeća, ali ako pristigne određeni broj primjedbi u istom smislu onda to može imati neku ulogu.

 

Dakle, takve inicijative iz perspektive pojedinačnog građanina su gotovo jalov posao, ali ne i sasvim jalov posao. Pa ako netko ima vremena i volje ...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hi KronicnaStranka,

Slažem se da je problem postojao. Probleme treba rješavati.

No, ako je problem (preveliki) broj ovršenih nekretnina, onda prioritet ne bi smio biti ubrzavanje i pojednostavljivanje postupka oko nekretnina, elekroničke dražbe ili sl.

 

Maksimalno olakšavanje ovrha može imati nuspojave. Primjer iz susjedstva koji bi, pretpostavljam, bio izbjegnut da je ovršno rješenje ili poziv uručio dostavljač, fotografirao primaoca i rekao "You have been served" :) kao u američkim filmovima ili @felixxovom prijedlogu broj 2.

 

Možda postoji neka metoda kojom bi se dostava mogla obaviti i pouzdano provjeriti elektroničkim putem (facebooka).

(Meni na zadnjem rješenju na kuverti piše "3 SLANJE" - nisam baš uvjeren da je JB dvaput pokušao dostavu.)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 mjeseci kasnije...

 

Po mojem mišljenju nastupila je zastara jer je od zadnje vjerovnikove radnje - podnošenje prijedloga za ovrhu - prošlo više od 5 godina, ali je - kao što sam napisao - moguće da je vjerovnik poduzimao i neke radnje u međuvremenu a da obavijesti o tome do vas nisu stigle. Zastara je mogla nastupiti i ako je od dana nastanka obaveze do dana podnošenje prijedloga za ovrhu prošao rok zastare koji za RTV pristojbu iznosi godinu dana, pa provjerite.

 

Kao što sam napisao, na zastaru se morate pozvati, a to treba učiniti po uputi o pravnom lijeku koja se mora nalaziti na kraju rješenja o ovrsi, tj. u prigovoru.

 

S obzirom na okolnosti, tj. provjere da li je nastupila zastara, svakako zatražite uvid u spis kod javnog bilježnika.

 

Provjereno, od zadnje vjerovnikove radnje proteklo je 5 godina, naime od kad su predali biljezniku prijedlog za ovrhu nisu nista poduzimali. Mozete li mi reci u kojem zakonu je ova tvrdnja koju ste iznijeli? Zahvaljujem!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...
Kako uvid u spis, ja sam u Dalmaciji a biljeznik u Istri :-/ U ovoj drzavi stavrno **** lud zbunjenog!

 

Ažurirano

 

 

 

Slazem se ovo je vec fantastika! Zaprimio je 22.01.2008 a donio Rje o ovrsi 04.02.2008 meni pokusano dostavit prije 2 tjedna kad sam bila odsutna, ostavljen mi postanski odrezak po kojem sam dosla u posti do biljeznika koji mi je poslao. Ok isto je prije 2 tjedna ili sad, ali nakon 7, 5 godina????

 

 

Da fantastika bude jos autenticnija, sudac je donio rjesenje kojim se mora platiti cijeli dug zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja tece dod ana isplate. Dakle sve ono vrijeme sta je biljeznik cuvao u ladici spis, trebamo platiti kamatu :-/

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Ako moze pomoc kod mog slucaja molim.

Naime godinu dana poslije oceve smrti dobila san rjesenje od suda kojim san pozvana da preuzmem ovrsni postupak na prijedlog ovrhovoditelja hrt.

Otisla san na sud provjeriti o cemu se radi ima Li zastare i vidjela sam pravomocno je postalo 21.09 2005 a podnesak je bio 25.11 2015.

Tamo su mi rekli da nema zastare i da cu dobiti prijedlog ovrhe sada na sebe i da nema svrhe se zaliti.

Sto vi kazete na to?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovana !

Tu se radi o sigurnoj zastari .Vi nesmijete ništa potpisati da priznajete dug ili da ga kojim slučajem preuzmete . Pošaljite dopis i recite da ne priznajete dug ,jer je došlo do apsolutne zastare.

 

Kada bi oni dokazali da nema zastare tada bi Vi bili dužni platiti ddug ali ne veći od naslijeđene ostavine .Ako nema naslijeđene imovine tada nema obveze . Nitko Vas ne može obvezati da platite nešto za drugoga .

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hi lily353,

> Mislila sam nista ne poduzimati

 

Nemojte sami ići po dopise ili nešto plaćati ili potpisivati izjave... pričekajte 'plavu kuvertu'

 

 

> pravomocno je postalo 21.09 2005 a podnesak je bio 25.11 2015.

 

"podnesak" - mislim da je bitan onaj kojim je ovrhovoditelj tražio obnovu postupka, tj. datum kad je poslao dopis javnom bilježniku... ako to tako ide (?)

 

Ako i nema zastare, prigovor vam može biti jeftinija opcija... ovisi o troškovima.

 

(Inače ako je dug na dan 21.09.2005 iznosio 1000kn, sada je 2350kn; trenutno je z.kta 8.14% godišnje.)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Vidim da ste mi zaspamali temu! Dakle idem ispocetka, dobili rjesenje o ovrsi koje je biljeznik cuvao 7 godina u ladici, zalila sam se zbog ne nadleznosti no nije proslo, presuda je bila da se mora sve platiti ukljucujuci i kamate.

 

Nadalje, zalili se zupanijskom zbog presude Opcinskog i danas dobijemo presudu da se zalba odbija!

Gdje pise obrazlozenje: prema odredbi cl 467 st 1 ZPP presuda u sporu male vrijednosti moze se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz čl 354 st 2.toč.1.2.4.5.6.8.9.10.11 ZPP i zbog pogresne primjene materijalnog prava, iz cega slijedi da se presuda ne moze pobijati zbog pogresno i nepotpuno utvrđenog cinjenicnog stanja!

 

Ljudi, ko je ovdje lud??? Biljeznik 7 godina cuva rjesenje o ovrsi u ladici, posalje ti zajedno sa kamatama, sud presudi da moras platiti sve te kamate sta je on cuvao u ladici predmet. Ides na zupanijsi sud opet ti odbiju zalbu. Em nije biljeznik nadlezan, em ja nisam rkiva sta je on to cuvao 7 godina u ladici, ali MORAM platiti??? Ima li nesto sta mogu napraviti????

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ali MORAM platiti??? Ima li nesto sta mogu napraviti????

 

po pravomoćnoj sudskoj odluci morate isplatiti potraživanje.

zastara je 10 godina. i ovrhom se može naplatiti dug.

 

trebali ste osporavati nadležnost suda (za pristojbu je nadležna porezna uprava, po pravnom shvačanju Županijskog suda u Rijeci.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

@ Elif

 

To je ono o čemu pričamo već godinama praktički, upravo o tom ladičarenju predmeta, bez ikakvih posljedica po sud ili JB. Nažalost, po aktualnoj praksi, jedina šansa vam je da s time idete pred USRH, a vrlo vjerojatno i Strasbourg, ali rezultat je upitan. Trebalo bi mijenjati zakon.

 

I znam da nije utjeha, ali naš "rekorder" na Legalisu je čekao donošenje rješenja i dostavu 17 godina! I to od suda. I nikome ništa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

@elif,

To je, na žalost, sve po zakonu, i sumnjam da se može nešto učiniti po tom konkretnom predmetu, zbog male vrijednosti. Druga je stvar što takvih predmeta ima više desetaka tisuća pa su ukupne vrijednosti milijunske...

 

 

@elif > Vidim da ste mi zaspamali temu!

 

:) sorry. Mislim da je rješenje upravo u tome da ljudi shvate da i drugi imaju isti problem i da veći broj ljudi pristupi rješavanju...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

lily353,

- mislim da nije bitno da li ste vi znali, već da li je obveznik tj. dužnik znao neku činjenicu

 

Na potrosac.hr imate navedene žalbene razloge prema čl. 50. Ovršnog zakona, npr.:

11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom

 

kao i primjer žalbe. Vi ne morate navoditi nikakve članke zakona, to nije nužno za nas laike. Dovoljno je npr.: "Iz opreza pozivam se na zastaru."

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

posto sam nasljednik ovrhe za koju nisam znala do prije neki dan ,znaci poslan mi je dopis od suda za preuzimanje postupka ,nisam nista poduzimala.Prije 3 dana doslo ovrsno rjesenje zajedno sa prijedlogom ovrhe ,a ujedno i blokada na fini.Sad mi nije jasno dali da se pozovem na zastaru u zalbi ili nema smisla posto je zastarni rok od 10 god.poceo opet teći,hvala na odg.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

> posto je zastarni rok od 10 god.poceo opet teć

Gleda se da li je zastara nastupila prije toga.

Ne znam da li je dug u zastari...

 

> a ujedno i blokada na fini.

Ako je takav slučaj, mislim da je sve kompliciranije i da bi vas u slučaju žalbe sud uputio na pokretanje parnice radi proglašenje ovrhe nedopuštenom. No, nisam siguran.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija