Brisovna tužba ili tužba za ispravak?

[Amper]

Molim, ako netko može odgovoriti koja je razlika između te dvije vrste tužbe?

 

Koja od te dvije tužbe se koristi ako se želi brisati/ispraviti uknjižba izvršena temeljem presude koja je nezakonita, a i nezakonito i nepotpuno je sprovedena je u zemljišnim knjigama?

 

 

Hvala.

[Spitfire]

Brisovna tužba

 

Brisovna tužba je stvarnopravna tužba sui generis, čiji zahtjev ide na priznavanje

nevaljanosti vec izvršenog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Brisovnim se tužbama mogu pobijati već izvršeni upisi u zemljišnim knjigama bilo poradi pomanjkanja materijalnopravnih uvijeta bilo poradi istovremenog pomanjkanja

formalnih i materijalnopravnih uvijeta.

Ovom se tužbom mogu pobijati prvobitno formalno ili materijalno nevaljani upisi ali

i naknadno nevaljano postali upisi, oni koji su naknadno postali nevaljani poradi naknadno

nastupjelih izvanknjižnih činjenica na temelju kojih je uknjiženo pravo utrnulo

(npr.odreknućem, napuštanjem i sl.).

 

Tužba za ispravak

 

Ovom tužbom traži se ispravak upisa provedenih u zemljišnoj knjizi povodom

prijave ili prigovora u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, odnosno provedba ili

ispravljanje upisa u novoosnovanoj knjizi koje je zemljišnoknjižni sud odbio provesti. To je

prejudicijelna tužba stvarnopravnog karaktera.

 

Ova tužba je izravna posljedica odredbe članka 194. stavak 3. ZZK-a, i to iz razloga jer se spram odluke zemljišnoknjižnog suda, donijetih na ročištu za ispravak, ne može podnijeti žalba.

 

U čemu je razlika izmedu ove i brisovne tužbe?

Tužbom za ispravak se pobijaju prvobitni upisi u postupku ispravljanja zemljišnih

knjiga dok se brisovnim tužbama pobija dozvoljeni i provedeni upis.

Cilj je ovih tužbi ukljanjanje prvobitnih pogrešnih zemljišnoknjižnih upisa

nastalih kod osnivanja zemljišnih knjiga.

[Ruby_Danderfluff]

možete li pojasniti što znači: 1.) da je presuda nezakonita; i 2.) da je nezakonito i nepotpuno provedena u zemljišnim knjigama? bez toga će biti teško odgovoriti koja je od te dvije tužbe prikladnija za postizanje svrhe.

[Spitfire]

možete li pojasniti što znači: 1.) da je presuda nezakonita; i 2.) da je nezakonito i nepotpuno provedena u zemljišnim knjigama? bez toga će biti teško odgovoriti koja je od te dvije tužbe prikladnija za postizanje svrhe.

 

Što znaći, možda i nije toliko bitno, koliko koja je pravna radnja prethodila presudi (Prijava ili prigovor u raspravi za ispravak ili nešto drugo).

 

Osobe koje su aktivno legitimirane za Tužbu za ispravak taksativno su navedene u čl.197.st.1. ZZK, a to su:

-osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti

li djelomično udovoljio u ispravnom postupku,

-osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u

ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

 

Treba ukazati da ovu tužbu ne mogu podnijeti:

- oni koji nisu podnijeli prijavu ili prigovor u ispravnom postupku,

- oni čiji upisi nisu promijenjeni provedbom nekog upisa na osnovi odluke o

prijavi ili prigovoru.

 

Aktivno legitimiran u Brisovnoj tužbi je nositelj knjižnog prava, dakle, onaj tko je bio upisan u zemljišne knjige neposredno prije napadane promijene u zemljišnim knjigama.

Tužitelj mora dokazati:

-da je bio upisan u zemljišnoj knjizi,

-da je uknjižba u korist tuženika nevaljana

-da tuženik nije bio u dobroj vjeri, u vrijeme zakljucenja pravnog posla i podnošenja prijedloga za upis, ukoliko se tuženi brani da je pravo stekao kao pošteni stjecatelj

s povjerenjem u zemljišne knjige

-da je stjecatelj bio nepošten, jer se poštenje stjecatelja presumira.

[Amper]

možete li pojasniti što znači: 1.) da je presuda nezakonita; i 2.) da je nezakonito i nepotpuno provedena u zemljišnim knjigama? bez toga će biti teško odgovoriti koja je od te dvije tužbe prikladnija za postizanje svrhe.

 

1. nezakonita u smislu knjiženja stranca temeljem presude na nekretnine koje strani državljani ne mogu po zakonu stjecati nikakvim pravnim poslom (kupoprodajom...), niti presudom, samo nasljeđivanjem, a ovdje nije riječ o nasljeđivanju.

2. stranac nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju, putovnicu, sl., a iz prijedloga za uknjižbu nije vidljivo da se radi o strancu, (niti je to u presudi vidljivo). Čak štoviše uknjižen je s adresom na kojoj već odavno nije...(kako bi zameo trag da je stranac)

 

 

Uredno nakon rješenja o uknjižbi podnijet je prigovor, no ZK sudac prigovor šalje na rješavanje višem - županijskom sudu koji je taj PRIGOVOR riješio kao ŽALBU (!?), pa su me time uskratili za pravni lijek. Naravno, odbijen je prigovor uz čudno opravdanje da se u zk postupku ne rješavaju takva pitanja. Nitko doduše županijski sud nije ništa tada pitao, niti mu se obraćao, niti je htio pobijati presudu. Ukratko, ZK sud je izbjegao riješiti prigovor, po čijem je rješenju o prigovoru tek tada trebalo uputiti žalbu višem sudu.

 

Dakle, nepravilnosti ko iz filma.

[Spitfire]

Niste baš do kraja u pravu, pogotovo kad bi definirali dotičnog kao "stranca".

 

Naime, ZOV u čl.355 st.2 kaže:

Članak 355.

(1) Fizička osoba smatra se sa stajališta ovoga Zakona stranom kad nema državljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je što drugo određeno zakonom.

(2) Ne smatraju se sa stajališta ovoga Zakona stranim osobama one koje nemaju državljanstvo Republike Hrvatske, ali su iseljenici s područja Republike Hrvatske ili su njihovi potomci, a tijelo državne uprave nadležno za odlučivanje o državljanstvu utvrdilo je da ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva Republike Hrvatske.

 

 

Također, što se tiće stjecanja vlasništva stranca samo nasljeđivanjem:

Članak 358.a

(1) Odredbe članka 354. do 358. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06. i 141/06.) ne odnose se na državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

 

što onda povezuje čl.114

 

Članak 114.

(1) Vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

Tako da, primjera radi, osoba koja se iselila iz RH, pa čak i njihovi potomci (za vrijeme Domovinskog rata i sl.) a državljan je članice EU, ima sva prava pri stjecanju nekretnine kao i državljanin RH.

 

Kad bi isključili sve ovo navedeno, onda tek postaje nezakonito i puno nepravilnosti.

[Amper]

Spitfire

 

čl.358.a govori o pravu stjecanja vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske bez suglasnosti nadležnog ministarstva - o čemu govori čl.357. - a članak 358.a kao posebnu kategoriju ističe građane Europske unije kojima suglasnost nije potrebna kao naravno niti hr građanima.

 

 

tako da to možeš isključiti

 

(ne radi se o iseljeniku, i sl... već o strancu u punom obimu)

[Spitfire]

Ne baš, čl.358a govori o člancima 354-358, tako da se državljanin EU ne smara stranom osobom po čl.355 st.1 pa nije ni bitan čl.356, 357.

 

No to nije ni bitno, koliko pokušaj izvlačenja činjenica iz napisanog, zato sam i tražio da definirate "stranca", jer po ZOV-u svaki "stranac" ne mora biti i strana osoba, "uknjižen na adresi na kojoj već odavno nije" znaći da može biti iseljenik ili je samo imao prijavljeno boravište, pa tako ovo "nezakonito i puno nepravilnosti" može biti a i ne mora.

 

Dakle, nije iseljenik ni državljanin EU?

[Amper]

Osim toga, čl. 358.a. ima i st.2.. Dakle, radi se o osobi koja nema pravo stjecati nekretnine iz tog stavka. Osoba nije iselila iz hr, nije rođena u hr, nije nikada imala hr državljanstvo, ništa sličnoga...

 

Nadam se da je jasna nezakonitost.

[Matrix]

radi se o osobi koja nema pravo stjecati nekretnine

radi se o nekretnini na kojoj strane osobe nemogu stjecati pravo vlasništva,pa vas pitam jel se doista radi o nekretnini u smislu odredbi članka 358.ZV.

Nadalje,da li ste vi bili stranka u sudskom postupku koji je prethodio donošenju presude temeljem koje je ishođen upis u zemljišne knjige.

[Amper]

radi se o nekretnini na kojoj strane osobe nemogu stjecati pravo vlasništva,pa vas pitam jel se doista radi o nekretnini u smislu odredbi članka 358.ZV.

 

Da. Točno.

 

Nadalje,da li ste vi bili stranka u sudskom postupku koji je prethodio donošenju presude temeljem koje je ishođen upis u zemljišne knjige.

 

Da.

 

 

I ponavljam:

 

Uredno nakon rješenja o uknjižbi podnijet je prigovor, no ZK sudac prigovor šalje na rješavanje višem - županijskom sudu koji je taj PRIGOVOR riješio kao ŽALBU (!?), pa su me time uskratili za pravni lijek. Naravno, odbijen je prigovor uz čudno opravdanje da se u zk postupku ne rješavaju takva pitanja. Nitko doduše županijski sud nije ništa tada pitao, niti mu se obraćao, niti je htio pobijati presudu. Ukratko, ZK sud je izbjegao riješiti prigovor, po čijem je rješenju o prigovoru tek tada trebalo uputiti žalbu višem sudu.

 

 

 

U zakonu se također govori o ispravku po službenoj dužnosti. Zanima me također kada sud ispravlja po službenoj dužnosti?

[Spitfire]

Osim toga, čl. 358.a. ima i st.... Dakle, radi se o osobi koja nema pravo stjecati nekretnine iz tog stavka...

 

Ah, konačno..čemu tolika tajnovitost..bez zamjerke ali ne možete tvrditi "nezakonito i puno nepravilnosti" bez nekakovih konkretnih činjenica i očekivati korektan odgovor.

No, ja se dalje "ne bi štel mešat" pa vas prepuštam poštovanom Matrixu. Pozz

[Amper]

Hvala Spitfire!

[Matrix]

odbijen je prigovor uz čudno opravdanje da se u zk postupku ne rješavaju takva pitanja. Nitko doduše županijski sud nije ništa tada pitao, niti mu se obraćao, niti je htio pobijati presudu.

nedopušteno je u zemljišno knjižnom postupku napadati odluku parničnog suda.

Budući da ste bili stranka u parničnom postupku koji je prethodio donošenju presude,postavlja se pitanje zašto činjenicu vezanu za odredbe članka 358.ZV niste isticali tijekom parnice,ili pak takvu presudu napadali žalbom,pa nadalje sve do Ustavnog suda,već ste ovako dopustili da se donese ovršna isprava,koja se najvjerovatnije više nemože pobijati ni izvanrednim pravnim lijekovima.

Nadalje,da li izreka presude glasi;

-utvrđuje se da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za upis prava vlasništva……………………… ili pak ,

-utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva…………

Glede ove druge stavke skrečem pozornost na odredbe čl.127 i 130.ZV

Članak 127.

""Tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ili drugoga tijela, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.""

Članak 130.

""Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.""

[Amper]

Sudskom presudom se nije steklo vlasništvo. Vlasništvo se steklo kupoprodajnim ugovorom. Mnogi zbog toga generalno brkaju osnov stjecanja, pa tako shvaćaju da je presuda osnov stjecanja jer se netko po presudi može knjižiti.

 

Tijekom parnice isticane su druge činjenice koje su vrijedile tada, jer u trenutku kupoprodaje nije ishodovana suglasnost ministarstva koja je u to vrijeme bila potrebna. Iskorišteni su djelomično pravni lijekovi, jedan je još u tijeku, no to sada nije važno.

 

Dakle, molim odgovor na pitanje iz uvodnog posta, a ne udarajte po ZV-u.

Hvala.

 

(Matrix ovo što si napisao vezano za ZV, vrijedi za HR državlj. u mom slučaju.)

[Matrix]

Sudskom presudom se nije steklo vlasništvo.

opet vas pitam kako glasi izreka presude

Vlasništvo se steklo kupoprodajnim

ugovorom.

ok,zbog čega onda tužba,zašto se nije izravno sa kupoprodajnim ugovorom išlo prema zemljišno knjižnom uredu,jel tabularna izjava bila u pitanju.

Mnogi zbog toga generalno brkaju osnov stjecanja, pa tako shvaćaju da je presuda osnov stjecanja

neću ulazit u te mnoge,no u prošlom postu sam istaknuo navedene različitosti,u smislu utvrđenja valjane pravne osnove i utvrđenja prava vlasništva.

p.s.griješite ako mislite da sudska presuda nemože biti osnov stjecanja prava vlasništva,budući kako nije ni prvi ni zadnji put da u vlasničkom listu,odjeljak "B"stoji,upisano pravo vlasništva na temelju presude OS br.....

Članak 114.ZV

(1) Vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, ODLUKE SUDA, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

[Matrix]

uknjižba izvršena temeljem presude koja je nezakonita,

tko je donio odluku da je presuda nezakonita.

Tužbom se nemože zadirati u presudu,budući da su za ispitivanje zakonitosti presude predviđeni redovni i izvanredni pravni lijekovi,glede čega se ista ima smatrati zakonitom pa makar bila i pogrešna ako se uspjehom suprostavi pravnim lijekovima ili ako se pravni lijek blagovremeno ne izjavi.

[Amper]

opet vas pitam kako glasi izreka presude

 

utvrđuje se da je tužitelj suvlasnik nekretnine, te je tuženik dužan trpjeti uknjižbu na 1/2 dijela...

[Matrix]

utvrđuje se da je tužitelj suvlasnik nekretnine, te je tuženik dužan trpjeti uknjižbu na 1/2 dijela...

tužbama po Zakonu o zemljišnim knjigama neće te ništa promijeniti,ostaje mogućnost da uspijete izvanrednim pravnim lijekom koji je u tijeku,pobiti pravomoćnu presudu.

[Amper]

Ok hvala..

 

Na kraju nisam dobila odgovor.

[Matrix]

Na kraju nisam dobila odgovor.

jeste,samo ga nevidite ili ne želite da vidite jer vam ne odgovara.