Nevjencani supruznik tuzi dijete

[stribs]

Postovani,

 

 

Tuzenik sam u postupku gdje nevjencani suprug moje majke potrazuje od mene iznos u novcu ekvivalentan trecini vrijednosti moje kuce.

Kako nisam pravnik po struci, vec programer, ispricavam se unaprijed ako ime nekog dokumenta nije u potpunosti ispravno.

 

 

Kronologija dogadjaja izgradnje objekta:

- Parcela na kojoj ce biti izgradjen objekat kupljena je 1984. (Majka i ujak)

- Iskop i gradnja temelja, te izgradnja prizemlja zavrsena je do 1990. (dokaz - Rjesenje o zadzavanju objekta u prostoru iz 1991.)

- 2004. godine izgradjen je prvi kat.

- 2004. godine majka ugovorom o Dozivotnom uzdrzavanju prebacuje nekretninu na mene.

- 2010. godine izgradjeno je potkrovlje skupa sa krovom.

Za prvi kat i potkrovlje kao dokaz imam papire o kreditu u iznosu od preko 25k Euro.

 

 

Kronologija vanbracne zajednice:

- 1999/2000 majka upoznaje tuzitelja (koji je u to vrijeme bio ozenjen) s kojim ostvaruje obican prijateljski odnos.

- 2003. u Srpnju tuziteljeva zena (bracni drug) umire.

- U studenom 2007. tuzitelj dolazi zivjeti sa nama u stan. Do tada su zivjeli odvojeno. Majka sa mnom u stanu, tuzitelj u svom stanu.

- 2010. majka i tuzitelj odlaze zivjeti u kucu (koja je predmet spora), a ja ostajem sam zivjeti u stanu.

- 2013. dolazi do prekida, te 2014. tuzitelj izlazi iz moje kuce, te se majka vraca zivjeti tamo samo.

 

 

Moram napomenuti tri stvari:

- Da kroz cijelu povijest odnosa, nesrazmjer u primanjima je bio 6:1. Majka je imala placu od skoro 8000 kn neto, dok je tuzitelj imao penziju od 1300 kn neto. (dokazi prilozeni sudu)

- Tuzitelj je pomogao pri gradnji prvog kata (2004.) kao jedan od otprilike 10 ljudi koliko je bilo ukljuceno u izgradnju. Te je samoinicijativno pristupio izgradnji ukrasnih zidova okucnice. (visine 20ak cm, koji su kao pregradice za vrtove)

- Tuzitelj nije ulozio nikakva financijska sredstva u izgradnju. Niti bi mu ja, da sam znao da zeli uloziti, dopustio nesto takvo.

- Tuzitelj nije predocio sudu niti jedan dokaz u pisanom obliku vec je doveo nekolicinu svjedoka da lazu za njega (protiv kojih smo odmah digli kaznenu prijavu, te predali papirnate dokaze koji opovrgavaju njihovo lazno svjedocenje).

 

 

Zanima me:

- Da li je moguce da netko tko je imao odnos sa nekom osobom, u ovom slucaju moze tuziti njeno dijete i traziti novac od njega?

- Da li je moguce da se sutkinja ne vodi prema materijalnim dokazima, kojih sam predao poprilicnu hrpu, a tuzitelj niti jedan (!), te raciju o nesrazmjeru primanja, vec prema pricama njegovih svjedoka, dok moje svjedoke gotovo zanemaruje?

- Da li je moguce da se sutkinja upusta u ovaj slucaj (vec 4. rasprava) i pokusava me natjerati da se nagodim sa tuziteljem? Gdje tuzitelj ne moze dokazati vanbracnu zajednicu (jer mu je pokojna zena bila ziva do sredine 2003., u krajnjem slucaju) niti bilo kakva ulaganja u objekat, vec samo po pricama njegovih svjedoka (za koje sam predao papirnate dokaze da su lagali na svjedocenju)

- Sto mogu napraviti ako mi se cini (znam, nije neki argument) da tuziteljeva odvjetnica i sutkinja imaju nekakav odnos koji nadilazi sudnicu? Kako tuziteljeva odvjetnica vjerujem radi na proviziju, a vrijednost koju tuzitelj trazi da mu isplatim prelazi 80 000 Euro, mislim da provizija nije mala.

 

 

Iskrene isprike na poduljem post-u.

 

 

-- P

[felixx]

Postovani,

 

 

Tuzenik sam u postupku gdje nevjencani suprug moje majke potrazuje od mene iznos u novcu ekvivalentan trecini vrijednosti moje kuce.

 

Navedite što točno piše u tužbi, koji je osnov tužbenog zahtjeva?

 

 

 

 

- Parcela na kojoj ce biti izgradjen objekat kupljena je 1984. (Majka i ujak)

Kako je majka stekla cijelu nekretninu i kada?

 

 

 

 

- 2004. godine majka ugovorom o Dozivotnom uzdrzavanju prebacuje nekretninu na mene.

Mislite - ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju?

Tko je upisani vlasnik u gruntovnici, i kada je upisan?

 

Za prvi kat i potkrovlje kao dokaz imam papire o kreditu u iznosu od preko 25k Euro.

Tko je vraćao kredit?

 

 

 

 

Zanima me:

- Da li je moguce da netko tko je imao odnos sa nekom osobom, u ovom slucaju moze tuziti njeno dijete i traziti novac od njega?

 

To ovisi o mnogo okolnosti, ali u opisanom slučaju ne vidim da bi bilo osnove - ako ste od 2004. zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine.

 

- Da li je moguce da se sutkinja ne vodi prema materijalnim dokazima, kojih sam predao poprilicnu hrpu, a tuzitelj niti jedan (!), te raciju o nesrazmjeru primanja, vec prema pricama njegovih svjedoka, dok moje svjedoke gotovo zanemaruje?

 

 

Odgovor ste dali sami.

 

 

Šaljem poruku na PP.

[stribs]

Navedite što točno piše u tužbi, koji je osnov tužbenog zahtjeva?

 

Prvotna tuzba je bila radi utvrdjenja prava vlasnistva. On podnosi tuzbeni zahtjev da je on vlasnik, zajedno s majkom i da je kucu stekao u izvanbracnoj zajednici. Naknadno je preinacio tuzbu i trazi odstetu u novcu u vrijednosti 1/3 objekta. Po cijeni za koju on misli da kuca vrijedi.

Tocan tekst cu vam poslati preko PP.

 

 

Kako je majka stekla cijelu nekretninu i kada?

Majka je stekla 1984. kupoprodajnim ugovorom.

 

 

Mislite - ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju?

Tko je upisani vlasnik u gruntovnici, i kada je upisan?

Da, ugovorom o dosmrtnom uzdrzavanju.

Upisana je majka 1984., a ja 7.11.2008. Ugovor o darovanju je napravljen 2007.

 

Tko je vraćao kredit?

Majka je digla kredit jer ja nisam bio u radnom odnosu, te je jedan dio ona vracala. Zadnjih 6 godina ga ja vracam. Kredit je do 6.2017.

 

Puno hvala na odgovoru.

 

-- P

[felixx]

Prvotna tuzba je bila radi utvrdjenja prava vlasnistva. On podnosi tuzbeni zahtjev da je on vlasnik, zajedno s majkom i da je kucu stekao u izvanbracnoj zajednici. Naknadno je preinacio tuzbu i trazi odstetu u novcu u vrijednosti 1/3 objekta. Po cijeni za koju on misli da kuca vrijedi.

 

1. Pravno neutemeljen stvarnopravni zahtjev - potraživanje udjela nekretnine

 

 

 

 

Iz svega se nesporno zaključuje da je nekretnina bila većim djelom izgrađena i u vlasništvu ili majke ili sina u trenutku kada je počela izvanbračna zajednica (a to bi bilo 2007. godine, vratit ću se i na to).

 

Stoga je neutemeljen stvarnopravni zahtjev kojim se potražuje udio u nekretnini, jer ako je i bilo ulaganja koja se temelje na imovini koja je izvanbračna stečevina, radi se o ulaganju u tuđu nekretninu.

 

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 156. vrlo jasno definira :

(1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo,ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.

 

(2) Pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.

 

 

Vrhovni sud u odluci VSRH br.Rev-111/09 i VSRH Rev x 241/ 09-2 potvrđuje da ulaganjem u tuđu nekretninu tužitelj ne može postati suvlasnikom nekretnine:

 

... prema shvaćanju ovoga suda, koji također zastupa shvaćanje prema kojem izvršeno ulaganjeutuđu nekretninunije pravna osnova za stjecanje prava vlasništva na toj nekretnini, VSRH Rev x 241/2009-2

 

Ako je i bilo ulaganja u nekretninu temeljem postojanja izvanbračne stečevine, potraživanje se mora temeljiti na obveznopravnom zahtjevu.

Tu ne igra ulogu potražuje li se upis vlasništva nad djelom nekretnine, ili potraživanje novčanog iznosa koji bi odgovarao toj vrijednosti.

 

U pravno valjanom tužbenom zahtjevu tužitelj bi trebao dokazivati postojanje izvanbračne stečevine na temelju rada, i potraživati ulaganje na temelju dokazivanja ulaganja u tuđu nekretninu ( bilo sredstava koja su stečena radom za trajanja zajednice koja bi bila onda uložena u nekretninu ili sredstava koja je tužiteljica stekla prije ) , a ne na temelju udjela u sagrađenoj nekretnini, kako je postavljeno u tužbenom zahtjevu.

Pritom je na tužitelju da dokaže da su takva sredstva zarađena i uložena, a ne da tuženik mora dokazivati da nisu. A za dokazano ulaganje tužiteljibi mogao potraživati povrat uloženog, a ne udio u vlasništvu nekretnine.

 

 

 

 

Da, ugovorom o dosmrtnom uzdrzavanju.

Upisana je majka 1984., a ja 7.11.2008. Ugovor o darovanju je napravljen 2007.

 

2. Pogrešna pasivna legitimacija

 

Izvanbračna stečevina može se potraživati samo od izvanbračnog partnera.

 

Kuća je u trenutku ulaganja bila u vlasništvu sina. Ako su najka i njen partner ulagali u nekretninu koja nije u njihovu vlasništvu, činili su to svojom slobodnom voljom:

 

Zakon o obveznim odnosima, čl. 1112.

 

Kad se ne može zahtijevati vraćanje

(1) Tko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta.

 

Dakle, ako je tužitelj za to ulaganje znao, a nije se tome protivio, on je svojevoljno ulagao u nekretninu i darovao svoj udio izvanbračne stečevine tuženiku.

3. zastara potraživanja

Zastara za potraživanje je 5 godina.

Zastara ne teče među bračnim ili vanbračnim partnerima, ali to nije slučaj prema drugim osobama u srodstvu sa izvanbračnim partnerom.

Potrživanje prema tuženiku je u zastari.

Na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti, na zastaru se stranka treba pozvati sama.

 

4. definicija -izvanbračna stečevina

Važeći Obiteljski zakon vrlo jasno definira bračnu stečevinu u čl. 36. :

 

(1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovistekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

 

Iz ove definicije vrlo jasno proizlazi da bračna stečevina nije svaka imovina koju je jedan od partnera nominalno evidentirao kao svoje vlasništvo za trajanja zajednice. Imovina koja je stečena prije zajednice i uložena u gradnju nije bračna stečevina. Imovina koja je nastala kapitalizacijom imovine stečene prije braka nije bračna stečevina.

Rad je konstitutivni element za nastanak bračne stečevine.

Samo imovina stečena radom za trajanja zajednice je (izvan)bračna stečevina.

 

Majka je digla kredit jer ja nisam bio u radnom odnosu, te je jedan dio ona vracala. Zadnjih 6 godina ga ja vracam. Kredit je do 6.2017.

 

Dugovi nastali za trajanja zajednice su isto stečevina.

 

Sudska praksa po pitanju otplaćivanja kredita koji su bračna stečevina:

Odluka županijskog suda Gž.3608/13-3, :

„Novčana sredstva koje jedan bračni drug dobije kao kredit i otplaćuje ga, ne predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a nakon razvoda braka dug tog bračnog druga s osnova kredita koji je utrošen za povećanje zajedničke imovine ili za druge zajedničke potrebe predstavlja dug koji tereti oba bivša bračna druga.“ – Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br.Gž.3608/13-3, od 17. srpnja 2013.

 

Ako su dugovi nastali za trajanja zajednice, a otplaćeni nakon prestanka iste, partner koji je dug otplatio ima pravo da obveznopravnim zahtjevom prema drugom partneru potražuje povrat polovine tih otplaćenih dugova. Čak i ako je dio tih sredstava darovan ili uložen u imovinu treće osobe, kao što je u ovom slučaju dio sredstava uložen u imovinu tuženika. Dobrovoljno ulaganje (izvan)bračne stečevine je dar, ali dug koji je nastao u zajednici dug je oba partnera bez obzira kako je utrošen.

Ako dakle partner tvrdi da je tak kredit koji je uložen u gradnju kuće 'stečevina', može majka čak tužiti bivšeg partnera za dio kredita koji nije otplaćen za trajanja zajednice...

 

 

 

Evo, nadam se da vam je ovo dovoljno?

[stribs]

I vise nego dovoljno, hvala vam.

Imam samo jedno pitanje jos:

Da li tuzitelj moze pobijati moje vlasnistvo nekretnine i na osnovu cega?

 

Neizmjerno sam vam zahvalan na kvalitetnim savjetima.

 

--P

[felixx]

I vise nego dovoljno, hvala vam.

Imam samo jedno pitanje jos:

Da li tuzitelj moze pobijati moje vlasnistvo nekretnine i na osnovu cega?

 

On može pokušati pobijati vaše vlasništvo po bilo kojoj osnovi. I ja mogu tužiti Vladu RH da su Banski dvori moje vlasništvo, ako me razumijete.

 

Zakonski, on ne bi mogao pobijati vlasništvo čak i da je kuća ostala u vlasništvu vaše majke. Mogao bi potraživati uloženo u tuđu nekretninu (gore citirani čl. 156. ZV), a to bi morao i dokazivati.

[stribs]

Hvala! * 1000

 

-- P

[bovu]

u raspravi pozovi se na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske Broj: Rev 580/07-2

koja se odnosi na dobrovoljno ulaganje.

 

vanbračna zajedica traje od 2007 do 2013.

kuća je rađena ranije a stekao si je prije vanbračne zajednice.

nema ugovora ili dogovora o ulaganju što znači da je svaki rad i ulaganje bilo dragovoljno.

 

odvjetnik bi ti dobro došao . u pitanju je poprilična vrijedniopst.

ako dobiješ spor imaš pravo na povrat nužnih troškova u što spada i nagrada za odvjetnika (nužne radnje).

 

ili se sa odvjetnikom dogovori o naplati troškova od tužitelja ako izgubi spor.