Jump to content

Zabrana sječe šumske sastojine


farmer
 Dijeli

Preporučene objave

Poštovani

 

U periodu od 2008 do 2012 kupio sam nekoliko jutara šumskog zemljišta i vlasnik sam u katastru i gruntovnici.

 

Kada sam htio ishoditi dozvolu za sječu,službenik Hrvatskih Šuma zadužen za privatne šume upozorio me da su pojedine čestice ušle u program zaštite(nije precizirao o kojem je programu riječ) i da su bilo kakve radnje na predmetnim česticama zabranjene.

 

Radi se o najobičnijim sastojinama običnog graba i bukve,koji svoju ekonomsku vrijednost imaju isključivo kao ogrijevno drvo i kakve pokrivaju više od 50 %površine lokalne zajednice.Moje osobne potrebe su oko 35 metara godišnje,uzmimo da je to vrijednost od cca. 9000 kn godišnje.

 

Raspitivao sam se imam li kakva poticajna prava ili druge beneficije prilikom kupovine ogrijevnog drva od šumarije na što je također odgovoreno negativno.

Interesantno je da se neke od čestica vode kao pašnjaci u katastru,ali i oni podliježu zabrani.

Dakle imam iznimnu sreću u životu jer sam postao vlasnikom posljednje hrvatske prašume.

 

Zanima me postoje li ovdje po Vašem mišljenju osnove za sudsku tužbu?

 

Zahvaljujem

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kada sam htio ishoditi dozvolu za sječu,službenik Hrvatskih Šuma zadužen za privatne šume upozorio me da su pojedine čestice ušle u program zaštite(nije precizirao o kojem je programu riječ) i da su bilo kakve radnje na predmetnim česticama zabranjene.

 

Radi se o najobičnijim sastojinama običnog graba i bukve,koji svoju ekonomsku vrijednost imaju isključivo kao ogrijevno drvo i kakve pokrivaju više od 50 %površine lokalne zajednice.Moje osobne potrebe su oko 35 metara godišnje,uzmimo da je to vrijednost od cca. 9000 kn godišnje.

Pravilo je da se iz svake šume može izvući od 2 do 4 % drvne mase godišnje. Postotak ovisi o vrsti drva (brzini prirasta pojedine vrste). Također, novi vlasnik može povremeno (jednokratno) posjeći i do 8% mase da bi napravio prolaze i koridore za zaštitu od požara.

 

Ovi iz šumarije su vjerojatno pretjerano 'počistili' šumu na tom području, pa sada vama brane da išta posječete.

 

 

Interesantno je da se neke od čestica vode kao pašnjaci u katastru,ali i oni podliježu zabrani.

 

A kako je upisano u gruntovnici?

 

Dakle imam iznimnu sreću u životu jer sam postao vlasnikom posljednje hrvatske prašume.

 

Zanima me postoje li ovdje po Vašem mišljenju osnove za sudsku tužbu?

 

 

Kao što su kolege rekli - zatražite pisani odgovor sa detaljinim obrazloženjima, člancima zakona i pravilnika.

I naglasite da nećete u obrani svojih prava stati na prvoj odbijenici.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zahvaljujem,to će biti moj prvi korak.

 

Prvi korak : pismeni upit u HŠ da li se Vaše čestice vode u šumskoj gospodarskoj osnovi . Odite u najbližu ispostavu , tu će vam dati uplatnicu ( 50 kuna) i adresu. Ako se ne vodi u ŠGO ne trebate nikakvu dozvolu.

 

Ažurirano

 

Pravilo je da se iz svake šume može izvući od 2 do 4 % drvne mase godišnje. Postotak ovisi o vrsti drva (brzini prirasta pojedine vrste). Također, novi vlasnik može povremeno (jednokratno) posjeći i do 8% mase da bi napravio prolaze i koridore za zaštitu od požara.

 

Ovi iz šumarije su vjerojatno pretjerano 'počistili' šumu na tom području, pa sada vama brane da išta posječete.

 

Ako se i vodi u gospodarskoj osnovi , sječa se može raditi i zbog njege šume , sanitarne sječe, prorede ....

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zahvaljujem svima,mislio sam zatražiti očitovanje o statusu čestica,pa bi onda za one koje su ušle u program zaštite vidio šta i kako dalje.

Šume imaju svoj životni vijek,ruše se u zrelo doba,da bi ponovo rasle,nema drugog načina gospodarenja.

 

Zaboravio sam pitati , dali su na vašim česticama radnici šumarije "čekićali" odnosno obilježavali stabla na rubovima ? Jer ako jesu , u postupku je prenamjena zemljišta u šumsko iako to ne piše u katastru i gruntovnici. I još jedan praktičan savjet : budite u dobrim odnosima sa šumarom;)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Šume imaju svoj životni vijek,ruše se u zrelo doba,da bi ponovo rasle,nema drugog načina gospodarenja.

 

Morate znati gospodariti. Primjer , prije nekoliko godina su promijenili eksploatacijski vijek života hrasta sa 100 na 110 godina starosti. Na sječu hrasta nerazumno se ne gleda blagonaklono , bio on u privatnoj šumi ili ne.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

 Dijeli



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija