Jump to content

Međa, međa, međica


anonimno

Preporučene objave

  • 2 tjedna kasnije...

Imam susjeda koji je gradio do međe ali do visine od cca 2.5 m kao terasa i pomoćne neke prostorije "pod pločom" itd. Nakon niza godina pitao je za dozvolu da sanira vlaženje u tim prostorijama uz kameni zid - gromaču - međe. Logično je dozvoliti takvo korištenje mojeg posjeda dok ne obavi radove i ja sam na to usmeno pristao. Sada nakon više od godinu početka radova, on je rješio svoj problem, a ostavio zid razasut po mojem terenu. Ja nisam oko toga ništa dokumentirao ili fotografirao. Osim rečenog čak sad i smatra da je jedan dio međe u njegovu korist širi za cca 1.5 do 2 metra. Tu je ostavio i neke cijevi zaostale od skele itd...Kako mogu sada započeti jedan korektan i pravno valjan način da među i svoje vlasništvo zemljišta-okućnice dovedem u čisto stanje? Također jedno pod pitanje: "kako izgraditi međašnji zid (betonski ili kameni ili sl), kako se to izvodi i tko utvrdi točno gdje je međa?tko to plaća?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Obratite se nekom geodetskom uredu, geodeti privatniku, da napravi uređenje međe. Ako se susjedi slože oko iskolčene međe, napravi se zapisnik, međa obilježi i sve OK. Ako se ne složite, onda se međa uređuje sudskim putem, a taj zahtjev se podnosi sudu, a sud imenuje vještaka geodetske struke koji uređuje među.

 

Ne bih smjela priznati, ali ja sam za istinu pa ma kako bolna bila, jer smatram da je uvujek manje bolna od laži, i zato

vas upozoravam, da geodeti ovog trenutka vrlo često nemaju vljane podatke o točnom položaju međe, jer se grafički prikazi pnekad vode na planovima iz doba Austro-Ugarske. Postepeno se prelazi na katastar gdje će svaka lomna točka međe biti određena koordinatama, i tada je među uvijek moguće ponovo uspostaviti prema jednom utvrđenom stanju, i to u par cm točno.

 

Za sada službeni naputak je da je međa ona oko koje se svi susjedi slože. Osim toga zakon dozvoljava dosjelost, dakle nesmetano uživanje posjeda, pa i komadića tuđe zemlje i onda stjecanje prava vlasništva u korist uživatelja. A o tome bi vam mogli pravnici pisati čitave litanije.

 

U svakom slučaju treba vam oprez i pametna glava.Inače međa može pripadati samo jednom susjedu, u svakom selu je drugo pravilo koji je to susjed: ''lijevi'' ili ''desni'', amože biti i zajednička, sve ovisi o dogovoro. U skicanma iskolčenja međe naznačuje se kojem susjedu međa pripada, ili da je zajednička.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U međuvremenu doznao sam (je li istina?) da su ili postoje neka pravila - mudrost - kod određivanja što je ije! N.pr. kod prezida i u primorskim krajevima. Vlasnik vrta ili vinograda koji je bio viši trebao je podzidati teren i dodati zemlje na krš. Podzidati da zemlja ne bi s vodom bila isprana. A vlasnik nižeg terena kako nebi hodao po zemlji izradio bi kameni prezid ispod podzida gornjeg vrta. Po tome se znalo da podzid pripada gornjem vlasništvu, a prezid donjem vlasniku. Tako i za potpuno ravan teren da je kameni zid bio pola/pola u vlasništvu i td. Navodno to piše u nekim starijim knjigama koje su koristili geodeti?! ili sudski vještaci? U mojem slucaju onaj dio međe gdje susjed tvrdi i svojata do 1,5 metara terena, prije su moji preci na svoju stranu međe nasložili kamenje kopajući taj dio za šternu. No kako ispod nije bila ilovača kako su mislili odustali su od šterne, a kamen je ostao nasložen. U sadašnje vrijeme to moj pridošli susjed iz "debele" Slavonije ne uvažava, jer njegovo je pravilo "pola međe simo pola tamo". Doznao sam da sudski vještak geometar traži da se otkopa teren za doći do starog temelja i onda je stvar jasna, ali tko će to platiti?Da li tuženi ukoliko sud presudi protiv njega?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Osim navedenog dali ja mogu protiv građenja do međe, a ne 4m od, dati prigovor (iako sam to nasljedio od pok. oca koji u to vrijeme divlje gradnje nije ništa mogao to izbjeći) nakon niza godina. Jeli moguća revizija te gradnje do moje međe i sadašnji bezobrazluk!? Hvala za brz i vrlo koristan odgovor za mene laika!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Iz Zakona o vlasništvu:

 

Zajednička ograda

 

Članak 101.

 

(1) Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.

 

(2) Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.

 

(3) Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

 

(4) Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike.

 

Vlastita ograda

 

Članak 102.

 

(1) Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište.

 

(2) Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.

 

(3) Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovo graditi svoj srušeni zid, osim ako to od njega traži odredba stavka 2. ovoga članka.

 

Međa

 

Članak 103.

 

(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

 

(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

 

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

 

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

 

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

 

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...

1995. godine po rješenju o nasljeđivanju naslijedio sam nekretnine upisane u z.k. ul. br. 200 i 505 k.o. Nasljeđene čestice navedene u rješenju o nasljeđivanju su iz katastarskog plana izdanog 1906. godine. Sada imam spor sa susjedom za dvorišnu među. Kako mogu pozvati sudskog vještaka da nam se utvrdi točna međa. Da li će se međa mjeriti po planu iz 1906. godine (po kome sam ja naslijedio) ili po nekom drugom planu? Da li se po zakonu utvrđuje vlasništvo nekretnine prema katastarskoj mjeri ili prema uživanju? Molim vas za savjet i pomoć! Unaprijed hvala!!! :moli:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

kao geodeta:

 

međa se neće moć točno odredit prema planu iz 1906., jer su pogreške mjerenja tada bile velike. planovi su se crtali direktno na terenu, u mjerilu 1: 2880. Osim toga pravo dozvoljava stjecanje vlasništva dosjelošću: pošten i nesmeta posjed od 10, 20, 30, god. , kako kad i kako gdje (u Americi je to isključivo 30 god. , do 30 god. unazad provjeravaju se upisi u zemljišne knjige prije kupoprodaje i sl., kod nas je to...., zavisi kako kad: državno vlasništvo, privatno vlas. isl).

 

ako katastar vodi izmjeru novijeg datuma, dakle mjerila 1: 1000, 1: 500, ili 1:2000, međa se može donekle točno odrediti, pogotovo ako postoje skice izmjere. tada se podatak o površini k.č. u gruntovnici usklađuje s onim u katastru.

prema tome , dogovorite se oko međe, makar i igubite koji metar, bit će jeftinije, nego plaćat sud isl.

 

prema tome , dogovorite se oko međe, makar i igubite koji metar, bit će jeftinije, nego plaćat sud isl.

 

jedino u slučaju da ste gruntovno provodili neke dobe, a ne katastarski, čega ima u praksi iako je nelogično, jer diobu k.č. u numeričkom i grafičkom smislu rade geodeti, dakle prvo katastar,a onda gruntovnica (obrnuto je kod promjene vlasništva) dakle u tom slučaju bi trebalo katastarsko stanje uskladit sa gruntovnim, što je ovog trenutka teško jer geodeti ne mogu radit parcelacije bez ovjere urbanista.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije je bilo svačega. treba vidjeti kakav je nacrt u zemljišnim knjigama jer u slučaju suprotnosti zemlj knjiga i katastra vrijedi sto pise u katastru.

ali opet caka ako je taj uzivao tudje a nije znao da je tudje vec je vjerovao da je njegovo onda je on stekao taj sporan dio ionako dosjelošću pa bi kada bi se utvrdilo da to pripada vasoj cestici mogao bi on postati suvlasnik vase cestice i opet je medja tamo.

uredite medju prema posljednjem stanju posjeda i to je to pa onda trazite da geodeta izracuna kolika je povrsina pa da se to ispravi u katastru i grutnovnici

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...
  • 12 godina kasnije...

Imam jedno pitanje pa ako netko moze odgovoriti..Kuca je izgradjena prije 60godina,a krov renoviran prije 30godina i presao je medju za nekih 40cm na medju susjedove kuce koja je ispod razine naseg krova.Kuca je kao takva legalizirana prije nekoliko godina..Susjed sad nakon 30godina trazi da mi uvucemo krov..Tko ima tu neke sanse na sudu jer je proslo 30godina i tad je susjed na to pristao a sad se žali?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...
, Anonimno je napisao:

U međuvremenu doznao sam (je li istina?) da su ili postoje neka pravila - mudrost - kod određivanja što je ije! N.pr. kod prezida i u primorskim krajevima. Vlasnik vrta ili vinograda koji je bio viši trebao je podzidati teren i dodati zemlje na krš. Podzidati da zemlja ne bi s vodom bila isprana. A vlasnik nižeg terena kako nebi hodao po zemlji izradio bi kameni prezid ispod podzida gornjeg vrta. Po tome se znalo da podzid pripada gornjem vlasništvu, a prezid donjem vlasniku. Tako i za potpuno ravan teren da je kameni zid bio pola/pola u vlasništvu i td. Navodno to piše u nekim starijim knjigama koje su koristili geodeti?! ili sudski vještaci? U mojem slucaju onaj dio međe gdje susjed tvrdi i svojata do 1,5 metara terena, prije su moji preci na svoju stranu međe nasložili kamenje kopajući taj dio za šternu. No kako ispod nije bila ilovača kako su mislili odustali su od šterne, a kamen je ostao nasložen. U sadašnje vrijeme to moj pridošli susjed iz "debele" Slavonije ne uvažava, jer njegovo je pravilo "pola međe simo pola tamo". Doznao sam da sudski vještak geometar traži da se otkopa teren za doći do starog temelja i onda je stvar jasna, ali tko će to platiti?Da li tuženi ukoliko sud presudi protiv njega?

Postovani, slicna situacija je i kod mene. Susjed je vlasnik terena nizeg od nas jedno metar visine. Nas teren je visi i izmedu njega i nas je suhozid sirine metar. On je ispod tog suhozida napravio novi zid od betona i odmaknut na jedno 5 cm od suhozida. Unatoc tome sto je on to tako napravio svojata pola starog suhozida i smatra da je to njegovo. Pitanje prvo da li postoji u zakonu neki clanak, akt u kojem se tvrdi da je zid u ovom slucaju suhozid od onog cije je zemljiste vise?

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Susjed je vjerovatno napravio potporni zid na koji ima pravo temeljem pravilnika izvedenog iz Zakona o gradnji. Što se tiče suhozida tu bi se primjenjivao čl. 101 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle radilo bi se o zajedničkoj ogradi u suvlasništvu oba susjeda do polovine njezine širine, osim ako bi se u sudskom postupku uređenja međa pokazalomda je suhozida na vašoj čestici.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 5 sati , Spitfire je napisao:

Susjed je vjerovatno napravio potporni zid na koji ima pravo temeljem pravilnika izvedenog iz Zakona o gradnji. Što se tiče suhozida tu bi se primjenjivao čl. 101 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle radilo bi se o zajedničkoj ogradi u suvlasništvu oba susjeda do polovine njezine širine, osim ako bi se u sudskom postupku uređenja međa pokazalomda je suhozida na vašoj čestici.

Hvala Vam lijepa na odgovoru da on je napravio potporni zid i to je sve ok to nije sporno. Problem je sto on unatoc tom potpornom zidu smatra da je i pola tog suhozida njegovo, a po katastarskim kartama se jasno vidi dokle je granica. Osim toga u Dalmaciji su svi suhozidi siri od klasicnih zidova, ali ih vijenac gornji dio definira kako su oni podjeljeni. U konkretnom slucaju taj vijenac se ne nalazi na sredini vec uz donji dio suhozida gledano sa moje parcele.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija