Dokaz neodogodivosti izvrsenja i naplata izmjene krovnih prozora iz pricuve

[Damaiondie]

Postovani,

 

Molim upute za postupak naplate / povrata troskova za zamjenu ostecenih krovnih prozora iz pricuve.

Svi prozori cure, neki se ne mogu ni zatvoriti, digao se parket, fleke su po zidovima, plijesan, krpani su izolir trakom i duck tape-om i iznutra i izvana...

 

Predstavnica suvlasnika (koja otvoreno priznaje da pricuvu ne placa i za koju je duzna preko 22 000 kn, koja svaki mjesec na ime sitnog potrosnog materijala digne sa blagajne 500 kn za racune za mobitel i benzin) nece ni cuti da bi se mjenjali prozori, a kamo li saniralo kroviste.

 

GSKG tj pravnici u Savskoj mi tvrde da krovni prozori nisu zajednicki dio zgrade (unatoc tome sto sam im donjela meduvlasnicki ugovor u cijem prilogu 1. stoji:

 

"PRILOG 1: POPIS ZAJEDNIČKIH DIJELOVA I UREĐAJA STAMBENE ZGRADE

 

KONSTRUKTIVNI I VANJSKI DIJELOVI ZGRADE - temelji, nosivi konstruktivni zidovi, međukatna konstrukcija, dimnjaci, krovna konstrukcija s pokrovom, krovna i druga vanjska limarija, fasada, vanjska stolarija i bravarija i balkoni"

 

i UREDBU O ODRŽAVANJU ZGRADA:

"Članak 3.Ako suvlasnici zgrade međuvlasničkim ugovorom ne urede drukčije, zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade smatraju se:

...

- pročelja zgrade uključivo prozori i vrata"

 

U uredbi doduse ne pise "krovni prozori", ali u meduvlasnickom ugovoru stoji "stolarija" sto smatram da pokriva sve, ali njima se ne da dokazati.

 

Sto mi je ciniti?

Molim Vas upute za postupak.

 

1. Da li traziti misljenje sudskog vjestaka, pa promjeniti prozore i sanirati kroviste o vlastitom trosku, a poslije ganjati ove u GSKG?

2. Da li traziti dozvolu suvlasnika za promjenom prozora buduci da se radi o zajednickom dijelu zgrade i ne pocinjati nista bez njihove dozvole (kako bih izbjegla optuzbu da vrsim poslovodstvo bez naloga), a onda kasnije ganjati GSKG?

3. Koliki postotak pristanaka mi treba? Znaci pristanaka za radove, ne za pokrivanje troskova iz pricuve?

4 Tko mi daje dozvolu? Suvlasnici prema ZK ili prema popisu koji ima GSKG? Nisu istovjetni jer npr. banka ima fiducijarno vlasnistvo nad stanom predstavnice i sl.

5. Sto napraviti prije nego krenem sa radovima i tuzbom? Slati preporuceno i kome upozorenja da curi i stvara stetu i da je potrebna sanacija?

6. Koga uopce tuziti? Predstavnicu, zgradu koju nemrem jer nije pravna osoba, gskg?

7. Da li uopce ista mijenjati i onda tuziti za povrat sredstava ili tuziti pa tek onda mjenjati?

 

8. Ili jednostavno ukloniti izolir trake skroz/stare prozore, doci sa sudskim vjestakom na dan preuzimanja stana (zapisnik o primopredaji sa bivsim vlasnicima nije jos napravljen) i sastaviti misljenje da prozora nema/nisu u funkciji i time dokazati pretpostavku neodgodivosti izvrsenja te sama sve promjeniti pa krenuti u naplatu?

 

Predstavnicu ne mogu smjeniti jer je do vecine vlasnika nemoguce doci, neki su strani drzavljani o kojima traga u hrv nema, a isti slucaj je i s vlasnikom firme koja ima PP u zgradi. Vecina stanova je prazna ili u njima zive podstanari koji ne zele dati kontakt od vlasnika. Predstavnica ni sama nije imala vise od 50% potpisa kad je preuzela zgradu, ali joj je GSKG dozvolilo da preda papir bez ziga i oiba gore navedene firme koju je sama potpisala, a vjerujem da je i jos jednu osobu potpisala jer i za nju fali oib.

Njoj u ugovoru stoji da ima pravo na 500 kn/mj za benzin i telefon za potrebe zgrade sto ona debelo iskoristava. Meni, koja sam predstavnik u drugoj zgradi, gskg ne dozvoljava imati stavku o pokrivanju tel troskova u meduvlasnickom iako smo se mi kao suvlasnici dogovorili da cemo pokrivati tel predstavnika na taj nacin.

 

Zahvaljujem na pomoci

[Spitfire]

Poštovana,

da bih vam odgovorio što jednostavnije a da bi ste me razumjeli, prvo ću vam postaviti nekoliko sentenci sudskih odulka.

 

I Žs Varaždin Gž-170/16-2

"...prvostupanjski sud ističe da je održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine obveza upravitelja i da suvlasnik ne može biti oslobođen plaćanja zajedničke pričuve ukoliko je o svom trošku izvršio popravak na zajedničkim dijelovima zgrade, time da je tuženik takav popravak (zamjenu krovnog prozora) izvršio bez ikakvog dogovora sa suvlasnicima i bez suglasnosti suvlasnika za prijeboj međusobnih potraživanja. Prvostupanjski sud smatra nebitnim nezadovoljstvo tuženika radom upravitelja budući da u tom slučaju suvlasnik nije ovlašten prestati plaćati pričuvu već ima mogućnost u smislu odredbe čl. 88. ZV zahtijevati u sudskom postupku smjenjivanje upravitelja koji grubo zanemaruje svoje dužnosti."

 

II Žs Varaždin Gž.629/09-2

"Obzirom na izostanak potrebne suglasnosti, prvostupanjski sud postupanje tužiteljice kao suvlasnika koji je poduzeo neki posao u pogledu suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih suvlasnika, prosuđuje primjenom pravila o poslovodstvu bez naloga, sadržanog u odredbi čl.220. Zakona o obveznim odnosima (dalje:ZOO - NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01) prema kojem se obavljanju tuđeg posla može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

Pri tom tužiteljica netočno interpretira iskaz svjedoka B., smatrajući da se iz njega jasno može zaključiti o nužnosti zamjene predmetnih prozora jer je svjedok iskazivao o njihovoj starosti i dotrajalosti, no pri tom tužiteljica u potpunosti zanemaruje činjenicu da je svjedok iskazao da je i nakon izmjene prozora dolazilo do propuštanja vode uz prozorsku lajsnu što upućuje da mogući uzrok procurijevanja leži izvan činjenice dotrajalosti navedenih prozora što pak opovrgava tužiteljičinu tvrdnju o nužnosti i neodgodivosti zamjene starih prozora.

 

...Pravilno je stoga i po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud zaključio da se iz iskaza svjedoka B. ne može zaključiti o potrebi neodgodive zamjene predmetnih prozora zbog latentnog procurijevanja oborinskih voda, toviše što svjedok svojim iskazom upućuje na mogući drugi uzrok procurijevanja obzirom se isto nastavilo i nakon zamjene starih prozora novima."

 

III Žs Vž Gž 605/2007-2

"Točno je, kako to tuženik navodi u žalbi, da je radove na sanaciji krovišta tužitelj poduzeo samoinicijativno, međutim, iz sadržaja iskaza svjedoka M. P., koji je na poziv tužitelja izvršio pregled zgrade, jasno proizlazi da je krovište bilo u tako lošem stanju da ga je trebalo, kako to navodi svjedok, „pod hitno sanirati, odnosno u cijelosti promijeniti“, jer je cijelo krovište prokišnjavalo.

 

Obzirom na decidirani iskaz svjedoka M. P., a nema nikakvog razloga sumnjati u njegovu vjerodostojnost, mora se zaključiti da se radilo o hitnim radovima i da je sanaciju krovišta bilo nužno obaviti, zbog čega su žalbeni navodi tuženika da „stanje krovišta i zgrade u cjelini nije bilo u tolikoj mjeri loše da bi bilo potrebe za samoinicijativnom akcijom tužitelja“ bez ikakvog uporišta u sadržaju prvostupanjskog postupka, jer iskaz svjedoka M. P. jasno ukazuje da se radilo o poslu koji ne trpi odgađanje.

 

Kako je tužitelj radove na sanaciji krovišta suvlasničke zgrade poduzeo bez pristanka ostalih suvlasnika, to se u smislu odredbe čl. 39 st. 2 ZV tretira kao poslovođa bez naloga u pogledu suvlasničkih dijelova ostalih suvlasnika. Stoga je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju pravilno primijenio odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na poslovodstvo bez naloga."

 

1.Bilo bi poželjno s obzirom na drugi dio presude II i cijele III

2.Također kao pod 1.

3.Večina po suvlasničkim udjelima u m2

4. ZK

5.Pismeno preporučeno Upravitelju, poradi prve rečenice u I.

6. Upravitelja, isto zbog prve rečenice u I

7.Mjenjati pa tužiti u slučaju primjene prava o poslovodstvu bez naloga, prvo tužiti u slučaju promjene Upravitelja iz čl.88 ZVDSP

8.Prije svega predlažem savjet sa ovl.pravnom osobom koja će vam ionako trebati ukoliko se odlučite ući u postupak, zbog svih mogučih "caka" druge strane, te jer je odluka samo na vama.

 

I svakako provjeriti jesu li prozori legalni (dio projekta i sl.) ili ih je bivši vlasnik/ci postavili na svoju ruku.