kaznena prijava za davanje lažnog iskaza

[nada jelinic]

Privatni tužitelj M. me tužio zbog klevete. Unatoč mnogim dokazima da govorim istinu, nepravomoćno sam osuđena. U pismenoj završnoj riječi sam navela 6 točaka u kojima je M. govorio neistine, koje je bilo moguće provjeriti uvidom u spis ( u tabele koje je sam tužitelj priložio!). Sutkinja se o tome nije očitovala iako se radi o bitnim brojkama za predmet optužbe.

 

U međuvremenu imam i neke dodatne dokaze da je govorio neistine o činjenicama (iznosima u kn). Smatram da trebam podnesti kaznenu prijavu za davanje lažnog iskaza ali mi na DORH-u tumače da trebam čekati pravomoćnost presude, jer je M. bio stranka u postupku.

 

Odnosno, oni smatraju da se na ovaj slučaj odnosi stavak 2 članka 305 o davanju lažnog iskaza. U tom slučaju, s obzirom da je prošlo 5 i pol godina za prvi stupanj mislim da mi je zbog eventualne zastare praktički onemogućena kaznena prijava.

U međuvremenu pročitala članak Marina Mrčele: Kaznena djela protiv pravosuđa, ako dobro shvaćam, stavak 2 čl. 305 bi se odnosio na parnični posupak (konačna presuda) a ne kazneni.

Brine me ako prerano podnesem kaznenu prijavu a dorh to odbije zbog formalnih razloga da neću moći ponovo prijaviti.

Molim vas za mišljenje da li se u slučaju izjave priv. tiužitelja pod prisegom u kaznenom postupku tretira po stavku 1 ili 2 čl. 305 KZ?

[G-man]

Privatni tužitelj je jedan od Zakonom o kaznenom postupku ovlaštenih tužitelja i kao takav ima status stranke u postupku, no isto tako, sukladno istom zakonu, njega se u postupku može ispitati u svojstvu svjedoka.

 

To rečeno, osobno, više smatram prihvatljivim rezoniranje koje ste dobila kod DORH-a, jer neovisno o svemu, on definitivno ima status stranke u postupku, ali uz jednu bitnu razliku - po meni nije bitan element djela iz stavka 2. pravomoćnost odluke, već se navedeno zapravo može percipirati kao kvalifikatorna okolnost iz stavka 3. citiranog djela. Bitno je da se radi o odluci kojom je odlučeno o samom meritumu, a na što ukazuju i Bačić te Pavlović u svom Komentaru Kaznenog zakona (istina, ranijeg KZ-a, ali po pitanju ovog kaznenog djela, nisu se desile neke značajnije promjene u odnosu na ranije uređenje).

 

Glede članka cijenjenog suca Mrčele, pitanje je li on uzeo u obzir i vašu varijantu, upravo zbog specifičnosti koje ona nosi u sebi. Imate li kakav link na spomenuti članak?

 

I druga stvar - vi tvrdite da je privatni tužitelj ispitan u svojstvu svjedoka prije 5 i pol godina? Dakle, cijeli ovaj, faktički benigan proces (u usporedbi sa "klasičnim" procesima), traje već preko 5 i pol godina?

[kira]

Dali se može prije donošnja sudske odluke u parničnom postupku i unatoč njenoj odluci tužiti svjedok koji je na saslušanju lažno svjedočio, Naime, taj svjedok prije izvjensog vremana je potpisao materijalne dokaze(prihvatio se nasljedog dijela,protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu,svoj nasljedni dio poklonio..,) no sada na sudu izjavljuje nešto drugo zapravo poriče ono što je tada potpisao, i sve provedeno zemljišnim knjigama.

[nada jelinic]

Privatni tužitelj je jedan od Zakonom o kaznenom postupku ovlaštenih tužitelja i kao takav ima status stranke u postupku, no isto tako, sukladno istom zakonu, njega se u postupku može ispitati u svojstvu svjedoka.

 

To rečeno, osobno, više smatram prihvatljivim rezoniranje koje ste dobila kod DORH-a, jer neovisno o svemu, on definitivno ima status stranke u postupku, ali uz jednu bitnu razliku - po meni nije bitan element djela iz stavka 2. pravomoćnost odluke, već se navedeno zapravo može percipirati kao kvalifikatorna okolnost iz stavka 3. citiranog djela. Bitno je da se radi o odluci kojom je odlučeno o samom meritumu, a na što ukazuju i Bačić te Pavlović u svom Komentaru Kaznenog zakona (istina, ranijeg KZ-a, ali po pitanju ovog kaznenog djela, nisu se desile neke značajnije promjene u odnosu na ranije uređenje).

 

Glede članka cijenjenog suca Mrčele, pitanje je li on uzeo u obzir i vašu varijantu, upravo zbog specifičnosti koje ona nosi u sebi. Imate li kakav link na spomenuti članak?

 

I druga stvar - vi tvrdite da je privatni tužitelj ispitan u svojstvu svjedoka prije 5 i pol godina? Dakle, cijeli ovaj, faktički benigan proces (u usporedbi sa "klasičnim" procesima), traje već preko 5 i pol godina?

 

G-man - Zahvaljujem na vašem vremenu i trudu!

Marin Mrčela Kaznena djela protiv pravosuđa

http://eu.pravo.hr/_download/repository/Mrcela.pdf

tužba je podnesena prije pet i pol godina, dvije godine u ladici, ročišta su trajala tri godine, ukupno 4 svjedoka pisanje presude 5 mjeseci. Podnijela i zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i onda dobila presudu nakon 5 mj čekanja od usmenog izricanja.

Molim vas da pogledate objašnjenje Mrčele, jer u slučaju da moram čekati pravomoćnost presude mislim da faktički nije moguće uspjeti podnijeti kaznenu prijavu za lažno svjedočenje u ovakvom slučaju.

Ja isto mislim da bi se trebao primijeniti ili stavak 1 ili stavak 3 članka 305. Međutim ako Dorh odbije prijavu zbog navodnog čekanja pravomoćne presude onda je pitanje da li mogu kasnije ponovo podnijeti kaznenu prijavu?

Mislim da je u stavku 2 zakonodavac mislio na kaznene postupke , da bi onda upotrijebio izraz pravomoćna presuda a ne konačna presuda koji je termin iz parničnog postupka. Osim toga čudno je da postoje stavak 1 i stavak 2 koji su pomalo kontradiktorni osim ako se ne prihvati stanovište Mrčele da se misli u stavku 2 na parnične postupke za koje se vjerojatno očekuje da mnogo manje traju.

 

Prvostupanjska presuda ima 21 str a ne spominje najbitniji dokaz, priv. Tužitelj ima protiv sebe na istom sudu 4 optužnice za gospodarski kriminal za preko 100 mil kuna koje se vuku godinama a ja sam nepravomoćno osuđena jer sam rekla da je poslovao u sumnjivim okolnostima. Pretpostavljam da je jedan dio od tih 100 mil kuna završio u džepovima nekih utjecajnih ljudi.

[G-man]

Dali se može prije donošnja sudske odluke u parničnom postupku i unatoč njenoj odluci tužiti svjedok koji je na saslušanju lažno svjedočio, Naime, taj svjedok prije izvjensog vremana je potpisao materijalne dokaze(prihvatio se nasljedog dijela,protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu,svoj nasljedni dio poklonio..,) no sada na sudu izjavljuje nešto drugo zapravo poriče ono što je tada potpisao, i sve provedeno zemljišnim knjigama.

 

Smatram da ima osnove za podnošenjem prijave za kazneno djelo davanja lažnog iskaza.

 

Marin Mrčela Kaznena djela protiv pravosuđa

http://eu.pravo.hr/_download/repository/Mrcela.pdf

Hvala vama.

 

tužba je podnesena prije pet i pol godina, dvije godine u ladici, ročišta su trajala tri godine, ukupno 4 svjedoka pisanje presude 5 mjeseci. Podnijela i zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i onda dobila presudu nakon 5 mj čekanja od usmenog izricanja.

 

A šta reći, bolje ništa.

 

Molim vas da pogledate objašnjenje Mrčele, jer u slučaju da moram čekati pravomoćnost presude mislim da faktički nije moguće uspjeti podnijeti kaznenu prijavu za lažno svjedočenje u ovakvom slučaju.

 

Eto, ja sam vam spomenuo što su Bačić i Pavlović napisali u svom komentaru (i osobno se s njima slažem), oni smatraju da nije potrebna pravomoćnost.

 

Međutim ako Dorh odbije prijavu zbog navodnog čekanja pravomoćne presude onda je pitanje da li mogu kasnije ponovo podnijeti kaznenu prijavu?

 

Rješenje o odbačaju kaznene prijave DORH-a nema svojstvo res iudicate (dakle presuđene stvari), tako da ne postoji ni zapreka za eventualan kasniji angažman. Dapače, nerijetko se znade desiti situacija da je prvotno odbačena kaznena prijava kasnije uzeta u obradu i da je došlo do optuženja.

 

Mislim da je u stavku 2 zakonodavac mislio na kaznene postupke , da bi onda upotrijebio izraz pravomoćna presuda a ne konačna presuda koji je termin iz parničnog postupka.

 

Složio bih se s time.

 

Osim toga čudno je da postoje stavak 1 i stavak 2 koji su pomalo kontradiktorni osim ako se ne prihvati stanovište Mrčele da se misli u stavku 2 na parnične postupke za koje se vjerojatno očekuje da mnogo manje traju.

 

Iako iznimno cijenim suca Mrčelu, smatram da je ovdje vjerojatno omaškom ispustio iz vida činjenicu da i privatni tužitelj ima svojstvo stranke u postupku, a da je zakonodavac htio isključiti takvu opciju, onda ne bi stavio "osim okrivljenika", već bi stavio "osim stranaka u kaznenom postupku". Jasno, ovo je moja pretpostavka i hipoteza, ne tvrdim da je to decidirano tako, već tako tumačim navedenu normu.

[nada jelinic]

G man

iznimno cijenim što ste utrošili toliko vremena i tako brzo odgovorili.

Svakako ću naći i članke koje ste mi spomenuli.

Zanimljivo je , u Novom listu je objavljen članak http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Kako-dokazati-lazno-svjedocenje-U-pet-godina-u-Rijeci-nitko-nije-osuden-jer-je-lagao-pred-sudom

možda je to slučaj jer riječki Dorh niti ne pokreće takve slučajeve?

naravno, moj slučaj je u Rijeci. Čisto sumnjam da u Rijeci ljudi manje lažu nego u Zagrebu.

 

Već ste mi puno pomogli, ipak, možda bi i drugima bila zanimljiva jedna ideja:

ako uputim dopis priv. tužitelju da opozove svoj iskaz na sudu i dostavi mi ga pismeno i da ga u tom slučaju neću kazneno prijaviti za davanje lažnog iskaza

da li takav dopis mogu dostaviti županijskom sudu kao novi dokaz i

da li bi taj dopis u slučaju neprihvaćanja mog prijedloga priv. Tužitelj mogao iskoristiti za eventualno neku novu tužbu protiv mene npr prijetnju ili slično ...

[G-man]

Zanimljivo je , u Novom listu je objavljen članak http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Kako-dokazati-lazno-svjedocenje-U-pet-godina-u-Rijeci-nitko-nije-osuden-jer-je-lagao-pred-sudom

možda je to slučaj jer riječki Dorh niti ne pokreće takve slučajeve?

naravno, moj slučaj je u Rijeci. Čisto sumnjam da u Rijeci ljudi manje lažu nego u Zagrebu.

 

Ne bih išao tako daleko, problem je u tome što je vrlo teško dokazati krivnju za navedeno kazneno djelo. Plus i činjenica da je ZG ipak dosta veći grad od Rijeke (mislim na populaciju, da me pogrešno ne shvatite).

 

Već ste mi puno pomogli, ipak, možda bi i drugima bila zanimljiva jedna ideja:

ako uputim dopis priv. tužitelju da opozove svoj iskaz na sudu i dostavi mi ga pismeno i da ga u tom slučaju neću kazneno prijaviti za davanje lažnog iskaza

da li takav dopis mogu dostaviti županijskom sudu kao novi dokaz i

da li bi taj dopis u slučaju neprihvaćanja mog prijedloga priv. Tužitelj mogao iskoristiti za eventualno neku novu tužbu protiv mene npr prijetnju ili slično ...

 

Ja bih vam sugerirao da to nipošto ne radite, jer bi privatni tužitelj to mogao iskoristiti protiv vas u vidu nove kaznene prijave za prijetnju ili nametljivo ponašanje ili možda čak i sprečavanje dokazivanja. Ne isplati se rizik. Odluka je naravno, samo vaša.

[nada jelinic]

Hvala na dobrom savjetu. Kad bolje razmislim, i ja tako mislim. U međuvremenu sam nabavila Novi kazneni zakon od Ane Garačić u vezi čl. 305 stavak 2. Ona ne navodi objašnjenja za stavak 2 kao Mrčela ( da se odnosi na parnične postupke) međutim kod nje su primjeri iz sudske prakse za stavak 2 upravo iz parničnog postupka.

[G-man]

U praksi će to gotovo uvijek biti parnični postupak, jer u kaznenom u pravilu na strani tužitelja nastupa DORH (debelo preko 90% slučajeva), a rijetko privatni ili supsidijarni tužitelj.

[kira]

Dali se može prijaviti kazneno djelo lažnog svjedočenja i ako parnični postupak nije okonča, koji su tu zapravo rokovi, dakle rok zastare, prvostupanjski sud je već dva puta donio odluku u korist strane, zapravo one u čiju korist je lažno svjedočeno, ili čekati odluku višeg suda,

molim pomoć i sugestiju, Hvala

[Kekec127]

, nada jelinic je napisao:

Privatni tužitelj M. me tužio zbog klevete. Unatoč mnogim dokazima da govorim istinu, nepravomoćno sam osuđena. U pismenoj završnoj riječi sam navela 6 točaka u kojima je M. govorio neistine, koje je bilo moguće provjeriti uvidom u spis ( u tabele koje je sam tužitelj priložio!). Sutkinja se o tome nije očitovala iako se radi o bitnim brojkama za predmet optužbe.

 

U međuvremenu imam i neke dodatne dokaze da je govorio neistine o činjenicama (iznosima u kn). Smatram da trebam podnesti kaznenu prijavu za davanje lažnog iskaza ali mi na DORH-u tumače da trebam čekati pravomoćnost presude, jer je M. bio stranka u postupku.

 

Odnosno, oni smatraju da se na ovaj slučaj odnosi stavak 2 članka 305 o davanju lažnog iskaza. U tom slučaju, s obzirom da je prošlo 5 i pol godina za prvi stupanj mislim da mi je zbog eventualne zastare praktički onemogućena kaznena prijava.

U međuvremenu pročitala članak Marina Mrčele: Kaznena djela protiv pravosuđa, ako dobro shvaćam, stavak 2 čl. 305 bi se odnosio na parnični posupak (konačna presuda) a ne kazneni.

Brine me ako prerano podnesem kaznenu prijavu a dorh to odbije zbog formalnih razloga da neću moći ponovo prijaviti.

Molim vas za mišljenje da li se u slučaju izjave priv. tiužitelja pod prisegom u kaznenom postupku tretira po stavku 1 ili 2 čl. 305 KZ?

po mom misljenju, kada biste i podnijeli kaznenu prijavu za djela koja navodite, to ne bi utjecalo na odluku u postupku koji je voden protiv vas, tako da za vas je najbolje da si pripremite dobru zalbu kojom cete oboriti prvostupanjsku presudu, a onda nakon sto ista postane pravomocna slobodno podnesete i kaznenu prijavu, inace za prijavu ne moze doci do zastare, obzirom da postupak nije okoncan,tako da bi se rokovi zastare racunali od pravomocnosti, a jos ste daleko od toga, jer pretpostavljam da cete se zaliti.

[Ruby_Danderfluff]

Da, možete podnijeti i u tijeku postupka, jer je za kazneno djelo dovoljno da je lažni iskaz dan, neovisno o posljedicama. Ako ima i posljedica (lažnim iskazom prouzročena pogrešna osuda), tada je to kvalificirani, teži oblik djela.

[lolly3]

Poštovani,

pravomoćno sam izgubio radni spor pokrenut protiv poslodavca zbog nezakonitog poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

Usporedni radnik kojim me je poslodavac usporedio kod odluke o poslovno uvjetovanom otkazu i tuženi poslodavac dali su izjavu na sudskom ročištu da imamo isti broj uzdržavanih osoba na poreznoj kartici.

Sud nije zatražio materijalni dokaz poreznu karticu radnika nego je povjerovao danom iskazu.

Nakon što sam saznao da su lagali o poreznoj olakšici uzdržavanih osoba, podnio sam državnom odvjetništvu kaznenu prijavu zbog lažnog svjedočenja kojim sam oštećena strana. 

Državno odvjetništvo je odbilo pokrenuti kazneni progon uz obrazloženje da je obaveza roditelja uzdržavati djecu bez obzira na čijoj se poreznoj kartici nalaze (?!). Na mojoj poreznoj kartici je uzdržavana nezaposlena supruga i njena kćer (pastorka) koju je sud odbacio kao moju poreznu olakšicu jer nisam biološki otac. Usporedni radnik je naveo da je na njegovoj poreznoj kartici sin, saznao sam da je sin na poreznoj kartici njegove supruge koja je zaposlena a on nema uzdržanih osoba kao porezna olakšica.

Žalio sam se, žalba mi se odbija kao neosnovana uz obrazloženje da: podnesak oštećenika je odbačen kao nerazumljiv i nepotpun jer nisam naveo činjenični opis djela koje stavlja na teret okrivljeniku.

Interesira me da li činjenica da se na sudskom ročištu lagalo o uzdržavanim osobama na poreznoj kartici zbog kojeg sam izgubio radni spor, ima smisla pokrenuti privatnu tužbu i zatražiti poreznu karticu drugog radnika sa kojom bih kao materijalnim dokazom zatražio obnovu postupku.

Hvala na odgovoru!