Oporuka i bračna stečevina

[jozy]

Pozdrav!

Zanima me situacija vezana za naseljedivanje imovine stecene u braku.

Osoba ima kcer i sina, te suprugu. Predmet oporuke je kuca i stan ( oboje steceno u braku prije 1999. Godine) upisane u z.k. u vlasnistvu 2/3 i 1/1 preminule osobe.

Jedna trecina kuce je darovana kcerci prilikom udaje (provedeno u z.k.)

E sad nakon smrti osoba oporukom ostavlja ostatak kuce i stan sinu, a majka postavlja zahtjev za utvrdivanjem bracne stecevine. 

Pitanje je; dali se oporuka smatra ništetnom ili se provodi volja osobe nakon izdvajanja stečevine iz ostavinske mase?

Te dali bracna stecevina iznosi polovinu ili se udio mora dokazati jer je imovina stecena prije 1999. Godine?

Hvala na odgovorima!

[Matrix]

prije 17 sati , jozy je napisao:

dali se oporuka smatra ništetnom ili se provodi volja osobe nakon izdvajanja stečevine iz ostavinske mase?

Činjenica da je oporučitelj oporučno raspolagao jednim dijelom i tuđom imovinom,samo po sebi nebi trebalo povlačit za sobom ništavost oporuke,već ista u dijelu kojim je raspolagano tuđom imovinom neće proizvesti pravni učinak prema njenom vlasniku,glede čega bi se u konkretnom slučaju moglo govoriti o djelomičnoj ništavosti.Mišljenja sam da nakon što se utvrdi sastav ostavine, odnosno, nakon što se živućem bračnom drugu prizna pripadajuća bračna stečevina, a time i izdvajanje imovine iz ostavine, javni bilježnik će preostalu imovinu koja čini ostavinu rasporediti na nasljednike u skladu s pravilima o zakonskom, odnosno oporučnom nasljeđivanju, ako oporuka postoji a izvjesno da u konkretnom slučaju postoji.

prije 17 sati , jozy je napisao:

dali bracna stecevina iznosi polovinu ili se udio mora dokazati jer je imovina stecena prije 1999. Godine?

Prema stajalištu  Vrhovnog  suda RH, zauzetog u reviziji br.  Rev  57/2005-2,  od  14.  prosinca  2005),za  ocjenu  prava  vlasništva  bračnih  drugova  na  bračnoj  stečevini,  mjerodavni su  propisi  koji  su  vrijedili  u  vrijeme  njezina  stjecanja.

Odluka o tome što čini bračnu stečevinu, a time i pripadajući dio bračnog druga koji je nadživio ostavitelja, ovisi o tome u kojem vremenskom razdoblju je trajala ta zajednica. Naime, valja upozoriti na odredbe bivšeg Zakona o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinske odnose bračnih drugova sve do 1. srpnja 1999., kada je počeo važiti Obiteljski zakon (NN 162/98), s obzirom na različito uređenje instituta bračne stečevine.

Prema odredbama Zakona o braku i porodičnim odnosima određeno je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Tek od 1. srpnja 1999. bračna stečevina određuje se tako da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine.

[G-man]

I još bih se samo nadovezao na Matrixa sa sljedećim - "Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a u slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (član 287. ZBPO)", tako da nemislite da ukoliko jedan bračni drug nije radio, neće dobiti ništa.

Koliko je meni poznato, u takovim situacijama, osim ako se radilo o baš iznimno vrijednoj bračnoj stečevini, u nedostatku drugačijeg dogovora, sud je išao lakonski pola-pola.

[jozy]

Hvala vam na opsežnim i preciznim odgovorima!

[mgelis]

, G-man je napisao:

I još bih se samo nadovezao na Matrixa sa sljedećim - "Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a u slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (član 287. ZBPO)", tako da nemislite da ukoliko jedan bračni drug nije radio, neće dobiti ništa.

Koliko je meni poznato, u takovim situacijama, osim ako se radilo o baš iznimno vrijednoj bračnoj stečevini, u nedostatku drugačijeg dogovora, sud je išao lakonski pola-pola.

Oprostite sto upadam, za 2 dana imam ostavinsku ja mama sestra i brat.

Tata je ostavio vlastorucnu oporuku(ostavio sve nama djeci, a mame nema u oporuci) to mu nije bila namjera) Mama bi trazila svoju polovinu, da li joj se isplati jer smo culi da to dugo traje na sudu, radi se o kuci oko 350m2. Kako izbjeći sud, hvala unaprijed

[Matrix]

prije 2 sati , mgelis je napisao:

Kako izbjeći sud

Na način da u ostavinskom postupku majka zatraži izdvajanje bračne stečevine, a djeca prihvate takav zahtjev kao osnovan. 

[mgelis]

Hvala puno!

Sta to tocno znaci, da li onda vrijedi oporuka? Ili ako bi se "odrekli" u korist mame, da li oni mami mogu uvjetovati da se drze oporuke poslije mamine smrti, ja i sestra to ne zelimo, ali bojim se da ce brat uvjetovati, da li je moguće uvjetovati ,ako se odrices,  hvala od srca.

Lp

[G-man]

prije 6 sati , mgelis je napisao:

Sta to tocno znaci, da li onda vrijedi oporuka?

Vrijedi glede onoga što će ući u ostavinu nakon izdvajanja majčinog udjela u bračnoj stečevini (s time da majka i tu može onda tražiti nužni dio, no koliko sam vas shvatio, to joj nije cilj).

prije 6 sati , mgelis je napisao:

Ili ako bi se "odrekli" u korist mame, da li oni mami mogu uvjetovati da se drze oporuke poslije mamine smrti, ja i sestra to ne zelimo, ali bojim se da ce brat uvjetovati, da li je moguće uvjetovati ,ako se odrices,  hvala od srca.

Čl. 133. st. 1. Zakona o nasljeđivanju -

"Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično ni pod uvjetom."

[mgelis]

prije 3 sati , G-man je napisao:

Vrijedi glede onoga što će ući u ostavinu nakon izdvajanja majčinog udjela u bračnoj stečevini (s time da majka i tu može onda tražiti nužni dio, no koliko sam vas shvatio, to joj nije cilj).

Čl. 133. st. 1. Zakona o nasljeđivanju -

"Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično ni pod uvjetom."

Hvala puno!