Stjecanje vlasništva dosjelošću - OGZ

[anonimno]

Koliki je rok za stjecanje vlasništva dosjelošću prema OGZ-u?

Kako dokazati činjenicu dosjelosti ukoliko nema svjedoka, ugovora i sl. dokaznog sredstva s obzirom da se dosjeost i vlasnistvo odnosi na vrijeme prije drugog svjetskog rata. U zemljisnim knjigama ne postoje zabilježbe kao ni u katastru.

 

 

[anonimno]

da li je nekretnina bila u drustvenom vlasnistvu?

[ester]

 

Ima dobar članak na tu temu na stranici Vrhovnog suda.

Adresa:

http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=401

[anonimno]

nekretnina je proglašena opcenarodnom imovinom pedesetih godina, tako da se ne moze traziti dosjelost u rozdoblju od 45 do 91 godine. No ti ljudi su posjednici bili i prije 6.4.1941. kada je vrijedio OGZ.

 

Hvala na tekstu.

[anonimno]

Prema pravnim pravilima OGZ-a vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću je 40 god. Znači do 06.04.1941. prednici nekretnine morali su je imati u posjedu 40 godina i izvršavati zakav posjed. U praksi se to dokazuje svjedocima, a dobro dođe ukoliko je netko upisan u katastru kao posjednik. Što se tiče svjedoka, sudska praksa pokazuje da nisu potrebni neposredni svjedoci, već se priznaje i svjedočenje tipa:"... sjećam se da je meni otac pričao kako je njegov djed obrađivao polje i sl.", naravno svjedok mora imati bar 75 godina i mora biti nepristran (izvan obitelji stjecatelja).

[Denis90]

Pozz Zanima me dali imam pravo na zemljište koje je katastarski u vlasništvu države a gruntovno u vlasništvu osobe koja je mrtva i nema potomke. Moja prabaka je dala dio zemlje državi koji nije htjela obrađivat. No u međuvremenu se našla zemlja koju mi obrađujemo više od 20 godina a prije toga su moji preci obrađivali u vlasništvu RH . Mi smo to zemljište obrađivali do sada i bili uvjereni da je naše no u međuvremenu se zemljište koje baka nije dala našlo na natječaju za zakup. Dali imam pavo na to zemljište jer država nikad i nitko drugi osim nas to nije obrađivao a onaj dio što je prabaka dala to nitko ne obrađuje i to je trenutno od obradivog zemljišta nastala šuma. Molim brzi odgovor plzz

[Denis90]

Pozz Zanima me dali imam pravo na zemljište koje je katastarski u vlasništvu države a gruntovno u vlasništvu osobe koja je mrtva i nema potomke. Moja prabaka je dala dio zemlje državi koji nije htjela obrađivat. No u međuvremenu se našla zemlja koju mi obrađujemo više od 20 godina a prije toga su moji preci obrađivali u vlasništvu RH . Mi smo to zemljište obrađivali do sada i bili uvjereni da je naše no u međuvremenu se zemljište koje baka nije dala našlo na natječaju za zakup. Dali imam pavo na to zemljište jer država nikad i nitko drugi osim nas to nije obrađivao a onaj dio što je prabaka dala to nitko ne obrađuje i to je trenutno od obradivog zemljišta nastala šuma. Molim brzi odgovor plzz

[robocop]

KAKO VANKNJIZNO VLASNISTVO PREBACITI U KNJIZNO VLASNISTVO

 

Da li postoji mogućnost da mi netko odgovori na pitanje u svezi stjecanja vanknjiznog vlasništva nad kucom. Naime, baka je s pokojnim djedom prije cca 50 god. kupila kucu ali je zagubila kupoprodajni ugovor. Nakon ostavinske rasprave naslijedila je vanknjizno vlasnistvo nad kucom. Problem je što se nikada ni ona niti pokojni djed nisu upisali u gruntovnici kao vlasnici vec samo imaju posjedovni list. Zanima me da li se i kako baka moze uknjiziti kao vlasnica u gruntovnici ako ne posjeduje ugovor o kupovini stana. Da li se tu radi o stjecanju nekretnina dosjelošću obzirom da baka već 50 godina zivi u toj kuci.

[Matrix]

U vasem slucaju postoje dva nacina;tuzba za utvrdjenje prava vlasnistva i pojedinacni ispravni postupak.

Pocecemo sa po meni laksim nacinom,a to je PIP,da bi se pokrenuo isti postupak potrebno je da stranka ima za to opravdan razlog, a on postoji kada je mnoguće javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišno-knjižne upise.

Konkretno se radi o tome da je predlagatelj upisan u katastru kao posjednik nekretnine, ili da ima ovjereni kupoprodajni ugovor bez klauzule intabulandi ili da je neku nekretninu nasljedio kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja.

Na ovom mjestu valja istaknuti kako pojedinačni ispravni postupak nije postupak koji se nužno vodi protiv evidentiranih suvlasnika nekretnine. Njima se rješenje dostavlja

isključivo radi bolje obavijesti,a sama činjenica da im dostva nije obavljena ili da nije uredno obavljena, ne daje im mogućnost da valjanost upisa osporavaju isključivo zbog navedene okolnosti.

Drugim riječima, rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka biti će zemljišno knjižnim suvlasnicima dostavljeno ukoliko sud koji vodi postupak bude u mogućnosti saznati njihovu adresu, bilo iz prijedloga, bilo iz podataka zemljišne knjige. Siguran sudionik ovog postupka je samo predlagatelj.

Nakon zaprimanja prijedloga sud stavlja zabilježbu u zemljišno knjižni uložak u kojem je postupak otovoren, a koja zabilježba se briše tek protekom 30 dana od dana zaključenja rasprave za ispravak. Osim toga, po službenoj dužnosti objavljuje se i javni oglas u kojem se opisuje predmet konkretnog pojedinačnog ispravnog postupka, te se poziva sve zainteresirane osobe da Sudu dostave prijedloge i prijave, u roku koji ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od 6 mjeseci. Oglas se objavljuje u Narodnim novinama, na oglasnoj ploči suda i sredstvima javnog priopćavanja, pa je na taj način informacija oko vođenja postupka smatra javno objavljenom i dostupnom svima.

Dakle, svrha je pojedinačnog ispravnog postupka da se brzo i učinkovito uskladi zemljišno-knjižno stanje, uz zaštitu prava svih osoba koje trebaju sudjelovati u tom postupku, a koja im je omogućena ovim pravnim institutom.

Za predlagatelja ovog postupka, on je postupak koji je nedvojbeno manje iscrpan i emotivno i financijski a svakako efikasniji i brži. Za napomenuti je samo da usprkos postojanju zakonskih odredaba praksa se sudova oko načina vođenja postupka razlikuje, pa je preporučljivo prethodno se upoznati sa detaljima oko načina rada konkretnog suda pred kojim se ovim postupkom ustaje...

Drugi nacin je tuzba,sto znaci da se pokrece parnični postupak , a na tužitelju je u tom slučaju teret dokaza, posebno problematični dio je oko označavanja tuženika. Na tužitelju je dakle da označi koga tuži, a ako je ovaj preminuo označi nasljednike navedenih osoba, sa cjelokupnom pravno relevantnom dokumentacijom, tvrdnjama u prilog.

Kod sastavljanja ove tužbe dolazi se do problema jer su nerijetko suvlasnici koji su upisani u zemljišne knjige u međuvremenu umrli, ili je upisano više njih a ne mogu se pronaći rješenja o nasljeđivanju,a potrebno je dostaviti rješenja o nasljeđivanju, smrtne listove odnosno označiti tko su nasljednici tih osoba, a što u većini slučajeva za tužitelje predstavlja nemoguću misiju. Također postoje problemi i kad su suvlasnici odsutni i nepoznata boravišta, pa je potrebno vršiti provjere adrese prebivališta kod nadležne policijske uprave, odnosno u krajnjem slučaju toj osobi imenovati skrbnika za poseban slučaj.

Uglavnom, samo istraživanje i postupak proprilično traju i finacijski su iscrpni, iz kojeg razloga vam se predlaže razmisliti o prvom načinu rješavanja ovih slučajeva , kao jednostavniji, brži i efikasniji postupak usklađenja faktičnog stanja s onim upisanim u knjige..

Za poduzimanje navedenih radnji vama ce svakako biti potrebna pomoc strucne osobe(odvjetnik).