Lažni podaci u uporabnoj dozvoli

[n.e.s.]

Ne znam od kuda da počnem... moja obitelj susrela se s pravom hobotnicom. U katastru je djelatnica prije tri godine izmiješala kućne brojeve na rodnoj kući mojega oca, na traženje njegovog nećaka koji se suvlasnik, a za sebe je želio izdvojiti jednu kuću na istoj parceli koja se vodila pod zajedničkim kućanstvom/kućnim brojem sa starijom kućom, ali nije imla vlastiti kućni broj. Za tu kuću želio je ishoditi uporabnu dozvolu pa je "posudio" kućni broj sa rodne kuće mojega oca. Uporabnoj dozvoli također je priložena skica iz kat. operata na kojoj je zaokružena kuća za koju se tvrdi da je to ta kuća, a zapravo nije i lako je utvrditi da je to jedna priašnja kuća, različitih dimenzija, koja je bila na sličnome mjestu, ali sa pomakom od nekoliko metara dalje. Ta je srušena još prije 2. Svjetskog rata, a ova je građena 60-ih prošlog stoljeća. Na naše inzistiranje, greška je priznata i kućni su brojevi u katastru vraćeni u prvobitno stanje, ali je nalaz građevinske inspekcije da je s uporabnom dozvolom zapravo sve u redu i ona ostaje na snazi. Znači, dozvola koja je načinjena na lažnim podacima ostaje vrijediti. Dakle, najprije je bio pokušaj prijevare u katastru, koji je ostao potpuno nesankcioniran kao da se ništa nije dogodilo. Zatim je uporabna dozvola na lažnim podacima ostala vrijediti i ne možemo je poništiti. Ne mogu vjerovati da je to normalno

Mene sada zanima možemo li se žaliti na nalaz inspekcije (koja je vjerujem povezana s djelatnicima katastra)? Koja je viša instanca nad njima? Možemo li za ovo tužiti Republiku Hrvatsku? 

[Spitfire]

, lažna osnova za plaćanje je napisao:

Mene sada zanima možemo li se žaliti na nalaz inspekcije (koja je vjerujem povezana s djelatnicima katastra)?

Protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

, lažna osnova za plaćanje je napisao:

Koja je viša instanca nad njima?

Iz gore navedenog odgovora bi to bio Upravni sud. Naime, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ne bi bilo jer je građevinska inspekcija unutarnja ustrojstvena jedinica ministarstva te ono nije drugostupanjsko tijelo. Naime, rješenje GI se smatra kao da ga je donijelo ministarstvo pa tako u slučaju kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. 

, lažna osnova za plaćanje je napisao:

Možemo li za ovo tužiti Republiku Hrvatsku? 

Mišljenja sam da ne. Jer da bi tužili RH, prema ZPP osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv RH dužna se prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom DO sa zahtjevom za mirno rješenje spora. A ono bitnije, o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te o zakonitosti postupanja javnopravnih tijela iz područja upravnog prava nadležan je upravni sud i Zakon o upravnim sporovima. 

[n.e.s.]

Spitfireu zahvaljujem za odgovor. Ima još jedna stvar koja me muči u ovoj zavrzlami. Kažete, može se pokrenuti upravni spor, a završna obavijest od inspekcije uopće nema uputu o pravnom lijeku u kojoj bi pisalo kome i u kojem roku se možemo žaliti. Je li to pravilno?

Druga stvar, u istoj toj obavijesti inspektor navodi da je ionako prošao rok za poništenje uporabne dozvole jer je on "2 godine od uručenja rješenja stranci". Mi nismo nikada dobili nikakvo rješenje, jer je dozvolu ishodovao jedan od suvlasnika bez da je o tome obavijestio ostale. Tako da smo za postojanje dozvole saznali tek nakon tri godine, nakon što je on pokrenuo izvanparnični postupak za istupanje iz suvlasničke zajednice. Kako smo onda mogli u danom roku pokrenuti poništenje?

[Spitfire]

prije 1 sat, lažna osnova za plaćanje je napisao:

završna obavijest od inspekcije uopće nema uputu o pravnom lijeku u kojoj bi pisalo kome i u kojem roku se možemo žaliti. Je li to pravilno?

Je, ako se radi samo o obavijesti poznatom podnosiocu prijave da nema osnove za pokretanje upravnog postupka. Kako nema upravnog postupka, nema ni pravnog lijeka tj. mogučnost pokretanja upravnog spora.

No, Zakon o općem upravnom postupku i tu nudi određenu zaštitu u vidu prigovora. Prigovor se podnosi čelniku tijela u roku 8 dana od primanja obavijesti.

[n.e.s.]

Prije 19 minuta, Spitfire je napisao:

Je, ako se radi samo o obavijesti poznatom podnosiocu prijave da nema osnove za pokretanje upravnog postupka. Kako nema upravnog postupka, nema ni pravnog lijeka tj. mogučnost pokretanja upravnog spora.

No, Zakon o općem upravnom postupku i tu nudi određenu zaštitu u vidu prigovora. Prigovor se podnosi čelniku tijela u roku 8 dana od primanja obavijesti.

Budući da me već mjesecima vozaju od tijela do tijela, možete li mi još reći tko je čelnik tijela kojemu podnosim prigovor, ako sam obavijest dobio od Ministarstva graditeljstva? Ministar? Budući da sam Ministru, u kabinet ministra, već poslao e-mail na tu temu, računa li se to u prigovor ili ga moram pisati u određenoj formi? 

Zatim, ne bi li u samoj obavijesti trebao pisati taj rok od 8 dana? U njoj ne piše ni da uopće mogu uložiti prigovor.

uređeno: 9. rujan 2018. od lažna osnova za plaćanje

[Spitfire]

Prije 7 minuta, lažna osnova za plaćanje je napisao:

tko je čelnik tijela kojemu podnosim prigovor, ako sam obavijest dobio od Ministarstva graditeljstva? Ministar?

Da.

Prije 7 minuta, lažna osnova za plaćanje je napisao:

u kabinet ministra, već poslao e-mail na tu temu, računa li se to u prigovor ili ga moram pisati u određenoj formi?

Računa li se, ovisi što ste napisali. Prigovor kao i žalba mora imati određenu formu kao što je određeno za podneske da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv JP tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi te osobno ime stranke. Može se neposredno predati ili poslati poštom u pisanom obliku, usmeno izjaviti u zapisnik ili dostaviti u obliku elektroničke isprave.

Osobno preferiram sačinjeno pismeno i potpisano, poslano poštom i to preporučeno.  

[n.e.s.]

Prije 1 minutu, Spitfire je napisao:

Da.

Računa li se, ovisi što ste napisali. Prigovor kao i žalba mora imati određenu formu kao što je određeno za podneske da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv JP tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi te osobno ime stranke. Može se neposredno predati ili poslati poštom u pisanom obliku, usmeno izjaviti u zapisnik ili dostaviti u obliku elektroničke isprave.

Osobno preferiram sačinjeno pismeno i potpisano, poslano poštom i to preporučeno.  

Hvala. Još nešto vezano uz gore navedeni slučaj. Vezano uz ovaj slučaj, nadležni katastar izmiješao je brojeve na ukupno 4 kuće (uglavnom stare u kojima nitko ne živi), pretpostavljam kako bi vlasnik spomenute uporabne lakše došao do kućnog broja, bez elaborata i sličnih stvari. Kad smo to shvatili, intervenirali smo i brojevi su vraćeni u prvobitno stanje. Isti je katastar uporabnoj dozvoli priložio ovu skicu iz operata s lažnim tvrdnjama. Kad ih je inspektorica tražila dokumentaciju vezano uz nadzor, ponovno su priložili lažnu skicu koju je inspektorica zapravo samo prihvatila kao vjerodostojnu, očito bez provjere. Mene zanima mogu li pokrenuti upravni spor ili nešto slično tome protiv katastra koji uporno izdaje lažne skice, odnosno obmanjujuće? Ne mogu vjerovati da oni to uporno rade i da ih nije moguće sankcionirati? 

[n.e.s.]

prije 13 sati , Spitfire je napisao:

Protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Iz gore navedenog odgovora bi to bio Upravni sud. Naime, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ne bi bilo jer je građevinska inspekcija unutarnja ustrojstvena jedinica ministarstva te ono nije drugostupanjsko tijelo. Naime, rješenje GI se smatra kao da ga je donijelo ministarstvo pa tako u slučaju kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. 

Mišljenja sam da ne. Jer da bi tužili RH, prema ZPP osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv RH dužna se prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom DO sa zahtjevom za mirno rješenje spora. A ono bitnije, o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te o zakonitosti postupanja javnopravnih tijela iz područja upravnog prava nadležan je upravni sud i Zakon o upravnim sporovima. 

Kažete da ste mišljenja da se ne može tužiti RH. Ali što kad se iscrpe svi pravni lijekovi, odnosno kad ih uglavnom ni nema, kao što to u mojem slučaju izgleda je (proizlazi iz ove prepiske), a potpuno pogrešne činjenice ostaju u službenom dokumentu i nitko iz institucija RH nije našao za shodno da ih ispravi? I to činjenice koje meni i drugim suvlasnicima vjerojatno u budućnosti mogu nanijeti novu štetu.

uređeno: 9. rujan 2018. od lažna osnova za plaćanje

[Spitfire]

Kao što rekoh, osobno preferiram pismeno i preporučeno, sa formom prigovora u kojem ćete napisati relevantne činjenice i priložiti eventualne dokaze (lažna skica, stvarna skica i sl.).

Na osnovu takovog prigovora bi čelnik tijela mora donijeti rješenje u roku 8 dana koje sadržava i uputu o pravnom lijeku koje možete iskoristiti u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora. Pa kako bi u tome slučaju bilo moguće pokrenuti upravni spor, daljnja nadležbnost je na upravnom sudu. I to je zakonski put ostvarivanja određenih prava. 

Što se tiće tužbe protiv RH, nitko nije ni rekao da se ne može, no za to moraju bit ispunjene određene pretpostavke. Kao prva, obveza zahtjeva za mirnim rješenjem spora prema nadležnom DO. Kao druga, ne vidim kakove veze ima djelatnica katastra s RH. Ukoliko bi se radilo o tužbi protiv ministarstva, tu već navedoh moguće pravne lijekove.