Jump to content
marton

Smetanje posjeda u suvlasništvu?

Preporučene objave

Molim pomoć oko sljedeće situacije:
Osoba A je na osnovu ugovora od doživotnom uzdržavanju postala skrbnik osobi B, a ugovor o tome je upisan u ZK.
Osoba B je u suvlasništvu sa osobom C na jednoj nekretnini. Osoba B i osoba C ne zive u istoj nekretnini, ali žive u neposrednoj blizini.

Ono što je ovdje sporno je to da osoba A učestalo tijekom svojih posjeta osobi B, svjesno i namjerno provocira osobu C.
Provokacije koje osoba A izvodi su: namjerno dobacivanje raznih komentara i uvreda, parkira auto na način da osobi C ograničava kretanje i izlazak sa posjeda, na posjedu izvodi sitne radove bez pitanja i to sve iz razloga sto se udržavana osoba B na nekrentini ponaša kao jedini vlasnik i godinama zabranjuje osobi C pristup nekretnini.

Ono sto me ovdje zanima je sljedeće: 
U kojoj mjeri i prema kojem zakonu se osoba A (skrbnik) ima pravo tako ponašati prema osobi C ?
Postoji li kakav pravni lijek i način prema kojem se osobi A moze ograničiti pristup nekretnini (pristup osobi B ne želimo osporavati) i time spriječiti daljnje uznemiravanje osobe C ?

Hvala!

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Tema je premještena u odgovarajući PF.

Ako ja dobro razumijem, B je posjednik, a A je njegov pomoćnik u posjedovanju - on izvršava naloge osobe B glede sitnih popravaka na cijeloj nekretnini itd. Što se tiče komentara i uvreda, to pripada u sferu kaznenog prava - ako osoba C smatra da su joj povrijeđeni čast i ugled, može privatnom tužbom zahtijevati da se počinitelj kazni po zakonu.

Što se tiče odgovora na Vaša pitanja, mogu reći sljedeće: naravno da se nitko nema pravo ponašati prema nekome tako da ga vrijeđa ili smeta u posjedu, i za to se može tražiti odgovarajuća zaštita, bilo pred kaznenim sudom za uvredu, bilo pred građanskim sudom za smetanje posjeda. Međutim, nisu mi poznati mehanizmi kojima biste onemogućili izvršavanje ugovora o doživotnom uzdržavanju i pristup skrbnika štićeniku.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 25 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Što se tiče komentara i uvreda, to pripada u sferu kaznenog prava - ako osoba C smatra da su joj povrijeđeni čast i ugled, može privatnom tužbom zahtijevati da se počinitelj kazni po zakonu.

Slažem se naravno, no ukoliko su ti komentari i uvrede u obliku prijetnje koje vode k uznemiravanju pri provođenjem faktične vlasti nad nekom stvari ili stvarnim pravom, ista radnja se također smatra smetanjem posjeda.

Dakle, radilo bi se o smetanju posjeda činjenjem i uznemiravnjem jer je postavljaču pitanja faktična vlast u dijelu ograničena ali ne i sasvim isključena od strane posrednog posjednika. U tome slučaju ima pravo na tužbu zbog smetanja posjeda i protiv posrednog posjednika gdje bi sud u rješenju utvrdio čin smetanja te zabranio takovo ili slično smetanje ubuduće.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 14 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

bilo bi zanimljivo vidjeti što bi sud rekao o tome.

«Da  bi  do  smetanja  suposjeda  došlo  verbalnim  činom  smetanja,  odnosno riječima,  tada  postupci  i  izrečene  riječi  jedne  strane  moraju  imati  značaj ozbiljne  prijetnje,  koja  izaziva  strah,  te  isto  tako  i  posljedicu  da  druga strana  odustane  od  svoje  radnje,  odnosno  da  dođe  do  promjene  u dotadašnjem  stanju  posjeda  (suposjeda),  odnosno  faktične  vlasti  na prijeporu .  Kako  tužena  svojim  verbalnim  činom  nije  niti  isključila,  a  niti bitno  ograničila  dotadašnji  način  izvršavanja  vlasti  tužitelja  na  prijepornoj nekretnini  to  po  stajalištu  ovog  suda  nije  bilo  osnova  usvajanja  u  tom dijelu,  tužbenog  zahtjeva  tužitelja  za  smetanje  suposjeda  nekretnine.»

Županijski  sud  u  Varadinu,  G.931/03-2  od  26.  kolovoza  2003. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 3 minuta, Matrix je napisao:

moraju  imati  značaj ozbiljne  prijetnje,  koja  izaziva  strah,  te  isto  tako  i  posljedicu  da  druga strana  odustane  od  svoje  radnje,  odnosno  da  dođe  do  promjene  u dotadašnjem  stanju  posjeda

:palac:

Na to se i odnosilo ovo

Prije 56 minuta, Spitfire je napisao:

ukoliko su ti komentari i uvrede u obliku prijetnje koje vode k uznemiravanju pri provođenjem faktične vlasti nad nekom stvari ili stvarnim pravom

s time da puka izjava tuženika tužitelju da se prestane koristiti stvari ili pravom nije dovoljna ako nije popračena ozbiljnom prijetnjom koja kod tužitelja proizvede posljedicu stvarne promjene faktične vlasti nad stvari ili pravom.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Sad tek vidim da sam naveo pogrešne pojmove.
Dakle osoba A nije skrbnik, nego uzdržavatelj osobe B s kojom je sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Pretpostavljam da to ne mijenja situaciju.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Pokušat cu opet objasniti situaciju, s nešto izmjenjenim detaljima koje sam pogrešno naveo u prvom postu;

Osoba A je na osnovu ugovora od doživotnom uzdržavanju postala uzdržavatelj osobi B, a zahtjev za zabilješku ugovora je podnesen i čeka se na upis zabilješke u ZK.
Osoba B je u suvlasništvu sa osobom C na jednoj nekretnini. Osoba B i osoba C ne žive u istoj nekretnini, ali žive u neposrednoj blizini.

Ono što je ovdje sporno je to da osoba A učestalo tijekom svojih posjeta osobi B, svjesno i namjerno provocira osobu C.
Provokacije koje osoba A izvodi su: namjerno dobacivanje raznih komentara i uvreda, parkira auto na način da osobi C ograničava kretanje i izlazak sa posjeda, na posjedu izvodi sitne radove bez pitanja i to sve iz razloga sto se udržavana osoba B na nekrentini ponaša kao jedini vlasnik i godinama zabranjuje osobi C pristup nekretnini.

Ono sto me ovdje zanima je sljedeće: 
1) Ima li pravo osoba A ponašati se kao da je suvlasnik na posjedu tj. nekretnini? 
2) Smije li osoba A obavljati radove na nekretnini i posjedu po nalogu osobe B bez suglasnosti osobe C?
3) Postoji li kakva razlika u situaciji ako je osoba A uzdržavatelj, a ne skrbnik osobi B?

Hvala!

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.


  • Similar Content

    • objavio megan18
      Pozdrav. 
      Planiramo kupiti veću parcelu sa građevinom, medjutim nema ucrtani put. 
      Put bi prolazio po drugoj maloj čestici koju bi dobili kupnjom parcele sa građevinom, te imali bismo udio 1/2 te manje parcele..
      Ostali suvlasnici parcele (njih 4) se sa time slažu, no rečeno nam je da ne možemo dobiti pravo služnosti puta ukoliko smo suvlasnici te čestice? 
      Da li je to točno, te na koji način onda riješiti put do naše parcele odnosno građevine? 
      Hvalaa!!

    • objavio GUEST-0120
      Pozdrav,
      Tražim savjet što učiniti. U suvlasništvu sam s nepokretnom majkom i bratom u dvije kuće i jednom stanu.
      Prvi kuća, u kojoj ja živim, a njegov sin ima radionu podijeljena je pola majci, četvrtina bratu i četvrtina meni. Samo režije iznose mjesečno preko 2500 kuna. 
      Druga kuća podjeljena je na trećine i koristi se kao vikendica. Prosječne režije su oko 800 kuna mjesečno kad bi se podijelilo kroz godinu.
      Stan koji je u 100% vlasništvu mame brat iznajmljuje i uzima najam mjesečno oko 2000 kuna već oko 15 godina.
      Ja sam 4 godine brinula o majci i raspolagala njenom mirovinom te iz toga prema želji moje majke plaćala sve režije i brinula o obje kuće i njihovim okućnicama. Sada je majka u domu i od njene mirovine ostaje oko 1000 kuna s kojima ja raspolažem.
      Brat se ne želi podijeliti niti prodati jer realno nigdje ne plaća niti jedan trošak, a koristi u većoj ili manjoj mjeri sve nekretnine i još dodatno ubire najamninu iz maminog stana.
      Ja plaćam sve režije i uređujem i održavam obje kuće i okućnice.
      1. Da li ga i kako mogu prisiliti da počne sudjelovati u plaćanju režija nekretnina?
      2. Koliko režija mogu tražiti od njega s obzirom da mi je nerealno da jedna osoba potroši 2500 kuna mjesečno?
      3. Kako se pravno vrednuje održavanje kuće? Konkretno mislim na obilaženje nekretnine, pronalaženje, zvanje i nadgledanje koje kakvih radova, košenje trave, uređivanje okućnice i sve ostalo što ja odradim, a kad njega tražim on to ignorira.
      Očajna sam i ne znam više što da radim jer ne mogu pokriti sve troškove.
    • objavio Ariela100
      Pozdrav,
      U vlasničkom listu navodim se kao jedan od suvlasnika jedne parcele koja je podijeljena na više čestica. Pojednostavljeno, nekad je ta parcela imala oznaku 1702, a sada ima 1702/1, 1702/2, 1702/3, 1702/4 i 1702/5, što je provedeno sukladno stanju u katastru. U katastru sam ja jedini posjednik čestica /2, /4 i /5, te sam za čestice /4 i /5  dobila rješenje o urbanističkoj suglasnosti. Neki od suvlasnika upisanih u vlasničkom listu su preminuli, a neki su živi, no u katastru su upisani uistinu pravni nasljednici. Čestice /4 i /5 bi htjela prodati, ali kupac želi te čestice u zasebnom vlasničkom listu. Da li se to može uraditi podnošenjem prijedloga za otpis tih čestica iz postojećeg ZK uloška i formiranjem novog ZK uloška samo za te čestice?
      Ako da, da li mi je za to potrebna suglasnost ostalih suvlasnika parcele ili ne i što je uopće potrebno priložiti uz takav prijedlog (parcelacijski elaborat)? Da li se moje čestice u pravnom prometu smatraju idealnim dijelom stvari, u odnosu kojeg imam ovlaštenja kao vlasnik? Znam da ostali suvlasnici imaju pravo prvokupa, pa bi ih trebala na neki način obavijestiti da ja to želim prodati po toj i toj cijeni, te ako se nitko ne odazove tek onda mogu po toj istoj cijeni prodati čestice nekom trećem. Kupac želi da se te čestice izdvoje iz sadašnjeg vlasničkog lista, jer bi mu stanje tako bilo čišće, budući da strahuje da bi ga drugi suvlasnici mogli kočiti prilikom dobivanja građevinske dozvole za gradnju.
      Uglavnom...pojasnit ću dodatno ako bude potrebno.
      Unaprijed hvala.
    • objavio danijela007
      Poštovanje, molila bih pravni odgovor.
      Plaćam li porez na svoju prvu nekretninu koju sam oporučno naslijedila (pri čemu naglašavam da nisam zakonski nasljednik) i u kojem postotku od vrijednosti nekretnine? Ako je bitno za odgovor, napominjem da je riječ o stanu u Zagrebu.
      Unaprijed hvala!
    • objavio Neo67
      Molim za pomoć, -
      Otac mi je bio nositelj stanarskog prava u stanu za otkup. Stan mi je darovao Ugovorom o darivanju 2004. godine, u kojem je naveo da rate otkupa ja plaćam, što sam činila sve do 2006. godine. Po isplati otkupnine sam se i uknjižila kao vlasnica.
       
      Majka je umrla 2010. godine.
      Majka je 2003. godine svojem suprugu, a mojem ocu, oporučeno ostavila svu svoju imovinu, oporuka je proglašena 2011. godine.
       
      Otac je umro 2012. godine.
      Otac je sačinio Ugovor o doživotnom uzdržavanju 2011. godine, kojim sam ja uzdržavateljica, dakle nasljednica cjelokupne imovine.
       
      Napominjem: vlasnica stana nisam bila u trenutku vremenskog perioda kad je moja majka sačinila oporuku kojom ostavlja svu svoju imovinu suprugu, mojem ocu.
      Živjeli su u bračnoj zajednici.
      U stanu živim već 46 godina, a sada i s obitelji, stan sam ja otplatila, i ja ga održavala, i plaćala sve režije.
       
      Pitanje: sada kad je ostavinski postupak u tijeku, moj brat je podnio tužbu za ništetnost darovnog ugovora i traži da se odmah uknjiži na pola (1/2) nekretnine - stana.
      Molim vas da mi odgovorite, što mogu očekivati i kako se braniti, da se moj brat ne uknjiži u nekretninu - stan.
  • Online korisnici



×
×
  • Napravi novi...