Jump to content

ovrha i zaštićeni dio


malamira
 Dijeli

Preporučene objave

Državni zavod za statistiku, svojom Objavom – Prosječna mjesečna isplaćenu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. (Nar. nov., br. 98/18.), na temelju Ovršnog zakona (dalje: OZ), svake godine objavljuje prosječnu mjesečnu isplaćenu neto-plaću po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine, koja se u kontekstu ovrhe na plaći primjenjuje u slijedećoj kalendarskoj godini, što je sada učinjeno i za 2019. godinu.

      Tako, u 2019. godini spomenuta neto-plaća iznosi 6.237,00 kn.

      Temeljem striktnih pravila iz OZ-a (osim ako nije riječ o alimentaciji) ako je radnikova (ovršenikova) neto-plaća:

  1. veća od spomenutog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće, što znači da mu se može plijeniti sve iznad 4.158,00 kn (6.237,00 / 3 x 2);
  2. manja od 6.237,00 kn, od ovrhe je izuzeta svota:
  • od 4.158,00 kn - dakle, u slučaju ako mu je neto-plaća veća od 5.544,00 kn (3/4 neto-plaće radnika = 2/3 prosječne neto-plaće,) a manja (ili jednaka) 6.237,00 kn – mora se plijeniti sve iznad 4.158,00 kn,
  • u visini 3/4 neto-plaće ovršenika (radnika) - dakle, u slučaju ako je radnikova neto-plaća manja (ili jednaka) 5.544,00 kn – smije se plijeniti samo 1/4 njegove (radnikove) neto-plaće.

     Navedena svota plaće (kojom se određuje zaštita od ovrhe) primjenjuje se kod isplata plaća koje se obavljaju u siječnju 2019. i nadalje.

 

Može li pomoć?

U računovodstvu me gospođa uvjerava da bez obzira što je moja osnovna plaća 7400kn i dvije trećine od toga iznosi 4933kn, ona meni maksimalno može uplatiti na zaštićeni račun ovaj gore navedeni iznos od 4158kn, a sve ostalo mora ići na blokirani račun.

Nije mi to nikako jasno i logično? Jesam li u krivu ili je ona u krivu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovo bi bilo ispravno, sukladno čl. 173. Ovršnog zakona, a koji kaže, da ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. Odnosno da ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

 Dijeli



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija