Jump to content

Konferencija o diskriminaciji mladih na radnom mjestu


Mrljavac
 Dijeli

ZAGREB, 29. siječnja 2013. (Hina) - Oko 36 posto mladih susrelo se s dobnom diskriminacijom tijekom traženja posla u Hrvatskoj, pokazuju rezultati istraživanja predstavljenog na završnoj konferenciji projekta "Diskriminacija mladih na radnom mjestu", održanoj danas u Zagrebu.

Anonimnu on line anketu prošle je godine proveo Institut za razvoj tržišta rada, a ispitano je 3200 mladih i 75 poslodavaca na području cijele Hrvatske.

Jednogodišnji projekt istraživanja disriminacije mladih na tržištu rada u Hrvatskoj pokazao je da poslodavci, u ponudi brojne i često vrlo kvalificirane radne snage, zahtjev za prethodnim radnim iskustvom često koriste kao izvor neizravne diskriminacije i povod za iskorištavanje "neiskusnih" mladih radnika.

S diskriminacijom se mladi, zbog svoje dobi i neiskustva, susreću tijekom razgovora o zaposlenju, ali i tijekom napredovanja u karijeri, što je vrijedećim zakonom okvalificirano kao izravna diskriminacija, upozorio je Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske. Po riječima Tene Šimonović Einwalter, koordinatorice za područje suzbijanja diskriminacije pri Uredu pučkog pravobranitelja, s institucionalnim okvirom suzbijanja diskriminacije slabo su upoznati i mladi i poslodavci. "Dobna diskriminacija zakonski je stavljena uz bok drugim diskriminacijskim pojavama na tržištu rada, na kojemu i dalje prevladava cijeli niz predrasuda o mladima", rekla je Šimonović Einwalter.

O visokoj nezaposlenosti i zapošljavanju govorio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, istaknuvši da je prošle godine zaposleno više od 170 tisuća ljudi u Hrvatskoj, više nego protekle četiri godine, ali još uvijek premalo za zaustavljanje negativnih trendova. Značajnije pozitivne pomake, dodao je, očekuje krajem ove i u idućoj godini.

Zadovoljan je, rekao je, i interesom mladih za mjere stručnog osposobljavanja, uz 1600 kuna mjesečne naknade, plaćen staž i zdravstveno osiguranje. Te mjere, za koje je prošle godine izdvojeno oko 400 milijuna kuna, koristilo je oko 9000 mladih. Ove godine očekuje se sličan interes, a izdvajanja će biti 478 milijuna kuna.

Teškoću, kaže Mrsić, predstavlja izrazito nepovoljna obrazovna struktura nezaposlenih, zbog čega se intenzivno radi na mjerama cjeloživotnog obrazovanja. Cilj nam je ukinuti nezapošljiva zvanja, pokrenuti mobilnost radne snage i smanjiti dugotrajnu nezaposlenost koja postaje velik problem za pojedinca, ali i za društvo u cjelini, poručio je ministar.

 

(Hina)

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.


×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija