ZAGREB, 27. lipnja 2012. (Hina) - Ured Pučkog pravobranitelja i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) održali su danas u Zagrebu okrugli stol "Jačanje Ureda pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj" u povodu uspješnog završetka dvogodišnjeg zajedničkog projekta, a na njemu su predstavljeni rezultati ispitivanja javnog mišljenja o stavovima o diskriminaciji u Hrvatskoj, svjesnosti o njezinom postojanju te osobnom iskustvu vezanom uz diskriminaciju.
Stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton rekla je na skupu da ispitivanje javnog mnijenja, koje je provedeno u sklopu ovog projekta, pokazuje da 26 posto ispitanih smatra da je doživjelo neki oblik diskriminacije u posljednjih pet godina.
"To je prilično velik udio stanovništva i jasno je da postoje problemi. Ono što je zanimljivo u ovom posljednjem ispitivanju je to da je veći broj pritužbi zbog ekonomskog statusa nego pritužbi na temelju etničkog ili nacionalnog identiteta", kazala je.
Istaknula je da je u Hrvatskoj puno toga učinjeno, posebice na području pravne zaštite, ali da Hrvatska treba više raditi na provedbi pravne zaštite u svakodnevnom životu.
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić rekao je da je projekt "Jačanje kapaciteta institucije pučkog pravobranitelja" trajao dvije godine, od 2010., i da je "bitno pridonio jačanju kapaciteta institucije kako unutarnjem kadrovskom organizacijskom tako i u smislu povezivanja s drugim pravobraniteljskim institucijama, s civilnim društvom". Također je pridonio unapređenju potencijala za borbu protiv diskriminacije, ali i sveukupnom jačanju kapaciteta pučkog pravobranitelja.
Istaknuo je da je taj projekt imao ključnu ulogu u transformaciji institucije pučkog pravobranitelja koji se iz uloge klasične institucije ombudsmana za zaštitu građana od loše administracije i institucije koja postupa po pritužbama građana, preobrazio u proaktivnu instituciju promicatelja i zaštitnika ljudskih prava i sloboda u punom smislu.
"Rezultati projekta... zaista su dobri, a konačno taj projekt je bio i podloga da se ovakvo zakonsko rješenje donese", rekao je Malčić pritom misleći na prijedlog Zakona o pučkom pravobranitelju o kojemu danas raspravlja Sabor.
Po njegovim riječima, u percepciji diskriminacije sada veliki udio zauzima diskriminacija po imovinskom, odnosno socijalnom stanju. "Građani očito smatraju da su zbog lošeg imovinskog stanja diskriminirani u mnogim područjima života, najčešće i najviše se to odnosi na rad i zapošljavanje."
Dejan Palić, zamjenik pučkog pravobranitelja, izjavio je da je Izvješće pučkog pravobranitelja o pojavama diskriminacije za 2011. godinu ponovilo neke konstatacije iz ranijih izvješća, a to je da je od svih pritužbi najprisutnije područje rada, zapošljavanja i napredovanja u radu, te da je osnova diskriminacije još uvijek ista kao ranije, a to je pripadnost etničkim manjinskim skupinama.
Naglasio je da u javnosti još nije dovoljno poznato što je diskriminacija, koja su obilježja djela koje se može nazvati diskriminatornim i da u tom području još ima puno posla.
Ured pučkog pravobranitelja zaprimio je 147 pritužbi na diskriminaciju u 2011. godini.
Prema rezultatima ispitivanja javnog mišljenja, diskriminacija u Hrvatskoj je najraširenija u području rada i zapošljavanja, čak u 63 posto slučajeva. Zatim slijede zdravstvena zaštita, pravosuđe i postupanje policije. Socijalno porijeklo i imovinsko stanje istaknuti su kao najučestaliji razlozi za diskriminaciju, dok je nacionalna pripadnost pala s prvoga na drugo mjesto. Isticanje imovinskog stanja kao glavnog razloga za diskriminaciju može se pripisati nezaposlenosti i padu ekonomske moći širih slojeva društva.
(Hina)
Preporučeni komentari
Još nema komentara.