Jump to content

Đakula prvi svjedočio protiv Martića


Ane
 Dijeli

Dokazni postupak optužbe pred Haškim sudom na suđenju Milanu Martiću počeo je svjedočenjem Veljka Džakule, bivšeg predsjednika SDS-a u zapadnoj Slavoniji.[PRBREAK][/PRBREAK]Džakula (50) je u uvodu svog svjedočenja opisao političke prilike na širem području Pakraca godine 1990., održavanje prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj, probleme s kojima su se suočavali Srbi te njihovo političko organiziranje, osnivanje SDS-a i raslojavanje unutar njega, i kasnije osnivanje Srpskog demokratskog foruma (SDF).

 

Rekao je kako su hrvatski Srbi na prvim izborima dali glasove stranci SKH-SDP koja ''kasnije nije pokazala sluha za njihove probleme'' pa su se sami politički organizirali.

 

Opisao je kako je sredinom 1990. postao član SDS-a, a krajem te godine i predsjednik regionalnog odbora stranke za zapadnu Slavoniju, u općinama Pakrac, Daruvar, Grubišno Polje, Podravska Slatina, Orahovica i Okučani.

 

Na traženje tužitelja Alexa Whiting rekao je kako je njegov politički stav bio da probleme treba rješavati dijalogom i da treba politički djelovati, zbog čega je došao u sukob s čelništvom SDS-a u Kninu, predvođenim Milanom Babićem i optuženim Martićem.

 

Odgovarajući na pitanja tužitelja o Martiću, rekao je kako je čuo da je kolovozu 1990. Martić kao zapovjednik milicije u Kninu naredio da se postave barikade i time postao heroj među Srbima.

 

Tužitelj je u sudnici prikazao snimku HRT-a iz Knina iz kolovoza 1990. na kojoj optuženi Martić govori kako je ''to narodna milicija i da ne sluša hrvatsku vladu'', čiju je autentičnost svjedok potvrdio.

 

''Babić i drugi nisu htjeli pregovore sa Zagrebom, nego prekid svih odnosa'', rekao je svjedok. Opisao je raslojavanje između Srba iz Slavonije i ličko-dalmatinskih Srba 1990-91. navodeći kako su prvi skloniji političkom rješevanju hrvatsko-srpskih odnosa dok su drugi bili za ratnu opciju.

 

Osnivanje SDF-a u lipnju 1991., po njegovim je riječima, bio ''odraz htijenja da se izbjegne rat i traži mirno rješenje u Hrvatskoj''. U SDF, čiji je Džakula bio jedan od inicijatora, bili su uključeni srpski intelektualci u Hrvatskoj koji su zagovarali demokratski dijalog kako bi se izbjegao rat, no naišli su na osudu vodstva SDS-a u Kninu koje je zabranilo osnivački skup na području tzv. SAO Krajine, kazao je svjedok.

 

''SDF poništava volju srpskog naroda da ne živi u NDH'', pročitao je Džakula iz pisma vodstva SDS-a o zabrani skupa.

 

Ispričao je kako je u srpnju 1991. osobno primio prijetnju smrću od srpskog šefa policije u Pakracu Jove Vezmara, zbog ''pasiviziranja Srba u zapadnoj Slavoniji i zato što još nije došlo do rata'', nakon koje se na dva tjedna sklonio u Beograd.

 

Rekao je kako su predstavnici SDF-a odlazili na pregovore u Zagreb ali i u Beograd, ali kako ih ''ni jedna ni druga strana nije podržala'' već su ih stavile pod medijsku blokadu.

 

Džakula je 2002. bio i svjedok optužbe protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, u dijelu dokaznog postupka za ratne zločine u Hrvatskoj.

 

Martić (60) je po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti optužen u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja, zbog progona na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenja, ubojstva, zatvaranja, mučenja i deportacija hrvatskih civila na okupiranim područjima RH 1991-95, za zločine protiv nesrba u BiH 1994. i za raketiranje Zagreba u svibnju 1995.

 

Kao osnivača i zapovjednika srpske policije u tzv. SAO Krajini, ministra unutarnjih poslova i obrane, te 1994-95. i predsjednika tzv. RSK tereti ga se kao jednog od ključnih sudionika ''udruženog zločinačkog pothvata'' srpskog vodstva u Beogradu s ciljem prisilnog uklanjanja hrvatskih civila i drugih nesrba s okupiranih područja Hrvatske, radi njegovog pripajanja jedinstvenoj srpskoj državi.

 

Tužitelj Whiting najavio je izvođenje 63 svjedoka, od čega tri svjedoka vještaka, te velikog broja dokumenata, audio i video zapisa i drugih dokaza.

 

Kao krunski svjedok optužbe najavljen je Milan Babić, politički čelnik pobunjenih Srba u Kninu koji je priznao krivnju za zločin progona nad hrvatskim civilima, za što je 2005. u Haagu pravomoćno osuđen na 13 godina zatvora.

 

Zlostavljalo ga

Džakula je u nastavku iskaza opisao kako je zbog potpisivanja tzv. Daruvarskog sporazuma s vlastima RH 1993., zatvoren i zlostavljan u zatvorima tzv. RSK.

 

Navodeći da se kao čelnik Srpske demokratske stranke (SDS) u zapadnoj Slavoniji zalagao za mirno rješenje i izbjegavanje rata, Džakula je opisao sukob s vodstvom SDS-a u Kninu predvođenim Milanom Babićem i optuženim Martićem, koji je kulminirao nakon što je u veljači 1993. potpisao tzv. Daruvarski sporazum kojim je, po njegovim riječima, otvoren dijalog s hrvatskim vlastima.

 

Džakula, koji 1992. nakon izbora na okupiranim teritorijima Hrvatske postao potpredsjednik vlade tzv. RSK, rekao je kako se početkom veljače 1993. usprotivio zapovjedi tadašnjeg predsjednika tzv. RSK Gorana Hadžića da se napadnu Novska i Nova Gradiška u znak odmazde za hrvatsku akciju Maslenica.

 

Nakon toga je, na inicijativu UNPROFOR-a, s hrvatskim vlastima u tajnosti pregovarao o sporazumu o mirnom rješavanju komunalnih i drugih pitanja u zapadnoj Slavoniji, koji je potpisan 19. veljače u Daruvaru. Hrvatski potpisnici bili su saborski zastupnik Ivan Milas i doministar policije Joško Morić.

 

Idućeg dana suspendiran je sa svih dužnosti, a nakon toga je Martić poslao po njega svoje specijalce koji su ga s lisicama na rukama odveli u Knin, rekao je Džakula.

 

Opisao je potom kako je zajedno sa dvojicom suradnika optužen za razbijanje jedinstva tzv. RSK i SDS-a, no sud u Glini ih je oslobodio. Nakon toga su uhapeni na području Bosanske Kostajnice, pretučeni i ponovo vraćeni u zatvor u Glini, i oslobođeni tek 3. prosinca 1993.

 

Idućeg dana Martić je ponovo izdao nalog za njegovo hapšenje, no onda se uz pomoć prijatelja skrivao 50 dana u zapadnoj Slavoniji, ispričao je svjedok.

 

Iz Beograda, gdje se kasnije sklonio, Martićevi ljudi su ga oteli, odveli u Knin i kasnije u Glinu, uz batine i prijetnje likvidacijom jer ''pregovara s ustašama dok oni s njima ratuju''.

 

Opisao je i kako je nakon operacije Bljesak u svibnju 1995. uhapšen zajedno s još 1500 muškaraca i doveden u policijsku stanicu u Bjelovaru gdje je proveo 24 sata, te kako je kasnije bio pod zaštitom UNPROFOR-a i pomagao u evakuaciji Srba.

 

Suđenje Martiću, koje se odvija pred vijećem kojim predsjedava sudac iz JAR Bakone Justice Moloto, počelo je 13. prosinca 2004. uvodnom riječi optužbe.

 

(Hina)

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija