Jump to content

Delegacija EU o učincima pristupanja - sudstvo


Mrljavac
 Dijeli

ZAGREB, 24. veljače 2012. (Hina) - Hrvatska je u sklopu pregovora o pristupanju EU-u provela mnogobrojne aktivnosti za jačanje neovisnosti, nepristranosti, profesionalizma i učinkovitosti pravosuđa bez čega građani ne mogu ostvarivati svoja prava, navodi se u tekstu o učincima pristupanja EU-u na život hrvatskih građana na području pravosuđa, objavljenom u najnovijem mjesečnom biltenu Delegacije EU-a u Hrvatskoj za mjesec veljaču.[PRBREAK][/PRBREAK]Europska unija inzistira na neovisnosti i visokoj kvaliteti pravosuđa, stoga je Hrvatska tijekom proces pregovora o pristupanju (2005.-2011.) radila na reformama i razvoju pravosudnog sustava. Poglavlje 23 "Pravosuđe i temeljna prava" obuhvaćalo je područje pravosuđa, borbe protiv korupcije, ljudskih prava te prava građana Europske unije. Kroz ispunjavanje uvjeta iz ovog poglavlja, provedene su brojne aktivnosti usmjerene na jačanje neovisnosti, nepristranosti, profesionalizma i učinkovitosti pravosuđa u cijelosti, ali i sudstva kao ključnog čimbenika, podsjeća Delegacija.

 

U području neovisnosti sudstva, izmjenama Ustava i zakonskog okvira osigurana je samostalnost Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća, čime su ove institucije postale isključivo nadležne na izbor, upravljanje karijerama pravosudnih dužnosnika te sankcioniranje onih koji na bilo koji način krše etičke i profesionalne standardne sudačke i državnoodvjetničke profesije. Uvođenje objektivnih i transparentnih kriterija za izbor sudaca i državnih odvjetnika treba dodatno osigurati njihovu neovisnost i profesionalnost, ističe se.

 

Da bi pravda bila zadovoljena u razumnom roku, provođene su mjere za podizanje učinkovitosti pravosuđa, i to kroz informatizaciju, racionalizaciju mreže pravosudnih tijela, bolje upravljanje te unapređenje zakonodavnog okvira radi skraćivanja trajanja sudskih postupaka, dodaje se.

 

"Činjenica da je u posljednjih šest godina broj neriješenih predmeta pred hrvatskim sudovima gotovo prepolovljen, pokazatelj je napretka i dobar put do konačnog cilja – rješavanja svih predmeta u roku od tri godine", ističe Delegacija.

 

Konkretno, Europska unija tim je reformama pružila potporu kroz brojne projekte, počevši još od CARDS 2001 projekta "Podrška Pravosudnoj akademiji – Obuka sudaca i pravosudnih dužnosnika" koji je imao za cilj osnivanje Pravosudne akademije. Prerastanjem Pravosudne akademije u samostalnu instituciju, hrvatsko je pravosuđe dobilo mjesto za trajno stručno usavršavanje, počevši od inicijalne izobrazbe vježbenika, kroz djelovanje Državne škole za pravosudne dužnosnike do programa cjeloživotnog učenja i usavršavanja sudaca i državnih odvjetnika.

 

Preko ostalih CARDS i PHARE 2005 i 2006 projekata provedenih u Ministarstvu pravosuđa, čija ukupna vrijednost prelazi 20 milijuna eura, s ciljevima kao što su: poboljšanje učinkovitosti rada hrvatskih sudova, učinkovitija borba protiv korupcije i razvoj USKOK-a, reforma predistražnog postupka, napredak u rješavanju sporova i izvansudskog rješavanja sporova, obrazovanje i stručno usavršavanje (sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika), uvođenje sustava eSpis i ostale aktivnosti.

 

Kroz IPA Program u Ministarstvu pravosuđa financirani su projekti čija ukupna vrijednost već sada prelazi 17 milijuna eura koji su pridonijeli daljnjem institucionalnom jačanju USKOK-a, provođenju antikorupcijskih kampanja, organizaciji okruglih stolova za državne i lokalne službenike s civilnim društvom na temu borbe protiv korupcije, provedbi reforme Zakona o kaznenom postupku, podršci Školi za pravosudne dužnosnike pri Pravosudnoj akademiji, informatizaciji zemljišnoknjižnog sustava i usklađivanju podataka zemljišnih knjiga, uspostavi sustava besplatne pravne pomoći, poboljšanju sustava ovrhe u RH kao i razvoju informatičkog sustava za međunarodnu pravnu pomoć, navodi se.

 

"Europska komisija nastavit će pratiti kako Hrvatska ispunjava sve obaveze preuzete u sklopu pristupnih pregovora sve do dana pristupanja", ističe Delegacija EU-a.

 

Na pitanje kome se hrvatski građani mogu požaliti ako smatraju da je država prekršila njihova prava, Delegacija upućuje na Europski sud za ljudska prava, kada se iscrpe sva domaća pravna sredstva. Riječ je o instituciji Vijeća Europe koja pod određenim uvjetima može razmatrati zahtjeve osoba koje smatraju da su prekršena njihova prava zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

(Hina)

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija