ZAGREB, 18. travnja 2007. (Hina) - Nakon šest godina burnih političkih rasprava, zemlje članice EU-a trebale bi napokon postići dogovor o zajedničkom zakonu o borbi protiv rasizma po kojem bi se za poticanje rasne mržnje i negiranje genocida poput holokausta moglo dobiti do tri godine zatvora.[PRBREAK][/PRBREAK]Kontroverzni zakon u posljednjim je fazama pripreme i mogao bi dobiti zeleno svjetlo na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova 27 zemalja članica EU-a u Luxembourgu u četvrtak.
"Mislim da ćemo postići dogovor", rekao je jedan europski diplomat za France presse, napominjući kako su predviđene kazne "minimalne" zajedničke norme, manje od kazni koje već postoje u nekim zemljama članicama poput Njemačke i Francuske.
Prema zadnjem nacrtu zakona, koji je na uvid dobio Reuters, svaka zemlja članica trebala bi predvidjeti kaznu zatvora od jedne do tri godine za "javno poticanje na nasilje ili mržnju prema skupini ljudi ili članu te skupine definirane na osnovi rase, boje kože, vjere, obiteljskog, nacionalnog ili etničkog podrijetla."
Na zahtjev Velike Britanije, vjerski razlozi trebali bi ipak biti povezani s još nekim spomenutim kriterijem (rasom, etničkim podrijetlom itd.).
Iste kazne vrijedile bi i za "javno odobravanje, negiranje ili banaliziranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina" kako su definirani u statutu Međunarodnog kaznenog suda i povelji suda iz Nueremberga.
Kako objašnjava Financial Times, ta formulacija izabrana je kako bi se odnosila samo na negiranje holokausta, kao i genocida u Ruandi 1994., ali ne i masovnog ubojstva Armenaca za vrijeme Otomanskog carstva 1915., koji Turska ne priznaje kao genocid.
To ipak ne znači da zemlje članice neće moći otići i korak dalje i kazniti negiranje zločina nad Armencima, kao što traže neke francuske političke stranke.
Zakon je "najmanji zajednički nazivnik", objašnjavaju europski diplomati, jer se moralo uzeti u obzir razlike u nacionalnim pravnim sustavima koje se odnose na slobodu izražavanja.
Negiranje holokausta, primjerice, već je nezakonito u Njemačkoj i Austriji, dok je u Velikoj Britaniji dopušteno po zakonu o slobodi izražavanja, osim ako izravno ne potiče na rasnu mržnju.
Kompromisno rješenje predviđa stoga izuzeća. Zemlje članice moći će izabrati da kazne takvo ponašanje "samo ako bi ono moglo ugroziti javni red ili predstavlja prijetnju ili uvredu". Neće morati poduzimati mjere koje se protive njihovim načelima slobode izražavanja.
Posljednji kamen spoticanja predstavlja zahtjev baltičkih zemalja i Poljske da se u zakon uključe i staljinistički zločini.
Osim toga, Varšava traži i da se usvoji deklaracija kojom bi se osudilo "iskrivljeno prikazivanje" prošlosti poput korištenja fraze "poljski logori smrti" za nacističke koncentracijske logore na poljskom teritoriju.
Tomu se međutim protivi velik broj zemalja članica. "Ti zločini nemaju mjesto u pravnom instrumentu o rasizmu i ksenofobiji", rekao je jedan diplomat. Vijeće bi, kao kompromisno rješenje, ipak moglo usvojiti posebnu deklaraciju u kojoj bi se spomenulo te zločine.
Bude li u četvrtak postignut dogovor, to će biti veliki uspjeh za njemačko predsjedništvo EU-a koje donošenje europskog zakona o borbi protiv rasizma i ksenofobije smatra svojom moralnom obvezom zbog svojeg povijesnog nasljeđa, pišu europski mediji.
(Hina)
Preporučeni komentari
Još nema komentara.