Hrvatska bitno poboljšala suradnju s Haškim sudom

Hrvatska je u 2005. bitno poboljšala suradnju s Haškim sudom što joj je donijelo početak pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali joj i dalje nedostaje znatan napredak u povratku izbjeglih Srba, suđenjima za ratne zločine te borbi protiv etničke diskriminacije, ocijenila je sinoć američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW).[PRBREAK][/PRBREAK]U svome "Svjetskom izvješću 2006." o stanju ljudskih prava u svijetu u 2005. HRW navodi kako je Hrvatska prošle godine počela pristupne pregovore s EU-om, nakon što je glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte u listopadu zaključila da Hrvatska potpuno surađuje sa Sudom, ostvarivši time glavni preduvjet za pregovore.

Ne spominjući da je odbjegli optuženik Ante Gotovina uhićen u prosincu u Španjolskoj uz, kako je ocijenila Del Ponte, odlučujuću pomoć hrvatske Vlade, HRW kaže kako mnogi promatrači u listopadu nisu bili uvjereni da je Hrvatska doista bitno poboljšala suradnju te su mislili da je Del Ponte zapravo popustila pritisku nekih članica EU-a.

Napredak u suradnji s Haškim sudom, međutim, nije pratilo znatno poboljšanje ljudskih prava na nekim drugim poljima, smatra HRW, ocjenjujući kako Hrvatska tek treba ostvariti bitan napredak u povratku Srba, ukidanju etničke diskriminacije te pravičnosti suđenja za ratne zločine. U izvješću se navodi kako je Hrvatsku napustilo između 300.000 i 350.000 hrvatskih Srba, a prema podacima hrvatske Vlade, do rujna 2005. vratilo ih se 122.000. Udruge hrvatskih Srba i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) procjenjuju da je stvarni broj povratnika znatno niži, između 60 i 65 posto od registriranih, jer su se mnogi ponovno vratili u Srbiju i Crnu Goru i BiH nakon kratkog boravka u Hrvatskoj, navodi HRW. Zapreke bržem povratku Srba, stoji u izvješću, jesu nedostatak napretka u 2005. u rješavanju pitanja njihova izgubljenog stanarskog prava na društvene stanove, ograničeni ekonomski izgledi, djelomice zbog diskriminacije u zapošljavanju, te nezadovoljavajuća provedba zakona o proporcionalnoj zastupljenosti manjina u državnoj administraciji i sudstvu te lokalnoj samoupravi. HRW zapaža i iznenadan porast nasilja prema Srbima u 2005. godini.

Među trendove u 2005. koji prijete preokrenuti smirivanje napetosti između Hrvata i srpske manjine HRW ubraja i to što je lokalni HDZ, nakon lokalnih izbora u svibnju, u multietničkim gradovima Kninu i Vukovaru formirao općinsku vlast u koaliciji s "ultranacionalističkim hrvatskim strankama", ostavljajući po strani srpsku stranku centra SDSS.

Na području pravosuđa HRW zapaža kako broj suđenja za ratne zločine protiv Srba (jedanaest) znatno nadmašuje suđenja protiv Hrvata (šest), smatrajući kako to svjedoči da Hrvatska tek treba pokazati kako napori u progonu ratnih zločina na domaćim sudovima izražavaju principijelnu predanost pravdi bez obzira na nacionalnu pripadnost. HRW pozitivnim ocjenjuje izjave Europske unije da će povratak izbjeglica, odnos prema manjinama i domaća suđenja za ratne zločine biti odlučujući za ocjenu napretka Hrvatske prema ispunjavanju uvjeta za članstvo u Uniji. Ipak, dodaje se u izvješću, novi naglasak na ta pitanja vjerojatno dolazi prekasno kako bi imao stvarni učinak jer se povratak izbjeglica postupno zaustavlja, pamćenje svjedoka ratnih zločina postaje nepouzdano, a raspoloživost dokaza sve problematičnija.