Jump to content

Informacija Ministarstva pravosuđa o tijeku pregovora


Ane
 Dijeli

Ministarstvo pravosuđa objavilo je na svojim službenim stranicama Informaciju o tijeku pregovora za sklapanje sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije o pitanjima vezanim uz naknadu za oduzetu imovinu.[PRBREAK][/PRBREAK]INFORMACIJA O TIJEKU PREGOVORA ZA SKLAPANJE SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE AUSTRIJE O PITANJIMA VEZANIM UZ NAKNADU ZA ODUZETU IMOVINU

 

1. Ustavni sud Republike Hrvatske je u travnju 1999. godine ukinuo odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine prema kojima strani državljani nisu imali pravo na povrat imovine koje su bili vlasnici u Republici Hrvatskoj, te je tom svojom Odlukom i rješenjem dao stranim državljanima pravo da budu ovlaštenici naknade.

 

Ujedno je Ustavni sud odgodio stupanje na snagu ove Odluke i rješenja na rok od godine dana, a potom je taj rok dva puta produžio sve u cilju da omogući Hrvatskom saboru da Zakonom uredi taj odnos.

 

2. Godine 2002. Hrvatski sabor donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (u nastavku Zakon o naknadi), kojima propisuje mogućnost sklapanja međunarodnih sporazuma temeljem kojega bi strane fizičke i pravne osobe mogle ostvariti pravo na denacionalizaciju sukladno sporazumu.

 

3. Pregovori s Republikom Austrijom o ispunjavanju odredbi Zakona o naknadi, započeli su pred sedam godina, a Vlada Republike Hrvatske u prijašnjem sazivu je pregovore formalizirala 24. travnja 2003. godine kada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za obavljanje priprema potrebnih za pokretanje postupka za sklapanje bilateratnih ugovora.

 

Nakon donošenja takve odluke, održana su tri formalna kruga pregovora i to za vrijeme prethodne Vlade u Zagrebu 18. lipnja 2003. i u Beču 22. listopada 2003. godine, dok su u vrijeme ove Vlade održani pregovori 4. travnja 2005. godine u Vukovaru.

 

Polazište za sve ove pregovore bilo je da se ne mogu, direktno ni indirektno, mijenjati i drukčije propisivati oni odnosi koji su bili uređeni ranijim bilateralnim ugovorima Austrije i bivše SFRJ ili austrijskim saveznim zakonima.

 

Dakle, osobe koje su mogle biti obeštećene ili su imale pravo na obeštećenje po ranijim aktima, ne mogu ostvariti nikakvo pravo naknade predviđene ovim Sporazumom.

 

4. Upravo na navedenom polazištu temelje se članak 4. i 5. nacrta Sporazuma

 

Člankom 4. nacrta Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije o pitanjima vezanim uz naknadu za oduzetu imovinu ugovoreno je da nemaju pravo na naknadi austrijske fizičke i pravne osobe koje su već primile naknadu ili su imale pravo na naknadu temeljem odredbi Državnog ugovora o uspostavi nezavisne i demokratske Austrije od 15. svibnja 1955. godine. Navedenim Državnim ugovorom i to člankom 27. stavak 2. je izričito propisano da tadašnja FNRJ ima pravo zaplijeniti, zadržati ili likvidirati austrijsku imovinu, prava i interese koje se nalaze na jugoslavenskoj teritoriji na dan stupanja na snagu ovoga ugovora te da se austrijska vlada obvezala obeštetiti austrijske državljane čija je imovina oduzeta u provedbi ovoga ugovora.

 

U provedbi ovog Državnog ugovora donesena je Odluka o likvidaciji austrijske imovine na osnovu Državnog ugovora o uspostavljanju demokratske i nezavisne Austrije («Službeni list FNRJ», broj 6/57.) i Uputstvo za izvršavanje Odluke o likvidaciji austrijske imovine na osnovu Državnog ugovora o uspostavljanju nezavisne i demokratske Austrije («Službeni list FNRJ», broj 4/58.).

 

Posebice se ističe da se navedeni ugovor odnosi isključivo na austrijske fizičke i pravne osobe koje su morale imati austrijsko državljanstvo na dan «Anschluss» - to jest 13. ožujka 1938. godine kao i na dan uspostavljanja Austrije 28. travnja 1945. godine.

 

Temeljem ovog Ugovora i podzakonskih akata, u pravilu, austrijskim fizičkim i pravnim osobama na teritoriju RH oduzeta je sva imovina, a obvezu obeštećenja preuzela je tadašnja austrijska vlada.

 

Ovim aktom nije bilo pokriveno oduzimanje imovine temeljem članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća, a što je kasnije pokriveno Ugovorom između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Austrije kojim se uređuju određena imovinsko-pravna pitanja («Međunarodni ugovori», broj 9/81.), potpisanim 19. ožujka 1980. godine u Beču, gdje je dogovoreno da tadašnja SFRJ isplaćuje Austriji 2.400.000 austrijskih šilinga na ime te oduzete imovine.

 

Ovaj Ugovor se odnosi na austrijske osobe kako ih definira članak 2. istoga Ugovora koje su imale austrijsko državljanstvo na dan 28. travnja 1948. godine (dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća) i na dan 19. ožujka 1980. godine (dan potpisivanja Ugovora kojim se uređuju određena imovinsko-pravna pitanja).

 

Slijedom navedenoga sva imovina oduzeta austrijskim fizičkim i pravnim osobama u vremenu do 1955. godine, a koja se nalazila na teritoriju RH ne potpada pod nacrt sporazuma za obeštećenje ranijih austrijskih fizičkih i pravnih osoba.

 

Potrebno je naglasiti da se austrijskim državljanima ne smatraju i svi pripadnici njemačke nacionalne skupine, a kako se to pogrešno u javnosti iznosi.

 

5. Člankom 13. nacrta Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije o pitanjima vezanim uz naknadu za oduzetu imovinu ugovoreno je, ukoliko se ovim sporazumom nije drugačije sporazumjelo, da se primjenjuju odredbe Zakona o naknadi, što znači da se i na austrijske ovlaštenike naknade primjenjuju ograničenja i sva druga pravila Zakona o naknadi. Upozorava se naročito na odredbu članka 51. prema kojoj prijašnji vlasnik, između ostalog, nema pravo na naknadu prema odredbama toga Zakona, ako je na ime naknade za oduzetu imovinu primio drugu imovinu ili mu je naknada isplaćena od strane druge države.

 

6. Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici 22. rujna 2005. godine donijela Odluku o pokretanju postupku za sklapanje Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije o pitanjima naknade vezanim uz naknadu za oduzetu imovinu. Prilog toj Odluci bio je usuglašeni Sporazum na ekspertnoj razini između predstavnika Republike Hrvatske i Republike Austrije u Vukovaru 4. travnja 2005. godine.

 

7. Temeljem navedenoga, nacrt Sporazuma odnosi se, u pravilu, na imovinu koja je moguće oduzeta, sada, austrijskim fizičkim i pravnim osobama na teritoriju Republike Hrvatske nakon 1955. godine.

 

8. Sredinom listopada 2005. godine voditelj hrvatske ekspertne skupine je parafirao nacrt Sporazuma i predao ga austrijskoj strani koja je istovremena predala hrvatskoj strani svoje primjerke parafiranih nacrta Sporazuma, a očekuje se razmjena parafiranih alternata u cijelosti.

 

9. Nakon toga, slijedi potpisivanje sporazuma sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske, te potom ratifikacija u Hrvatskom saboru.

 

10. Nakon ratifikacije Sporazuma, isti postaje izvor materijalnog prava u Republici Hrvatskoj, temeljem kojega austrijski državljani i pravne osobe podnese zahtjeva upravnim tijelima u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Sporazuma, a istekom toga roka gube sva prava iz Zakona o naknadi i Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije.

 

Istekom toga roka upravna tijela dužna su rješavati zahtjeve.

 

11. Slijedom navedenoga ova Vlada u cijelosti se pridržavala ranije sklopljenih ugovora po bivšoj SFRJ te nema namjeru mijenjati ranije riješene odnose.

 

12. Austrijski ovlaštenici naknade pod istim kriterijima i mjerilima ostvaruju prava kao i hrvatski građani sukladno nacrtu Sporazuma.

 

13. Potrebno je istaknuti da je do sada je zaprimljeno oko 51.500 zahtjeva hrvatskih ovlaštenika i isti se rješavaju, a do danas je, nakon 8 godina od dana stupanja na snagu Zakona o naknadi riješeno od 40% zahtjeva ili oko 20.000 predmeta. U tim predmetima naturalni povrat moguć je ako je imovina za koju se traži povrat, u pravilu, u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili Republike Hrvatske.

 

Za imovinu koja je u vlasništvu trećih osoba, kao i za onu koja se ne može vratiti u vlasništvo i posjed, daje se naknada u vrijednosnim papirima, i to sa obročnim davanjem na rok od 20 godine (do 2019. godine), iznimka od ovoga je samo u odnosu na stanove gdje se suglasno Zakonu o naknadi isplaćuje odmah 25% u novcu, dok se razlika vrijednosti, ali ne tržne, isplaćuje u vrijednosnim papirima.

 

Slijedom navedenoga vidi se da osobe koje steknu položaj ovlaštenika naknade neće doći odmah u procesnu mogućnost naplate svojih prava te se time neće izravno odmah opteretiti državna sredstva.

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija