Jump to content

Istraživanje o ljudskim pravima u osnovnim školama


Mrljavac
 Dijeli

ZAGREB, 19. lipnja 2009. (Hina) - Udžbenici u osnovnim školama nisu u suprotnosti s vrijednostima ljudskih prava, iako vrlo slabo potiču građanski aktivizam kao preduvjet odgoja odgovornih i društveno aktivnih građana, jedan je od zaključaka danas predstavljenog opsežnog istraživanja na temu "Ljudska prava u osnovnim školama" Centra za ljudska prava.[PRBREAK][/PRBREAK]Prema istraživanju provedenom u osnovnim školama, u kojemu su sudjelovali učenici ( 767 upitnika), nastavnici (102 upitnika) i roditelji (531 upitnik), zaključeno je kako najveći dio udžbenika ne promiče društvene stereotipe i predrasude, ali su slabo zastupljene kontroverzne teme. Manjine i marginalizirane skupine nisu uključene u sadržaj udžbenika, iako će škola morati odgovoriti na ta pitanja u budućnosti.

 

Analizirani su udžbenici hrvatskog, prirode, povijesti te vjeronauka u kojima su, primjerice, žene najčešće prikazane kao domaćice, učiteljice, liječnice i frizerke (njegovanje i skrb). Ljudi različitih seksualnih orijentacija se ne spominju (osim jednog slučaja u vjeronauku), osobe s invaliditetom rijetko se spominju, dok je ekologija vrlo dobro zastupljena. Uz to, malo su prisutne kontroverzne društvene teme, kao što su bliska prošlost, položaj različitih skupina u društvu, stigmatizirane bolesti i dr.

 

Istraživanje je pokazalo da postoji pet tipova škola u RH razvrstanih prema "školskoj kulturi", rekla je Vedrana Spajić Vrkaš. U "egalitarnoj školi" poštuju se prava djeteta, jednakost i dostojanstvo, a najzastupljenije su u Dalmaciji a najmanje u Slavoniji i Baranji. "Autoritarna škola" koja kažnjava učenike za svoje greške, najzastupljenija je u Slavoniji i Baranji, a najmanje u Zagrebu i Dalmaciji. "Demokratska europska škola" najzastupljenija je u Zagrebu, Istri i Primorju, a najmanje u središnjoj Hrvatskoj i Lici. "Responsivnih škola", koje pokazuju brigu i pažnju za nemoćne, manjine i dr., najviše ima u Istri i Primorju, a najmanje u Zagrebu, dok "tradicionalistička škola" prevladava u središnjoj Hrvatskoj i Lici.

 

Vrkaš zabrinjavajućim drži to što učenici (27, 3 posto) misle da rijetko mogu utjecati na izbor predstavnika razreda, kao i na izbor tema koje se na satu razrednika obrađuju (42,7 posto). Dosadašnje školovanje, misle učenici, nije ih osposobilo za rješavanje spora nastavnik-učenik (49 posto), kao ni za rješavanje spora među učenicima (29,8 posto).

 

Roditelji misle da je indikator dobre škole zadovoljstvo učenika kao i briga za učenike s posebnim potrebama, dok su im akademski kriteriji na dnu liste pokazatelja (rezultati natjecanja i broj učenika koji prolaze s odličnim). Za roditelje je važno da škola djecu osposobi za nastavak školovanja i za nenasilnu komunikaciju te razvije samostalnost i samopouzdanje.

 

(Hina)

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija