Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava – koju čini 10 nevladinih organizacija, Udruga za istraživanje tranziciji k demokraciji (ToD)
i Forum nevladinih organizacija za reformu pravosuđa provela je projekt predizbornog anketiranja političkih stranaka koje sudjeluju na parlamentarnim izborima o pitanjima koja se odnose na funkcioniranje pravnog sustava u Republici Hrvatskoj.
Istraživanje je predstavljeno javnosti na press konferenciji koja se održala u Zagrebu, u Centru za ljudska prava. Potpuni rezultati istraživanja osim putem Legalisa će također biti objavljeni u Jutarnjem listu i Vjesniku u četvrtak 20. studenog.[PRBREAK][/PRBREAK]OČITOVANJE POLITIČKIH STRANAKA
koje sudjeluju na izborima za zastupnike u Hrvatski Sabor 23. studenog 2003. godine
PITANJE 1) - U Hrvatskoj već godinama nije institucionalno organizirano pružanje besplatne pravne pomoći građanima. Smatrate li da se za to treba pobrinuti država i na koji način?
HDZ - Da, država mora poticati institut besplatne pravne pomoći. HDZ već duže vrijeme to čini i u praksi. Svakog četvrtka naša pravna stručnjakinja odgovara na pitanje građana.
HND - Da, uz određenu selekciju profesionalnih parničara.
HNS - U Hrvatskoj postoji institucionalno organizirano pružanje besplatne pravne pomoći od strane Odvjetničke komore koja na zahtjev osoba koje dokažu loše imovinsko stanje imenuje odvjetnika s područja suda gdje se spor vodi, koji im je potom dužan pružiti besplatnu pravnu pomoć. No, taj institucionalizirani vid pružanja besplatne pravne pomoći ne može pokriti sve potrebe, tako da dio građana pomoć traži kod nevladinih udruga, čija pravna pomoć nije jednake kvalitete kao ona od strane Odvjetničke komore. Tu država može pomoći financijskom potporom tim udrugama u svrhu podizanja razine kvalitete pravne pomoći koju one pružaju.
HSLS - Treba ponovo oživjeti praksu od prije par godina, kada su suci u Općinskim sudovima jednom tjedno davali besplatnu pravnu pomoć. Obveza je odvjetnika pružanje besplatne pravne pomoći socijalno ugroženim građanima.
HSS - Država bi morala osigurati besplatnu pravnu pomoć svima koji je nisu u mogućnosti osigurati i to kroz instituciju pravobranitelja po službenoj dužnosti ili kroz neku sličnu instituciju.
LIBRA -Trebalo bi kombinirano pružati civilni sektor i sudstvo koje bi trebalo obnoviti korisnu praksu da dežurni suci jednom tjedno pružaju građanima besplatnu pravnu pomoć.
LS - Postoje zakonske pretpostavke za primjenu instituta besplatne pravne pomoći (Zakon o parničnom postupku, Zakon o odvjetništvu) međutim, to jednostavno zakazuje u primjeni. Odgovor bi trebalo potražiti u sudstvu i odvjetništvu koje bi trebalo osigurati uvjete za pružanje takve pomoći.
SBHS - Odvjetničke komore te neke jedinice lokalne uprave i samouprave pružaju besplatnu pravnu pomoć te dodjeljuju odvjetnika osobama koje ih nisu u mogućnosti platiti. Ipak ni to nije dovoljno za sve one osobe koje imaju potrebu za pravnom pomoći.
PITANJE 2.) Kako biste riješili problem neažurnosti sudstva (dugotrajni sudski postupci, nagomilani neriješeni predmeti i sl.)?
HDZ - HDZ u svome predizbornom programu kao jednu od ključnih točaka naglašava i nužnost reforme. Više podataka u predizbornom programu na internet stranicama www.hdz.hr
HND - Prije svega u zakonodavstvu instalirati različite oblike rješavanja sporova ljudi i stranaka (vansudskih nagodbi, institucionalnih raznih oblika arbitraža). Većom odgovornošću sudaca i stranaka za rješavanje sporova (skraćivanje rokova postupaka).
HNS - Naš prijedlog reforme pravosuđa sadrži matematički model kojim bi se kroz racionalnije korištenje sudova u slijedećem četverogodišnjem razdoblju riješili svi zaostali predmeti koji su svi koncentrirani na tri najveća suda u Hrvatskoj – zagrebačkom, splitskom i riječkom. Iz te činjenice proizlazi i potencijal za njihovo brže rješavanje kroz korištenje cjelokupne mreže sudova.
HSLS - Rješenje operativnih problema treba tražiti u bitnoj reformi zakonodavnog sustava, te u opremanju i reorganizaciji sudova. Sudovi su preopterećeni predmetima koji bi se mogli riješiti jednostavnije i brže (npr. kod javnih bilježnika).
HSS - Promjenom postupovnih zakona koji bi omogućili efikasnije vođenje sudskih postupaka i rasterećenje sudova te reorganizacijom sustava na način da se iz sudske nadležnosti izuzme sve ono što spada u upravnu.
LIBRA - Povećanjem kontrolne uloge predsjednika sudova, jačanjem utjecaja sjednica svih sudaca, aktivnijim angažmanom DSV koje bi trebalo provoditi disciplinske mjere protiv sudaca koji sustavno ne udovoljavaju radnim kriterijima u svojim sudovima.
LS - LS će ustrajavati da sucima osigura sustavno stručno usavršavanje, pristup literaturi i novim tehnologijama.
Stručnost, rad i učinkovitost moraju biti osnovni kriteriji izbora i napredovanja sudaca. Iskorijeniti korupciju u svim oblicima, osobito u pravosuđu, koristeći se pri tom metodama i iskustvima zemalja EU. Posebnu pozornost obratiti zemljišno-knjižnim odjelima sudova.
SBHS - Reforma pravosuđa je jedini način efikasnijeg i racionalnijeg korištenja sudova.
PITANJE 3.) Za kakvu se «pravnu državu» zalažete? Što za vas znači «vladavina prava»?
HDZ - Odgovore na ovo pitanje potražite na webu www.hdz.hr
HND - a) za funkcioniranje svih državnih institucija bez uplitanja u njihove nadležnosti (razne intervencije) s punom odgovornošću ljudi koji rade u tim institucijama i da budu pod stalnom kontrolom.
b) nitko ne može van ustavnih ovlaštenja i zakona donositi odluke.
HNS - Pravna država je država koja se temelji upravo na vladavini prava. Vladavina prava za nas znači državu zasnovanu na pravnim normama - koje vrijede za sve jednako, a ne na diskrecijskim procjenama zasnovanima na poziciji u vlasti, ekonomskoj moći, privatnim odnosima i sl.
HSLS - Mora postojati politička volja za neovisnim sudstvom, a zakoni moraju biti dobri, jasni i precizni. Vladavina prava znači da svaki pojedinac mora biti zaštićen od svemoći vlasti i države.
HSS - Za državu u kojoj su pred zakonom svi jednaki s jednakim pravima i u kojima nema iznimaka.
LIBRA - Vladavina prava dakako znači da su svi građani pred zakonom jednaki i da je zakon jednak za sve. Osim toga u pravnoj državi zakoni trebaju biti pravedni.
LS - Pravosudni sustav mora biti u stanju kazniti prekršitelje i zločince te pravedno i brzo nadoknaditi štetu.
SBHS - Pravna država se temelji na pravnim normama jednakim za sve građane, a ne interesne skupine koje u tom trenutku participiraju vlast.
PITANJE 4.) Kada biste provodili reformu pravosuđa, koja bi 3 problema bila prioritet?
HDZ - Odgovore na ovo pitanje potražite na webu www.hdz.hr
HND - a) nužno je pročistiti zakonodavstvo koje regulira funkcioniranje pravosuđa, sa ciljem preciznog utvrđivanja postupaka i ovlasti svih učesnika u pravosuđu.
b) sve ankete ukazuju na korumpiranost svih segmenata u pravosuđu –sudaca, odvjetnika i državnih odvjetnika- to znači provesti takvu unutarnju organizaciju koja će osigurati punu odgovornost svakog pojedinca za donešene odluke.
c) u tehničkom pogledu osuvremeniti sudove i ostale institucije pravosuđa.
HNS - HNS-ov program reforme pravosuđe «bolje.brže.pravosuđe@hns», pored rješavanja svih zaostalih predmeta do kraja sljedećeg mandata, predviđa uvođenje sustava promocije sudačkih kadrova po objektivnim kriterijima te sustava stalne kontrole nižih sudova od strane viših. Apsolutni prioritet je i potpuna informatizacija pravosuđa, uključujući i zemljišne knjige te usklađivanje hrvatskog pravosuđa s razvijenim pravosudnim sustavima EU.
HSLS -osigurati političku volju da do reforme dođe
-osigurati sredstva za provedbu reforme jer bez toga je ona moguća samo na papiru
- ponuditi zakone koje je realno moguće provesti
HSS -donošenje potpuno novih postupovnih zakona
-poboljšanje materijalnog položaja tijela sudbene vlasti
-reorganizacija sustava
LIBRA - Srediti i digitalizirati zemljišne knjige, tako da pristup njima može dati promptni odgovor.
Poboljšati materijalne uvjete, tehničku opremljenost sudova i informatičku povezanost sudova.
Pojačati unutarnju kontrolu u sudstvu i stimulirati odgovornost DSV.
LS - Reforma pravosuđa je prioritet za Hrvatsku ukoliko želimo postati zemlja liberalne demokracije.
- uspostaviti po jedan sud u prosjeku na 100000 stanovnika
- promijeniti postupovne zakone (kaznini i parnični) radi skraćivanja trajanja postupka
- broj sudaca pojedinih sudova odrediti s obzirom na broj predmeta i opterećenost suda.
HSBS - Hrvatsko pravosuđe mora postati kompatibilno europskom, jer je to ne samo zahtjev EU, već jedini način da se uvede red u našem pravosuđu. Nadalje, potpuna informatizacija i javnost rada sudova te kontrola nižih sudova od strane viših.
Anketa je zaključena 17. studenog 2003. u 14.00 sati.
Slijedeće političke stranke nisu se odazvale na anketu: ASH, DC, DSU, HB, HČSP, HIP, HKDU, HPS, HSP, HSU, IDF, IDS, PGS, SDAH, SDP, SDSS, SNA-pokret zelenih, SNS, SRP, THB (V.Bebić), ZH, ZS.
Istraživanje su proveli:
Udruga za istraživanje tranzicije k demokraciji (ToD), Zagreb
Forum nevladinih organizacija za reformu pravosuđa
Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava:
Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava Zagreb
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Centar za mir, psihosocijalnu podršku i pravnu pomoć Vukovar
HOMO Pula
Dalmatinski odbor solidarnosti Split
Odbor za ljudska prava Karlovac
Organizacija za građanske inicijative Osijek
Srpski demokratski forum Zagreb
Udružnje za mir i ljudska prava Baranja
Preporučeni komentari
Još nema komentara.