Jump to content

Istraživanje: obitelj najugroženija po spolnoj neravnopravnosti


Mrljavac
 Dijeli

ZAGREB, 16. prosinca 2009. (Hina) - Hrvatski građani doživljavaju obitelj kao područje s najviše spolne neravnopravnosti, pa bi akcije na poticanju rodne jednakosti prije svega trebalo usmjeriti na obitelj kao najugroženije područje, stoji u danas predstavljenom istraživanju "Percepcija iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH".[PRBREAK][/PRBREAK]Istraživanje, koje je naručio Vladin Ured za ravnopravnost spolova, provedeno je u srpnju ove godine na uzorku od 1363 ispitanika.

 

Nešto više od polovice ispitanih (57,7 posto) smatra da u hrvatskom društvu žene i muškarci nisu ravnopravni - takvo mišljenje ima 66,7 posto žena i 47,8 posto muškaraca.

 

Većina ih drži da je rodne diskriminacije u Hrvatskoj danas manje nego prije desetak godina, što, vjeruju u istraživačkom timu, svjedoči da građani primjećuju pozitivne promjene u području rodne ravnopravnosti.

 

Otprilike svaki treći (36,8 posto) tvrdi kako zna da je spolna diskriminacija zakonski kažnjiva, njih 40 posto to ne zna, a gotovo svaki četvrti (23,2 posto) misli da takvo ponašanje nije kažnjivo. Muškarci pri tome češće nego žene znaju da je diskriminacija na temelju spola zabranjena.

 

Kao najveće razlike u pogledu rodne (ne)ravnopravnosti ispitani vide u obitelji - 63,5 posto žena i 28,5 posto muškaraca kažu da su bili neravnopravno tretirani u obavljanju kućanskih poslova.

 

Što se tiče podjele kućanskih poslova i brige o djeci, 87 posto ispitanih slaže se da žene češće nego muškarci obavljaju kućanske poslove, 75 posto ih misli da su majke te koje su prvenstveno zadužene za brigu oko djece, njihove obveze i aktivnosti, a 72 posto ispitanika smatra da se posao i karijera muškarca u većini obitelji stavlja ispred posla i karijere žene.

 

Najviše ispitanika navodi da su bili diskriminirani od roditelja, i to podjednako od oca i majke, ali je značajna razlika po spolu - roditelji su diskriminirali oko 10 posto muškaraca te oko 30 posto žena.

 

Većina anketiranih (75,1 posto) slaže se da žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće, čemu se protivi njih 9,2 posto, a 75 posto žena i 67 posto muškaraca smatra da žena treba imati pravo na medicinski potpomognutu oplodnju bez obzira je li u braku ili nije.

 

Rodna neravnopravnost u većoj se mjeri percipira i na poslu, odnosno da žene i muškarci nemaju jednake mogućnosti pri zapošljavanju i napredovanju te vrednovanju radnih rezultata.

 

Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin očekuje da će predstavljeno, kao i istraživanja koja su u tijeku (o položaju žena na selu, žena s invaliditetom, te o položaju pripadnica srpske nacionalnosti na tržištu rada) biti znanstvenim pristupom vrednovano i u akademskoj zajednici.

 

Najavila je da će rezultati istraživanja biti uvršteni u narednu Nacionalnu strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova, onu za razdoblje od 2010. do 2015.

 

(Hina)

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija