Jump to content
Sign in to follow this  

Izglasan novi Zakon o autorskom pravu


Zex

Sabor Republike Hrvatske velikom većinom glasova (90 za i 4 suzdržana) izglasao je novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, čime je Republika Hrvatska dobila vrlo moderan zakon s tog pravnog područja u koji je ugrađeno i niz odredbi usklađenih s najnovijim međunarodnim ugovorima i Smjernicama Europske unije.[PRBREAK][/PRBREAK]Novi Zakon stupit će na snagu navjerojatnije sredinom listopada odnosno osam dana po objavi u Narodnim novinama. Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima također ispunjava i obveze što proistječu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naime, prema odredbama iz članka 71. tog Sporazuma, Republika Hrvatska obvezna je, najkasnije do početka 2005. godine zajamčiti razinu zaštite intelektualnog vlasništva sličnu razini koja postoji u Europskoj uniji, uključujući i učinkovita sredstva za provedbu tih prava.

 

Usklađivanjem s međunarodno-pravnim propisima i Smjernicama EU-a, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima donosi i više novosti. Tako se uz prava autora na njihovim djelima iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti, prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama, prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima i prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, njime posebno uređuju i prava filmskih producenata na njihovim videogramima, prava nakladnika na njihovim izdanjima te prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka.

 

Neovisno o međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske Unije, kojima područje kolektivnog ostvarivanja prava nije dosad posebno regulirano, novi Zakon podrobnije i temeljitije od sadašnjih zakonskih rješenja uređuje odnose korisnika predmeta zaštite i udruga za kolektivno ostvarivanje prava. Pri izradi tog dijela zakona uzor se pronalazi u dosadašnjem zakonodavstvu i praksi, kao i u zakonskim rješenjima drugih država, članica EU ili kandidata za članstvo u Uniji. Tako Zakon uređuje kolektivno ostvarivanje prava kao specijaliziranu djelatnost udruge za kolektivno ostvarivanje prava koja takvu djelatnost može obavljaamo na temelju posebnog odobrenja nadležnog Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, uz udovoljavanje traženim zahtjevima. Opredjeljujući se za rješenje koje preteže u zakonodavstvima najvećeg broja zemalja svijeta a kao načelo je prihvaćeno u svim zemljama članicama EU i zemljama kandidatima za članstvo u Uniji, Zakon propisuje da samo jedna udruga može ostvarivati prava koja se odnose na pojedinu vrstu nositelja autorskog prava odnosno srodnih prava.

 

Određivanje naknada za korištenje predmeta zaštite autorskog prava odnosno srodnih prava zadržava se na području ugovornog prava kao dijela obveznog prava. U nedostatku ugovora između udruga za kolektivno ostvarivanje prava i pojedinog korisnika ili udruga za kolektivno ostvarivanje prava i udruga korisnika ili njihove komore, primijenit će se sustav kod kojega je naknada utvrđena općim aktom udruga za ostvarivanje prava. Da bi se u budućnosti izbjegla osporavanja iznosa naknada od strane korisnika i zamijenilo dugotrajno pregovaranje, u postupku utvrđivanja naknada općim aktom udruga za kolektivno ostvarivanje osigurava se i sudjelovanje korisničkih asocijacija. Istodobno, da bi se osiguralo poštivanje načela privatnopravnosti autorskog prava, ali se osigurala i svojevrsna stručna kontrola nad postupkom utvrđivanja naknada općim aktom udruge, predviđa se kao novina u postupku utvrđivanja naknada općim aktom udruge stručna pomoć stručnog tijela – Vijeća stručnjaka. Institut Vijeća stručnjaka pojavljuje se u određenom broju zemalja.

Također i ovim se Zakonom predviđa inspekcijski nadzor Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo nad radom udruga za kolektivno ostvarivanje prava.

 

Zakon podrobno uređuje i područje zaštite autorskog prava i srodnih prava u slučaju povrede, usklađeno s kaznenopravnim i prekršajnopravnim sustavom Republike Hrvatske.

Posebnom pak glavom Zakonom uređuje se i područje primjene Zakona obzirom na međunarodnopravni karakter autorskog prava i srodnih prava.

 

U fazi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, stručnom mišen i komentar Zakona dali su i vrhunski međunarodni stručnjaci s tog pravnog područja. Tako je Komentar prijedloga ovog Zakona izradila dr. Silke von Lewinski s Max Planck Instituta za inozemno i međunarodno pravo intelektualnog vlasništva i pravo tržišnog natjecanja iz Münchena. Sve primjedbe i prijedlozi ove međunarodno priznate stručnjakinje, osobito za pitanja implementacije Smjernica EU na području intelektualnog vlasništva, uvršteni su u ovaj Zakon. Ocjena dr. Lewinski o ovom Zakonu je dana s motrišta njegove usklađenosti sa Smjernicama EU kao i relevantnim međunarodnim autorskopravnim zakonodavstvom. Dodatno, analiza ovog prijedloga Zakona, kao i svi prijedlozi i primjedbe dr. Lewinski rađeni su na temelju primjera iz komparativnih zakonodavstava, te njenog bogatog iskustva u implementaciji Smjernica u drugim europskim zemljama, kao i na temelju općenite sistematike i sličnih općih kriterija.

 

U ranijoj fazi rada, radni tekst Nacrta ovog prijedloga Zakona bio je upućen u Svjetsku organizaciju za intelektualno vlasništvo (engl. skr. WIPO) na ocjenu usklađenosti s međunarodnim konvencijama i ugovorima, napose s WIPO Ugovorom o autorskom pravu i WIPO Ugovorom o izvedbama i fonogramima koji su stupili na snagu 2002. godine. Mišljenje je dao dr. Jorgen Blomqvist, direktor Odjela za Autorsko pravo WIPO-a, priznati stručnjak na tom području. Primjedbe dr. Blomqvista su prihvaćene i ugrađene u ovaj tekst Zakona. Tom je prilikom Ministarstvu znanosti i tehnologije upućen i komentar neovisnog stručnjaka dr. Mihe Trampuža, priznatog stručnjaka za Smjernice EU, koji je bio savjetnik niza tranzicijskih, napose baltičkih država pri usklađivanju njihova zakonodavstva s acquis communautaire.

Sign in to follow this  


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...