Izmjene kaznenog zakona u proceduri

Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt predstavila je nacrt prijedloga izmjene i dopune Kaznenog zakona (KZ) koji je krajem prošlog tjedna poslan Vladi u zakonodavnu proceduru, nakon što je prošao vladine koordinacije.[PRBREAK][/PRBREAK]Voditelj stručne skupine Ministarstva pravosuđa profesor Željko Horvatić ocijenio je da će predloženim izmjenama Hrvatska dobiti još

suvremeniji Kazneni zakon, sukladan međunarodnim obvezama i unutarnjim potrebama Hrvatske u kaznenoj politici. Zakon bi, usvoji li ga Sabor, stupio na snagu 1. srpnja ove godine.

Ministrica je upravo nužnost usklađivanja kaznenog materijalnog prava s preuzetim međunarodnim obvezama navela kao razlog za predlaganje samo manjih, ali značajnih izmjena i to po hitnom postupku.

Stručna skupina nastavit će s radom kako bi razmotrila sve prijedloge za izmjenu kaznenog zakonodavstva, osobito dijelova zakona vezanih za organizirani i gospodarski kriminal, pooštrenje kazni, uključujući i doživotni zatvor, te produljenje zastarnih rokova. Do kraja ove godine skupina bi trebala predložiti "cjelovitije i opsežnije,znanstveno

utemljene izmjene".

Upitan zašto progonu gospodarskog kriminala nije dat prioritet, s obzirom da ta vrsta kriminala nije bila obuhvaćena opsežnom reformom kaznenog zakonodavstva iz 1997., koju je također vodio Horvatić, i da su ostale odredbe iz 'socijalističkog zakona' po kojem gotovo nitko nije završio u zatvoru, Horvatić je rekao da postojeće norme nisu bile zapreka za progon gospodarskog kriminala.

"Problem progona gospodarskog kriminala se često neopravdano postavlja kao problem KZ-a, a ne njegove primjene. Nije problem u zakonskoj osnovi već u načinu primjene tih odredbi i ako je mali broj po njima kažnjen onda za to nije bilo valjanih dokaza", kazao je Horvatić, izbjegavši odgovoriti koji je dio sustava zakazao u

kažnjavanju gospodarskog kriminala.

Ministrica Škare Ožbolt je kao najvažnije izmjene istaknula nova kaznena djela zločina protiv čovječnosti, zapovjednu odgovornost, otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, novačenje plaćenika, računalno krivotvorenje i prijevaru, primanje, odnosno davanje mita u gospodarskom poslovanju, zabranu kloniranja ljudi, pripremanje

kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protupravnu eksploataciju rudnog blaga i trgovanje ljudima. Istaknula

je i nova rješenja javne klevete, putem medija, kojima se, kako je rekla, hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa standardima EU-a, OESS-a i Vijeća Europe.

Naglasila je da je ugrađena i nova odredba o nezakonitom građenju u posebno zaštićenim područjima, te da je inkriminacija govora mržnje proširena na način da se zabranjuje svaki oblik diskriminacije, te zabranjuje širenje rasističkog i ksenofobičnog materijala putem računalnog sustava ili se na drugi način čine javno dostupnim

materijali kojima se umanjuje, veliča ili potiče na zločine protiv čovječnosti.

Horvatić je još napomenuo da je u obrazloženju izmjena zakona opširno navedeno što to međunarodna zajednica traži od Hrvatske i kako je što regulirano u Europi jer se tim zahtjevima, kako kaže, često manipulira u javnosti zbog nedovoljne informiranosti.