Jump to content

Naplata potraživanja kojeg poslodavac ima prema radniku


IusInfo
 Dijeli

Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće, s time da se ta suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja.[PRBREAK][/PRBREAK]Radni odnos dvostrani je, obveznopravni odnos u kojem obje ugovorne strane – poslodavac i radnik – imaju jedna prema drugoj prava i obveze. Najčešće se to percipira na način da je radnik dužan obavljati ugovorom o radu preuzeti posao, a poslodavac mu je za taj rad dužan isplatiti plaću, na način i u roku propisanom Zakonom o radu.

 

No, povremeno se u radnim odnosima događa da poslodavcu, osim činjenice da je od radnika ovlašten zahtijevati uredno obavljanje posla, nastane neko drugo potraživanje prema radniku. Naime, moguće je da radnik na određene načine ošteti poslodavca, tako da mu pričini bilo imovinsku ili neimovinsku štetu, koja se može novčano valorizirati, čime poslodavac stječe potraživanje prema radniku.

 

S obzirom da poslodavac radniku isplaćuje plaću i druga materijalna davanja, lako bi mogao pomisliti da svoje potraživanje prema njemu može „odbiti“ od onoga što mu je inače dužan isplatiti. No, tu je intervenirao Zakon o radu, propisavši u članku 87. da poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

 

Poslodavci koji su svjesni te odredbe, nastoje biti domišljati te, bilo prilikom zasnivanja radnog odnosa, bilo za vrijeme njegovog trajanja, od radnika pokušavaju ishoditi pisanu suglasnost za naplatu eventualnih potraživanja koja će u budućnosti nastati, i to na način da im se dužni iznos „odbije“ od plaće koja se radniku tek treba isplatiti.

 

No, i tu je Zakon o radu rekao svoje. Tako je u već spomenutom članku 87., točnije stavku 2., propisao da radnik ne može dati suglasnost prije nastanka potraživanja. Ako je, dakle, radnik poslodavcu počinio kakvu štetu, tada poslodavac prema radniku ima potraživanje. Ono se, u skladu s navedenim člankom 87. Zakona o radu, može od radnika naplatiti uskratom plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela, ali samo uz suglasnost radnika, koja se može dati isključivo nakon nastanka potraživanja, a ne prije njegovog nastanka. Takvo stajalište potvrdio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske, odlučujući u predmetu Rev-2322/1998-2.

 

Ako poslodavac jednostrano umanji plaću radniku, u svrhu naplate svojeg potraživanja, povrijedio je Zakon jer takvo postupanje nije dopušteno bez pristanka radnika. Poslodavac bi radnika morao izričito obavijestiti o svojem potraživanju i ne smatramo da se pod tom obaviješću može smatrati izravno ustezanje plaće ili naknade plaće na koju se radnik nije žalio. To iz razloga što radnik na uskratu dijela plaće zbog potraživanja poslodavca mora dati svoj pristanak, a da bi mogao dati svoj pristanak prije obustave, mora za to potraživanje znati.

 

Stoga smatramo da bi radnik suglasnost trebao dati izričito i u pisanom obliku, s time da ovjera potpisa ne bi bila nužna.

 

align=lefthttp://www.iusinfo.com.hr/logo.png[/img] Ovaj tekst objavljen je i prenesen s portala IUS-INFO iz rubrike "U središtu".

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija