ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Diskriminacija osoba s invaliditetom jedan je od najčešćih oblika diskriminacije u hrvatskom društvu i vrijeme je da se s tim problemom ozbiljno suočimo, poručeno je s današnjeg okruglog stola o zakonu o suzbijanju diskriminacije, koji je organizirao ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i vladin ured za ljudska prava.[PRBREAK][/PRBREAK]Iako je taj zakon na snagu stupio prije devet mjeseci, informiranost o prepoznavanju diskriminacije na osnovi invaliditeta još nije dostatna, rekla je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Po njezinim riječima često se postavlja pitanje kad je u nekom slučaju stvarno posrijedi diskriminacija, a kad neostvarivanje nekog prava ili povlastice.
Stoga je vrlo bitno informirati javnost kako bi se lakše prepoznalo što je diskriminacija i kad je utuživa kako bi sumnja bila osnovana, upozorila je Slonjšak.
Naglasivši da zakon treba učinkovito provoditi, predstojnik vladin ureda za ljudska prava Luka Mađerić podsjetio je kako je u njegovim odredbama naglašena mogućnost da osobe s invaliditetom, ako smatraju da su diskriminirane, mogu pokrenuti sudski postupak. Temeljna svrha zakona je osigurati jednakost svih građana te stvoriti snošljivo ozračje u društvu prema svima onima koji su različiti, poručio je Mađerić.
Goran Selanec s michigenskog sveučilišta rekao je kako antidiskriminacijska jamstva još nisu zaživjela u praksi, iako je zakon prilično dobar i dobro je definirao instrumente preuzete iz prakse EU-a.
Hrvatska te instrumente, kako je rekao, mora primjenjivati u praksi, a oni će morati biti usklađeni s načinom na koji se primjenjuju u praksi Europskog suda pravde.
Savjetnica u uredu pučkog pravobranitelja Tena Šimonović-Einwalter naglasila je da je važna uloga pučkog pravobranitelja u primjeni zakona o suzbijanju diskriminacije i na osnovi invaliditeta. Jer, kako je kazala, on je nadležan za promatranje pojava diskriminacije provedbom istraživanja i javnih kampanja.
(Hina)
Preporučeni komentari
Još nema komentara.