Počela primjena novog Ovršnog zakona

Od 28. veljače 2006. počela je u cjelosti primjena novog Ovršnog zakona. Spore sudove, koji neriješene ovrhe moraju raščistiti do kraja godine, zamijenit će javni bilježnici koji će za svaki račun koji se ne plati, u roku od osam dana, pokretati postupak ovrhe.[PRBREAK][/PRBREAK]U godinu 1999. Hrvatska je ušla s teretom od 80.000 ovršnih zahtjeva prema neplatišama. Do do kraja 2004., taj se broj povećao na 560.000. Među njima su i mnogi neriješeni slučajevi iz 1998., i stariji. Mnoge se i ne isplati više utjerivati, jer je skuplji posao sudova nego korist od naplate. Prema riječima ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt, za prošlu je godinu za rad sudova i ovrhovoditelja potrošeno 6 milijuna kuna a naplativost je bila 0,8 posto.

Spore sudove, koji neriješene ovrhe moraju raščistiti do kraja godine, u novim će slučajevima zamijeniti javni bilježnici. Javni bilježnici za rješenje o ovrsi imaju, istina, tarifu nižu od sudova, ali i, sudeći prema našim lošim navikama neplaćanja, pune ruke posla. Doduše, nema straha da će vam javni bilježnik, banuti u stan i zaplijeniti hladnjak, televizor, što već. On će samo potvrditi rješenje, a ovrhovoditelj, dakle onaj kojem dugujete, odlučuje kako će se naplatiti. Najjednostavnije je "sjesti" na bankovne račune, plaću, mirovinu.

Među onima koji utjeruju dugove su i sva velika javna poduzeća pa i HRT. Prema riječima Damira Tusa, pomoćnika rukovoditelja Odjela RTV pristojbe oko 40.000 obveznika neredovito plaćaju pretplatu s njima će se ići na naplatu putem ovršnih postupaka. I sada to radi specijalizirani odvjetnički ured, a već od ponedjeljka krećemo prema javnim bilježnicima, kazao je.

Ministrica Škare Ožbolt tvrdi kako novi ovršni zakon vodi računa i o socijalnoj dimenziji na način "da će neke ovrhe koje se nikako ne mogu naplatiti, biti oproštene", te da postoji mogućnost dogovora s ovrhovoditljime oko naplate na rate.