Jump to content

Pokusno spajanje nekoliko prekršajnih i općinskih sudova najesen


Zex
 Dijeli

Ukoliko Sabor usvoji strategiju reforme hrvatskog pravosuđa na jesen bi trebalo doći do probnog spajanja desetak manjih prekršajnih i općinskih sudova, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa.[PRBREAK][/PRBREAK]To će biti prvi korak u projektu smanjenja broja sudova ali i istovremenog povećanja pravosudne učinkovitosti te rješavanja zaostataka, što su temeljni ciljevi strategije koju hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, u okviru CARDS-ovog twining projekta, provodi s finskim kolegama.

 

Projekt pod nazivom "Modernizacija pravosuđa -podrška učinkovitijem i modernijem radu hrvatskih sudova", predstavljen početkom tjedna, predviđa da se broj sudova s dosadašnjih 266 smanji na 92.

 

Iako finske kolege predlažu postupno priključenje prekršajnih sudova općinskim to se neće dogoditi u svim dijelovima Hrvatske. U prvom redu to neće biti moguće u Zagrebu, gdje već postoji plan razdvajanja građanskog i kaznenog odjela ionako pre glomaznog Općinskog suda. Pripajanje zagrebačkog Prekršajnog suda stvorilo bi još veći pravosudni mastodont koji se ne bi mogao nositi sa svim svojim predmetima, smatraju u Ministarstvu. Isto tako planiraju ostaviti i neke prekršajne sudove u većim turističkim središtima i pograničnim područjima, gdje se velik broj predmeta osnosi na ilegalne migrante.

 

Također se planira i ukidanje manjih općinskih sudova, koji trenutno zapošljavaju suce i službenike iako nemaju dovoljan broj predmeta.

 

U Ministarstvu ističu da bi pravda građanima bila dostupnija ako bi pri većem sudu postojali stalno zaduženi suci za određeno područje, a u manja bi mjesta dolazili nekoliko puta mjesečno takozvanim sudbenim danom. Istovremeno pravosuđe bi uštedilo na izdacima za postojeće objekte, na koji bi se u budućnosti moglo čak i zaraditi.

 

Građanima treba objasniti da je prošlo vrijeme malih sudova te da njihovo okrupnjivanje, uz istovremenu informatizaciju nužno ne znači i centralizaciju, kažu u Ministarstvu pravosuđa. Ističu kako su kroz iste probleme prošle i zemlje EU, provodeći slične pravosudne reforme koje su često trajale i cijelo desetljeće.

 

U konačnici projekt smanjenja broja sudova dotakao bi se i županijskih sudova. Oni u tom slučaju ne bi morali slijediti administrativnu podjelu zemlje, no tada bi im se morao promjeniti i naziv.

 

Kao najkritičniji županijski sudovi sada se ističu gospićki, virovitički, čakovečki i požeški, čiji suci često ne ispunjavaju ni predviđenu normu.

 

Finski partneri Hrvatskoj su prigovorili i što Upravni sud nema odjel drugog stupnja, a ostaje i problem guste i neučinkovite mreža trgovačkih sudova. Broj predmeta koji pristižu na te sudove stalno pada, no oni će još neko vrijeme ostati van reforme jer ne postoji ideja s kojim bi ih se sudovima moglo spojiti.

 

Unatoč reformama čelnici Ministarstva predviđaju da proračun namijenjen sudstvu ne bi bio smanjen, ali bi više novca išlo na usavršavanje i poboljšanje uvjeta.

 

Prema podacima Ministarstva, Hrvatska je na trećem mjestu u Europi po broju sudova, drugom po broju sudaca, a među prvima po broju pravosudnih službenika i zaostataka.

 

Kako bi se razradili svi detalj predviđenog plana u Ministarstvu je osnovana radna skupina koja bi s konkretnim prijedlozima uskoro trebala izaći pred Vladu, a na jesen i pred Hrvatski sabor koji bi planu reformi trebao dati "zeleno svijetlo".

 

Ukoliko Sabor potvrdi strategiju prije provođenja spomenutih reformi morat će se izmijeniti i nekoliko zakona. Izmjenjen Zakon o sudovima, primjerice, već je spreman, no s njim se neće "izlaziti" prije

usvajanja cijele strategije.

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija