Jump to content
Sign in to follow this  

Predstavljen projekt informatizacije pravosuđa


Zex

Na štandu FINA-e nastavlja se predstavljanje rješenja elektroničke uprave. U četvrtak je predstavljen projekt informatizacije pravosuđa koji je u Austriji proveo IBM. U Hrvatskoj se o tako nečemu zasad samo razmišlja, a ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović nije se pojavila na prezentaciji iako je njezin dolazak bio najavljen.[PRBREAK][/PRBREAK]Thomas Gottwald, pomoćnik upravitelja u Organizacijskoj jedinici Federalnog ministarstva pravosuđa Austrije i Johann Kickinger, projektni menadžer iz austrijskog IBM-a, predstavili su projekt automatizacije pravosuđa koji su zajednički proveli austrijsko Federalno ministarstvo pravosuđa, Federalni računarski centar i IBM.

 

Cilj informatizacije pravosuđa bio je pojednostaviti i ubrzati postupke, pa samim time i povećati učinkovitost sudstva. Projekt je trajao od 1997. do 2002, a ukupna cijena mu je bila 21 milijun eura. 'Kad se taj trošak usporedi s ostvarenom uštedom u ljudskom radu, dobivamo godišnju uštedu od 50 milijuna eura', kaže Kickinger.

 

Projekt omogućava bržu i jednostavniju komunikaciju elektroničkim putem između subjekata sudskih postupaka. Umreženi su svi sudovi i državna odvjetništva u Austriji, a sustav se primjenjuje u svim vrstama postupaka (kaznenom, prekršajnom, građanskom, nasljednom - ukupno ih u austrijskom pravu ima četrdeset).

 

Mogućnosti sustava su, među ostalima, računalno pretraživanje spisa, automatsko arhiviranje i vođenje statistike, ispisivanje i brže objavljivanje sudskih odluka na Internetu umjesto na oglasnim pločama.

 

Također, na Internetu se svakog dana objavljuje lista bankrotiranih tvrtki kojoj izravno mogu pristupiti ovlašteni subjekti, prije svega banke, a postupak bankrota time je smanjen s tisuću na samo šezdeset eura.

 

Kod ovršnih postupaka, procjenitelj može automatski unijeti svoj nalaz u elektroničku bazu podataka, koja je potom putem Interneta dostupna javnosti, zajedno s fotografijama nekretnina i drugim važnim podacima.

 

Sustav ubrzava i postupak kod manjih odštetnih zahtjeva, kad se rješenje za isplatu donosi unutar suda bez saslušanja stranaka pa se daljnji postupak vodi samo ako stranka uloži prigovor.

 

Sigurnost se temelji na elektroničkom potpisu i digitalnim certifikatima, što je, kako se na prezentaciji isticalo, tehnologija koja je već prisutna u Hrvatskoj. S tom razlikom da, dok se u Austriji elektronički potpis već naveliko primjenjuje, kod nas se o njemu uglavnom samo govori.

 

Osnivaju se registri u FINA-i, donose se zakoni, ali nitko na tom polju zapravo ništa ne radi - ili se barem takav dojam dobiva. Kickinger i Gottwald održali su predavanje publici iz Ministarstva pravosuđa, kao da se radi o nekom velikom čudu iz bijeloga svijeta koje još godinama treba proučavati.

 

Gdje su hrvatska iskustva, hrvatski planovi o uvođenju sličnog sustava? Gdje je, uostalom, ministrica pravosuđa, koja je trebala prisustvovati prezentaciji? Možda bi se više pažnje trebalo pružiti takvim projektima, umjesto da se kupovina PC-ja kao 'nabrijanih' pisaćih mašina za zapisničare smatra dostatnom razinom 'informatizacije sudstva'.

 

Zasad, jedino što možemo čuti su lijepe želje i samoreklamiranje tehnoloških tvrtki poput IBM-a, koji bi, kako kaže Kickinger, otprilike polovicu austrijskog sustava mogao jednostavno prenijeti u Hrvatsku, dok bi se druga polovica morala izgraditi prema hrvatskim propisima.

 

www.fina.hr

Sign in to follow this  


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...