Jump to content

Sabor: potpora zakonu o poljoprivrednom zemljištu


Mrljavac

ZAGREB,14. srpnja 2008.(Hina) - Saborski klubovi danas su u prvom čitanju podržali prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim se, među ostalim, uspostavlja informacijski sustav podataka o poljoprivrednom zemljištu i agencija za poljoprivredno zemljište, radi boljeg raspolaganja tim zemljištem.[PRBREAK][/PRBREAK]Zakon predviđa osnivanje agencije kao specijalizirane javne ustanove koja će osigurati uvjete za funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem, što su klubovi podržali, upozorivši na negativna iskustva kada su poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem obavljale lokalne jedinice, a kada je, kažu, utjecaj imao nepotizam, mito i korupcija.

 

Predviđa se okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava radi ekonomičnijeg iskorištavanja, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenoga poljoprivrednog zemljišta, a predviđene su kazne za vlasnike koji zapuštaju i onečišćuju zemljište.

 

Zakon zabranjuje da se parcelacijom dijele katastarske čestice privatnog poljoprivrednog zemljišta, a razlikuje tri kategorije poljoprivrednog gospodarstva - obiteljsko, samostalno i mješovito.

 

Dragan Kovačević (HDZ) rekao je kako je zakon važan iskorak u zaštiti poljoprivrednog zemljišta kao nacionalnog bogatstva, uvjeren da će ubrzati proces raspolaganja zemljištem te proces njegova okrupnjivanja.

 

Zauzeo se za veće ovlasti agencije, odnosno države u procesu kupnje poljoprivrednog zemljišta, kako bi se izbjegla mogućnost zlouporaba na lokalnoj razini, a poziva predlagatelja da preispita i odredbu po kojoj se visina naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta utvrđuje u iznosu 5 posto tržišne vrijednosti zemljišta.

 

I Zdravko Kelić (HSS) smatra kako je zakon iskorak u procesu raspolaganja i zaštite poljoprivrednog zemljišta, posebno jer, ističe, u jednak položaj dovodi velike poljoprivredne proizvođače i one male, odnosno obiteljska gospodarstva.

 

Zauzeo se da se u zakonu postavi granica u veličini zemljišta koju privatnik može kupiti, predloživši da granica bude 300 hektara. "Ne bi bilo dobro da netko bude vlasnik tisuća hektara, a da, kada njegovo poduzeće padne o teškoće, zemljište proda strancima", rekao je Kelić.

 

Istaknuo je kako se HSS čvrsto zauzima da se u pregovorima s EU pokuša izboriti prijelazno razdoblje od 12 godina u kojemu stranci u Hrvatskoj ne bi mogli kupovati poljoprivredno zemljište.

 

Dragica Zgrebec (SDP) također je zatražila veće ovlasti agenciji u području prodaje, zakupa i komasacije zemljišta, a zbog, kako je rekla, nepotizma i korupcije u lokalnim sredinama, te činjenice da brojne lokalne jedinice nemaju dovoljno osposobljeni kadar za te poslove.

 

Predložila je i da se osjetnije razdvoje kazne za zapuštanje i onečišćavanje zemljišta za pravne i fizičke osobe, a budući da, istaknula je, pravne osobe u pravilu drže mnogo veće zemljište nego fizičke.

 

Ratko Gajica (SDSS) usprotivio se, pak, tim kaznama, upozorivši da ne mogu svi poljoprivrednici obraditi cijelo svoje zemljište, da za to nemaju ni uvjeta ni mogućnosti.

 

"Ne mogu svi svaki četvorni metar obraditi da bude isplativ", rekao je, zauzevši se i da se informacijska baza podataka o količini zemljišta i načinu njegova raspolaganja temelji na što više podataka, ne samo onima iz zemljišnih knjiga, koje, upozorava, često ne odražavaju stanje na terenu.

 

 

 

 

(Hina)


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija