Jump to content

Strategija reforme pravosudnog sustava - oklugli stol


Ane
 Dijeli

Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt sudjelovala je, 12. prosinca 2005., u radu Okruglog stola o Strategiji reforme pravosudnog sustava u organizaciji Znanstvenog vijeća Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za upravu, pravosuđe i vladavinu prava kako bi predstavila mjere koje Ministarstvo pravosuđa provodi u procesu Reforme pravosuđa.[PRBREAK][/PRBREAK]Govor ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt na otvaranju Okruglog stola o reformi pravosuđa u organizaciji Znanstvenog vijeća HAZU za upravu, pravosuđe i vladavinu prava

 

12. prosinca 2005.

 

Posebno mi je zadovoljstvo sudjelovati na otvaranju Okruglog stola o reformi pravosuđa.

Europska komisija je 9. studenog 2005. godine objavila Izvještaj o napretku Hrvatske u procesu usvajanja europskih standarda koji obuhvaća razdoblje od travnja 2004. godine do kraja rujna 2005. godine. Ovaj redovni godišnji izvještaj Europske komisije se sastoji od pregleda političkih, ekonomskih i acquis kriterija koja su podijeljena u 33 poglavlja. Hrvatska će morati u pregovorima s Europskom unijom otvoriti pregovore za sva 33 poglavlja pravne stečevine Europske unije.

Za hrvatsko pravosuđe bitno je izvješće o napretku Hrvatske na usvajanju političkog kriterija, konkretno na učvršćivanju demokracije i vladavine prava, te izvješće u 23. poglavlju acquia, koje se odnosi na pravosuđe. Štoviše, upravo je hrvatsko pravosuđe ključna karika koja veže sve kriterije za članstvo Europskoj uniji.

 

Što to znači?

To znači da je učinkovito hrvatsko pravosuđe, kao prvo, bitno za uspostavu vladavine prava jer štiti prava hrvatskih građana i nacionalnih manjina, kao drugo, za sigurnost tržišta jer štiti vlasnička prava i daje pravnu sigurnost gospodarskim subjektima te na kraju, kao treće, jača hrvatsko zakonodavstvo i zakonodavstvo Europske unije.

 

Izvješće, prije svega kao pozitivan iskorak, ocjenjuje usvajanje Strategije reforme pravosuđa i nastavlja da Hrvatska treba ustrajati i dovršiti započete reforme. U Izvješću se navodi da su još uvijek glavni problemi u hrvatskom pravosudnom sustavu: preostali zaostaci, slaba opremljenost sudova i neefikasnost upravljanja sudom te slaba izobrazba pravosudnih djelatnika.

Dame i gospodo,

strateški cilj Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Europskoj uniji. Budući da je Hrvatska započela pregovore s Europskom unijom, Izvješće Europske komisije je jedini relevantan dokument o napretku Hrvatske u procesu usvajanja europskih standarda. Europska komisija je navela goruće probleme u hrvatskom pravosuđu, ali, s druge strane, Ministarstvo pravosuđa je također svjesno stanja ''u vlastitom dvorištu''. Naglašavam, mi smo krenuli u reformu pravosuđa, prije svega, jer hrvatski građani moraju imati na raspolaganju učinkovito pravosuđe.

 

Stoga, Strategija reforme pravosuđa koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila 20. rujna 2005. godine je strateški dokument za implementaciju politike reforme hrvatskog pravosudnog sustava. Ova Strategija sadrži ''plan akcije'', konkretne mjere i jasne rokove za provedbu mjera.

 

Dopustite mi da ukratko iznesem ključne odrednice Reforme pravosuđa.

 

Rješavanje svih zaostataka, racionalizacija strukture i organizacije sudova te skraćivanje trajanja postupka su tri temeljne smjernice provedbe Reforme pravosuđa.

 

Kao prvo, rješavanje zaostataka je u punom zamahu. Što to znači? Rušimo brojku od ukupno milijun i pol neriješenih predmeta koliko smo zatekli 2004. godine. Kad raščlanimo ovu brojku dolazimo do strukture u kojoj se 32% neriješenih predmeta odnosi na ovršne predmete, 20% na prekršajne predmete, 19% na zemljišnoknjižne predmete, 17% na parnične te 3% na kaznene predmete.

 

S obzirom na strukturu zaostataka, krenuli smo ''rujanskom olujom'' u 2004. godine u projekt sređivanja zemljišnih knjiga. Projekt sređivanja zemljišnih knjiga je jedan od najuspješnijih projekata hrvatske Vlade. Broj neriješenih predmeta smanjuje se iz dana u dan. U kolovozu 2004. godine bilo je nešto manje od 360 000 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta u Republici Hrvatskoj, a u listopadu 2005. godine ta brojka je pala na 238 000 predmeta. Dakle, u godinu dana riješeno je 120 000 predmeta. U svibnju 2005. godine započeli smo digitalizaciju zemljišnih knjiga. Danas zemljišnoknjižni izvadak možete putem interneta dobiti u samo nekoliko sekundi za 104 gruntovnice. Proces digitalizacije zemljišnih knjiga omogućuje jednostavan upis i provjeru vlasništva nekretnina čime se jača sigurnost tržišta nekretnina. Cilj je jasan, do kraja 2006. godine broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta bit će nula, a u procesu digitalizacije zemljišnih knjiga bit će verificirano 100% zk uložaka. U Ministarstvu pravosuđa ćemo tromjesečno pratiti tijek ovog procesa.

 

Nadalje, nedavno smo donijeli izmjene Ovršnog zakona, razradili smo akcijski plan za ovrhe, kojim će se osigurati dosljedna provedba Zakona i poboljšati organizacija u ovršnim odjelima sudova, a javni bilježnici će s početkom iduće godine rješavati ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Cilj je do kraja 2006. godine riješiti gotovo 4/5 cijelog zaostatka.

Uveli smo očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku pri Hrvatskoj gospodarskoj komori čime se omogućava potencijalnim kupcima pristup svim relevantnim informacijama za pojedini predmet ovrhe.

 

Svi dobro znate da prekršajnim predmetima nije mjesto na sudu. Sud ne mora rješavati predmete malih vrijednosti kao što je slučaj naplate nepropisnog parkiranja ili vožnje tramvajem bez karte. Ipak mi imamo 20% prekršajnih predmeta na sudovima i te predmete treba riješiti. Ono što je ključno jest da treba prekinuti praksu da ovi slučajevi dolaze na sud, što znači da je potrebno uključiti i druge institucije države u Reformu, kako bi pronašli učinkovit sustav rješavanja budućih slučajeva.

 

Kao drugo, pod racionalizacijom strukture i organizacije sudova se podrazumijeva projekt smanjivanja broja sudova i stvaranje moderne sudske uprave. Hrvatska ukupno ima 266 sudova. To je preveliki i neodgovarajući broj sudova s obzirom na veličinu države i broj stanovnika. S druge strane sadašnji sustav je financijski neisplativ i zahtjeva ogromna infrastrukturna ulaganja. Mi želimo modernu, učinkovitu i građanima dostupnu mrežu sudova. Pripremamo teren za pilot-projekte spajanja prekršajnih i općinskih sudova kako bi mogli pratiti učinkovitost ovog načina smanjivanja broja sudova te kako bi mogli detektirati moguće probleme tijekom procesa.

 

Radimo mnogo na području infrastrukture i informatizacije sudova. U realizaciji je infrastrukturni projekt ''Trg pravde'' u Zagrebu i Splitu.

Jedan od prioriteta u Reformi pravosuđa je sudska uprava. Cilj nam je uspostaviti moderan i transparentan način upravljanja sudom. Budući da Ministarstvo pravosuđa ima u nadležnosti nadzor nad sudovima, maksimalno ćemo koristiti ovu zakonsku mogućnost u provedbi Reforme.

 

Osnovali smo Pravosudnu akademiju koja je središnji centar za usavršavanje sudaca i ostalih djelatnika u pravosuđu. Programi koji se provode u okviru Pravosudne akademije oblikuje se u skladu s konkretnim potrebama koje suci i državni odvjetnici imaju prilikom primjene zakona u svojoj svakodnevnoj praksi. Programi se zasnivaju na interdisciplinarnom pristupu i uključuju izgradnju profesionalne etike i odgovornosti te provedbu načela zaštite ljudskih prava. Pravosudna akademija radi i na usavršavanju sudaca i državnih odvjetnika s područja europskog prava, što je od posebnog značenja za članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji.

S druge strane, konstantna ulaganja u informatizaciju pravosudnog sustavu pridonijet će efikasnosti i efektivnosti rada sudske uprave te će omogućiti informatičko upravljanje i konstantan monitoring nad sudskim predmetima u radu putem Integralnog sustava za informatičko upravljanje sudskim predmetima.

 

Kao treća temeljna smjernica u provedbi reforme jest skraćivanje trajanja sudskih postupaka. Novine u Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona te u predloženim izmjenama Stečajnog postupka se odnose na ubrzanje postupaka pred sudom. S druge strane, budući da Ministarstvo pravosuđa ima u nadležnosti nadzor nad sudovima, maksimalno ćemo koristiti ovu zakonsku mogućnost u provedbi Reforme. Mi imamo pravo pitati sud o razlozima dugotrajnosti pojedinih sudskih predmeta. Novim Zakonom o sudovima uvodimo pravosudne inspektore koji će imati pravo istražiti razloge dugotrajnosti pojedinih sudskih predmeta.

 

Informatizacijom pravosudnog sustava uvodimo Integrirani sustav za informatičko upravljanje sudskim predmetima - ICMS čime će se dugotrajnost u postupku pojedinih sudskih predmeta svest na minimalnu razinu. Informatizacija pravosuđa provodi se kroz niz projekata: od sustavnog opremanja sudova informatičkom opremom, preko umrežavanja sudova u jedinstvene baze, do uvođenja novog sustava upravljanja sudskim spisima. Iduće godine na četiri pilot suda bit će uspostavljen novi sustav upravljanja sudskim spisima kroz računalni sustav. Do kraja godine svi općinski sudovi imat će pristup internetu, što će olakšati komunikaciju i upravljanje. U tijeku je uspostavljanje elektronske oglasne ploče na sudovima kako bi građani i preko Interneta dobili uvid u informacije vezane za sudske postupke. Planiramo uvesti elektronsku dostavu na trgovačkim sudovima već iduće godine, što će znatno ubrzati sudski postupak. Započeli smo projekt objavljivanja sudskih presuda na portalu Ministarstva pravosuđa.

Nadalje, u sklopu Strategije reforme pravosuđa, Vlada je usvojila Strategiju razvoja alternativnih načina rješavanja sporova. Cilj nam je postići optimalnu razinu iskoristivosti alternativnog načina rješavanja sporova, što znači da ovakav način rješavanja sporova, koji uključuje arbitražu i postupak mirenja, bude prva opcija u izboru građana i gospodarskih subjekata. S druge strane, izvansudsko rješavanje sporova doprinosi smanjenu radnog opterećenja sudova.

 

Svaka država koja želi stvoriti sustav koji će građanima jamčiti pravo na pristup sudu koje je zajamčeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima, mora izgraditi učinkovit sustav prava socijalno ugroženih građana na besplatnu pravnu pomoć. Stoga je i uspostava sustava besplatne pravne pomoći dio ukupne Strategije reforme pravosuđa. Izrada Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći je u završnoj fazi. Ovim Zakonom utvrdit će se kriteriji za ostvarenje besplatne pravne pomoći te izvori sredstava za financiranje besplatne pravne pomoći. U Ministarstvu pravosuđa će se, u svrhu provedbe sustava besplatne pravne pomoći, osnovati upravno tijelo za besplatnu pravnu pomoć.

 

Dame i gospodo,

Mislim da sam bila sasvim jasna kad sam rekla da mi ulazimo u reformu pravosuđa jer hrvatski građani moraju imati na raspolaganju učinkovito pravosuđe.

 

Međutim, to nije dovoljno. Mi želimo svesti korupciju na minimalnu razinu u Republici Hrvatskoj. Prema indeksu Transparency Internationala, Republika Hrvatska se 1999. godine nalazila na 74. mjestu ljestvice zemalja sa raširenom korupcijom. Po međunarodnim istraživanjima za 2005. godinu Republika Hrvatska stavljena je na 70. mjesto ljestvice. Također u Izvješću Europske komisije navedeno je da Hrvatska treba intenzivirati borbu protiv korupcije. U Ministarstvu pravosuđa je 2. studenog 2005. godine predstavljen Nacionalni program suzbijanja korupcije u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske će ovim programom pokazati ozbiljnu političku volju da u razdoblju od 2006. do 2008. godine odlučno djeluje protiv korupcije u svim dijelovima našeg društvenog, gospodarskog i političkog sustava.

Naš cilj je korupciju smanjiti na razinu sa koje neće biti zapreka za društveni, gospodarski i politički razvoj Hrvatske. Ovaj Program sadrži konkretne mjere koja će provoditi tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti u definiranim rokovima.

Vjerujem kako će ovaj Nacionalni program suzbijanja korupcije u Republici Hrvatskoj biti usvojen u Hrvatskom saboru, jer je on od nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku.

 

I na kraju, želim Vam ugodnu radnu atmosferu i zahvaljujem Vam se na pažnji.

Hvala.

 Dijeli


User Feedback

Preporučeni komentari

Još nema komentara.



Posjetitelj
This is now closed for further comments

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija