Strogi uvjeti ključan problem za besplatnu pravnu pomoć

ZAGREB, 3. prosinca 2010. (Hina) - Ključni problem u provedbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći su strogo propisani uvjeti za dobivanje te usluge, rečeno je danas u Centru za ljudska prava na predstavljanju stručnog izvještaja "Provedba besplatne pravne pomoći u Hrvatskoj s preporukama za unaprjeđenje sustava".[PRBREAK][/PRBREAK]Jagoda Novak, predstavnica centra koji je naručio međunarodnu analizu zakona i njegove provedbe, ustvrdila je da je pravo na besplatnu pravnu pomoć jedno od osnovnih ljudskih prava građana slabijega imovinskog statusa, a to je i sastavni dio Poglavlja 23.

U Hrvatskoj, po podacima koje je iznijela, 18 posto stanovništva živi ispod razine siromaštva po standardima EU-a pa je važno da sustav besplatne pravne pomoći zaživi.

Predstavnica Koalicije za zaštitu i promociju ljudskih prava Ljiljana Božić rekla je da je problem u provedbi zakona nespretno određivanje pojma "egzistencijalnog pitanja korisnika" te financiranje udruga koje pružaju besplatnu pravnu pomoć.

U analizi se upozorava da u besplatnu pravnu pomoć nisu uključena za građane često važna pitanja, poput podjele bračne imovine, stambenih problema, pristupa liječenju, poreza, imigracije i azila, zaštite potrošača, naknade štete za ozljede i raseljavanja zbog rata.

Za 2009. proračun za korisnike besplatne pravne pomoći iznosio je 8,2 milijuna kuna.

Uredima državne uprave i gradu Zagrebu za pomoć koju pružaju odvjetnici bilo je dostupno 4,5 milijuna kuna. Udrugama i jednoj pravnoj klinici bilo je dostupno dva milijuna kuna, no po uputnicama je izdano tek nešto više od 15.000 kuna.

U centru objašnjavaju da je tek manji dio dostupnog novca stvarno potrošen zbog složenog postupka odobravanja pomoći jer je pravnim savjetnicima ta procedura skuplja od pružanja besplatnoga pravnog savjeta i što su kriteriji za odobravanje besplatne pravne pomoći vrlo strogi.

U proračunu za 2010. udrugama je bilo dostupno 330.000 kuna, ili šest puta manje nego godinu ranije, a taj je novac dodatno smanjen rebalansom proračuna.

Hrvatska, koju se po postotku proračunskih izdvajanja može usporediti sa zemljama poput Rumunjske, u proračun za besplatnu pravnu pomoć još stavlja znatno više novca od Albanije, Grčke, Malte ili Mađarske, ali i pet puta manje od europske srednje vrijednosti.

U 2010. na 100.000 stanovnika predano je 197 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć od kojih je prihvaćen 141 zahtjev, što je 83 posto europskog prosjeka, gdje se na 100.000 stanovnika prihvati 170 zahtjeva. U Hrvatskoj se 2010. broj odobrenih uputnica više nego udvostručio u odnosu prema 2009. godini.

(Hina)