ZAGREB, 9. veljače 2011. (Hina) - Istraživanje GfK o nasilju pokazalo je da svaka peta osoba u Hrvatskoj zna za neko konkretno naselje u obitelji ili kod prijatelja, svaka četvrta ima spoznaju o nasilju u susjedstvu, a oko deset posto ih zna za razne slučajeve nasilja na radnom mjestu.[PRBREAK][/PRBREAK]Kad je riječ o oblicima nasilja, najraširenija je spoznaja o nasilju djece nad drugom djecom (preko 70 posto ispitanih), zatim o nasilju koje čine muškarci nad ženama, a slijede nasilje odraslih nad djecom te djeca koja zlostavljaju svoje roditelje, dok se najmanje spominje nasilje žena nad muškarcima (trećina ispitanih), pokazalo je istraživanje provedeno u prosincu 2010. na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina, osobnom anketom u kućanstvima.
Istraživanje GfK pokazalo je da je više od 80 posto građana svjesno da se u Hrvatskoj susrećemo s raznim oblicima nasilja, a tome pridonose informacije koje svakodnevno prenose mediji. S druge pak strane, vidljivo je da zaštita prava i pružanje podrške žrtvama nasilja nisu na potrebnoj razini.
Među ostalim je vidljivo da najmlađa dobna skupina ispitanika, od 15 do 17 godina, značajno više (88 posto) od prosjeka (73 posto) iskazuje spoznaju nasilja među djecom i mladima a to je i mišljenje osoba iz naselja s preko 100 tisuća stanovnika (80 posto).
Najveći broj ispitanika o nasilju doznaje putem televizije, radija, novina, časopisa (97 posto) te od prijatelja (39 posto), pri čemu su saznanja od prijatelja posebno istaknuta u Zagrebu (54 posto), Istri s Primorjem i Gorskim kotarom (51 posto) i kod mladih od 15 do 24 godine (50 posto).
Da je nasilje jako prisutno u društvu, smatra 72 posto ispitanika, te da su žrtve najčešće izložene prijetnjama (87 posto), ograničavanju slobode (75 posto), fizičkom maltretiranju (42 posto) seksualnom zlostavljanju (33 posto) te psihičkom maltretiranju (15 posto).
Kao vodeće razloge za pojavu nasilja ispitanici navode alkoholizam (80 posto), drogu i loš odgoj. Dok je alkoholizam kod svih gotovo jednako visoko istaknut, drogu više od prosjeka ističu ispitanici u Dalmaciji, Istri, Primorju (95 posto). Loš odgoj posebno više navode ispitanici u Zagrebu te Istri, Primorju i Gorskom kotaru (oko 92 posto) ali i najmlađi od 15 do 17 godina ( 96 posto).
Drugu grupu razloga čine nezaposlenost, siromaštvo, nezadovoljstvo, netolerancija, ranije zlostavljani, mentalno bolesni, oni s genetskim predispozicijama za nasilje, te mediji.
Velika većina od 69 posto građana smatra da je nasilje neprihvatljivo i strogo kažnjivo zakonom te da bi onima koji su mu izloženi najviše trebala pomoći policija (65 posto), socijalne službe (61 posto) pravosudni organi (48 posto) te vlada (27 posto).
Postojeća razina zaštite od nasilja ocijenjena je dosta loše od čak 73 posto ispitanika - 46 posto je ocjenjuje prilično neuspješnom, 27 posto potpuno neuspješnom, a 25 posto samo djelomično uspješnom.
U Zagrebu (34 posto) i u naseljima preko 100 tisuća stanovnika (32 posto) najviše ispitanika navodi da zna za neki konkretan slučaj nasilja u okviru obitelji / prijatelja.
U slučaju da je svjedočilo nasilju, 59 posto ispitanika u pomoć bi pozvalo policiju, a 26 posto njih osobno bi pomoglo, dok je strah da bi mogli i sami postati žrtvom nasilja iskazalo 43 posto ispitanika.
Strah da mogu biti žrtvom nasilja nešto više su iskazali građani Zagreba (51 posto), žene i mladi od 15 do 17 godina ( po 53 posto). Suprotno, najmanje se boje nasilja stanovnici Slavonije (53 posto) i Dalmacije (50 posto) te općenito muškarci (52 posto).
Istraživači zaključuju da je i "ovakvo 'površno' istraživanje pokazalo da je nasilje u Hrvatskoj ozbiljan problem kojem se ne posvećuje potrebna pažnja". Broj ljudi koji poznaju žrtve ili nasilnike velik je, a građani smatraju da se ono ne smije tolerirati, te da žrtvu treba zaštititi.
"Nasilje ne smije ostati obiteljska ili neka druga tajna već o toj temi treba javno govoriti, treba problem osvijestiti, treba senzibilizirati društvo i institucije koje bi se time trebale intenzivno baviti. Treba osnažiti žrtve i izazvati potrebu za primjerenom reakcijom", navode istraživači GfK.
(Hina)
Preporučeni komentari
Još nema komentara.