dadole72

Pozdrav, 80-tih godina na jednoj čestici sam sa prijateljem napravila dvojnu kuću (dupli pregradni zid). Prijatelj je svoj dio kuće prodao 2000-tih i tada je originalna čestica cijepana na dvije čestice iste površine. Obje građevine su legalizirane prije nekoliko godina. Trenutno stanje u knjigama je opisano niže. Katastar: - Posjedovni list izgleda uredno, moje ime (izvanknjižni vlasnik) sa udjelom 1/1, za katastarsku česticu koja odgovara onoj na kojoj se nalazi moja građevina, s tim što je broj katastarske čestice prema novoj izmjeri (mislim 2001). - Posjedovni list susjeda je isto tako uredan, druga čestica, nova izmjera, s tim što je udio 1/2 susjedov, a 1/2 udjela se vodi na njegovu suprugu. U oba slučaja, građevine i dvorište su uredno upisane, sa jednakim površinama za svakog vlasnika. Izvadak iz zemljišne knjige: - Posjedovnica navodi dvije k.č. pod dva redna broja, ali su brojevi čestica po staroj izmjeri (u jednom elaboratu koji posjedujem prikazano je kako je S.I. mijenjana u N.I. i to se čini uredno, odnosno moja k.č. S.I. u ZK odgovara k.č. N.I. u katastru). Dvorište i građevine na svakoj pojedinoj čestici su uredno upisane. - Vlastovnica navodi tri redna broja, mene sa suvlasničkim udjelom 1/2, novog susjeda sa 1/4 i njegovu suprugu sa 1/4 udjela. Dakle, prema ZK ulošku nas troje smo još uvijek vlasnici obje čestice. Moje pitanje je, radi li se ovdje o jednostavnoj neusklađenosti katastra i gruntovnice (u ovoj općini oni nisu još uvijek povezani), ili se radi o tome da susjedi i ja još uvijek nismo sudski i pravno podijelili vlasništvo nad česticama? Da li je u ovom slučaju potrebno jednostavno predati "prijedlog za uknjižbu u novi ZK uložak" te tako odvojiti svaku česticu u zasebni uložak i (nadam se) time dobiti 1/1 za svoju česticu i u ZK, ili je ovdje možda potreban diobeni ugovor između mene, susjeda i susjede? Unaprijed hvala na savjetima! LP, Vinka

Kao dijete poginulog branitelja, kroz program stambenog zbrinjavanja 2004. godine sam dobila suglasnost za privremeno stambeno zbrinjavanje za stan od 45 m2 u Borovu u kojem sam od tada stalno živjela 6 godina, a nakon toga povremeno. Od toga dana do danas samo ja imam prijavljeno prebivalište na toj adresi. U međuvremenu sam se udala i imam dvoje djece. Iz meni nepoznatog razloga, Državna uprava za stambeno zbrinjavanje mi nikada nije dozvoljavala prijavljivanje članova uže obitelji kao stanara toga stana. Muž i djeca su već 5 godina prijavljeni i žive u unajmljenom stanu u Zagrebu, a ja povremeno boravim u Borovu, gdje sam i dalje jedino ja prijavljena. Nedavno sam 2015. godine na temelju ugovora o darovanju postala vlasnicom istog stana u Borovu, uz "zabranu otuđenja" u slijedećih 10 godina. To mi je sada jedina nekretnina koju posjedujem i na tu darovnicu sam oslobođena plaćanja poreza. Budući da naša obitelj sada broji 4 člana, muž razmišlja o kupovini stana od 94m2, a trenutno ne posjeduje nikakvu drugu nekretninu. U slučaju da se odlučimo na kupovinu toga stana, da li ja i dalje mogu zadržati manji stan koji mi je darovan od strane države? Dodatno, da li bi morali plaćati porez na novu nekretninu koju bi kupili, uzimajući u obzir da time rješavamo naše stambeno pitanje i nismo u mogućnosti živjeti u Borovu (neadekvatna kvadratura, posao u drugom gradu, roditelji muža žive u Zagrebu, potrebna njegova kontinuirana zdravstvena skrb u Zagrebu i sl.)? U slučaju da moramo platiti porez, da li bi to bio iznos za ukupnu površinu novog stana, razliku površine novog i postojećeg stana u Borovu, ili pak samo razlika od 4m2, odnosno 94m2 - 90m2 što je propisani maksimum za četveročlanu obitelj (ili se ja ni ne mogu ubrojiti, jer sam prijavljena u Borovu, pa se računa tročlana obitelj)?