marjančanin

Izgleda da se nismo razumili. PN je "gotova". Još lani. Svi vjerovnici su se odrekli 30% svojih potraživanja, trgovački sud utvrdio da je to sve skupa malo ispod 2 miliona kuna, dao poček od godinu dana, i rok od 4 godine dužniku da isplati vjerovnike, i to tako da je utvrdio točne datume i visine tih isplata. One se baziraju na kvartalne isplate (ukupno 16) a početak je 01.08.2017. (slijedeća 01.11.2017., zatim 01.02.2018. itd). I tako, dođe 01.08.2017.g. a dužnik nikome ne plati ništa. Onda 4-5 vjerovnika idu na Finu i izvrše ovrhu. Fina otvori nekakav poseban račun na kojem će svaka uplata na "normalni" žiro račun najprije biti usmjerena na taj poseban dok se ne naplate ovršenici. I ova petorica su se u međuvremenu naplatila. A zašto? Zato jer je bilo priliva! I bit će ih još! Što od redovnih dotacija lokalne samouprave, što od sponzora, što od najma prostora. I svi ti prilivi su znatno veći od ukupno od strane trgovačkog suda određenog iznosa za SVE vjerovnike. A onda moj gazda kaže da on neće ovršiti dužnika!?! Iako zna da imaju sigurne i stalne prilive! Ma i većina još uvijek nije ništa napravila (HEP, javna ustanova za korištenje sportskih objekata, javni prijevoznik i sl., ali me za njih nije briga). Zbog toga ja ponavljam pitanje: Smiju li to oni ne napraviti? Odnosno, što to znači u kontekstu završnog računa u kojem oni moraju taj prihod registrirati bez obzira da li je realiziran ili ne? I platiti porez na to? Čak ako ga i otpišu! Čine li oni time porezni prekršaj? Ili, poreznu nije briga ako plate porez? A to što su oštetili svoju firmu (bilo u vlasništvu, ili samo ako su u njoj odgovorne osobe) nema veze?

Hvala na odgovoru! Iako opet nisam sasvim zadovoljan. Nije mi jasno da vjerovnik u PN kako ste rekli smije otpisati svoja potraživanja, iako dužnik ima stalni priliv novčanih sredstava! Znači, vjerovniku je osigurana naplata. Ako ne milom (dužnik postupa po odluci suda), onda silom (ovrhom)! Jer, u međuvremenu su se 4 vjerovnika već naplatila, jer je bio nekakav priliv. I jedan mali ispravak : nije fina dužniku otvorila zaštićeni račun, već nekakav račun samo ovršitelje. I svaki priliv koji bi trebao sjesti na "normalni" žiro račun, najprije ide na taj, a ako ostane viška para nakon isplate ovršiteljima onda se "vraća" na žiro račun. I ostalo je! I zato mi nije jasan postupa mog poslodavca (a i drugih, ali me oni ne zanimaju). I sada vi kažete da moj poslodavac smije to napraviti!?! Ne otvara li to mali milijun mogućnosti za mito i korupciju?

Zahvaljujem na odgovoru. Iako...Ali, ajde da budem malo konkretniji: pravna osoba XYZ je ustvari udruga, odnosno sportski klub. On kao takav nema svoju imovinu ali ima stalne mjesečne dotacije iz gradskog proračuna. One su u mjesečnom (dakle, ne u tromjesečnom) iznosu nekakvih 20-30 % manje od iznosa koje bi jednom kvartalno trebali biti isplaćeni vjerovnicima. A kako oni ipak moraju djelovati kao sportski kolektiv (natjecanja, honorari i sl.) uz nekakvu malu pomoć sponzora sa strane mislim da im ne bi bio problem ispuniti sve obveze iz predstečajne nagodbe. I da, FINA im je otvorila zaštićeni račun. A moj poslodavac (prijevoznik autobusom) i pored značajnih dugovanja, odnosno potraživanja (nekakvih 250.000 kn) ne želi potegnuti pitanje ovrhe jer se nada da će i nadalje pružati iste usluge klubu. Čuli smo da mu je to i obećano, uz nešto veću cijenu od dosadašnje kako bi na taj način iskompenzirao ta dugovanja. A mi se bunimo jer nam je za prošle vožnje ostao dužan dnevnice i ostale beneficije (prekovremeni, bonus za kilometražu) pravdajući to neplaćanjem. A i obećao nam je isplatu kada i njemu bude plaćeno. I zato, ja nakon ovih činjenica opet pitam: smije li ijedan vjerovnik kada zna za ovakvu situaciju ne pokrenuti ovrhu i na taj način se sigurno naplatiti?

Pravna osoba XYZ je u predstečajnom postupku. Svi vjerovnici i visine njihovih potraživanja prihvaćeni su od strane suda. Utvrđen je poček od godinu dana. Njihova potraživanja su podijeljena na tri godine i to tako da se ukupna priznata visina potraživanja podijeli sa 36 (broj mjeseci u tri godine), a zatim pomnoži sa tri jer se isplate vrše jednom kvartalno. I, prođe godina dana te dođe rok za isplatu vjerovnika. A na računu pravne osobe XYZ ni lipe. I prođe još mjesec dana, a na računu i dalje niti lipe. Napominjem da je do tada bilo para. Tri vjerovnika izvrše ovrhu kod FINE i o tome obavijeste Trgovački sud. FINA pravnoj osobi XYZ otvori zaštićeni račun preko koje ona nastavi normalno poslovati. I čeka se istek 60 dana nakon kojeg bi se u slučaju neplaćanja (pazite sad ovo) samo onoj trojici vjerovnika koji su podnijeli zahtjev za ovrhu pokrenuo stečajni postupak. A kako su njihova ukupna potraživanja svega nekakvih 10% od ukupnog iznosa to pravnoj osobi najvjerojatnije i neće biti problem. Barem, prve 2-3 rate. I sad dolazim do onog glavnog: većina ostalih vjerovnika ne žele pokrenuti pitanje ovrhe?!? Pri tome navode raznorazne razloge (prošlo svršeno vrijeme, nisam ja taj koji će ih upropastiti, obećali su da će platiti, pa tu su mi prijatelji i sl.). A ja pitam: čine li oni takvim svojim nečinjenjem (poštivanje odluke suda) nekakvo kazneno djelo tipa pogodovanja, korupcije i slično? Odnsosno, smiju li oni odustati od svojih potraživanja čak ako time svjesno čine financijsku štetu svojoj pravnoj osobi?

Imam Ugovor o radu u kojem je navedena neto plaća. Međutim, Poslodavac je ima već neko vrijeme donio odluku da se svim zaposlenima u jednakom bruto iznosu smanji plaća, pa tako i meni. To nije napravio u nikakvom pisanom obliku (e-mail, oglasna ploča, aneks Ugovora o radu i sl.) već smo to doznali ili od službenice u uredu plaća ili od svojih neposrednih rukovodilaca. Da li je to u skladu sa Zakonom o radu ili nekim drugim zakonom koji regulira te odnose ? I ako nije, imam li pravo na naknadu neisplaćene razlike te kako to ostvariti?

Imam Ugovor o radu na neodređeno vrijeme kod poslodavca "A" u punom radnom vremenu, odnosno 8 sati dnevno, 40 sati tjedno. Mogu li kod poslodavca "B" sklopiti Ugovor na neodređeno vrijeme za 2 sata tjedno?

Da li je u skladu sa Zakonom o radu slijedeća mogućnost: Sklapanje Ugovora o radu sa poslodavcem "A" na 4 sata dnevno; sa poslodavcem "B" na 2 sata dnevo i sa poslodavcem "C" na 2 sata dnevno. Svi ugovori o radu su na neodređeno vrijeme